Najspominjaniji doga\u0111aji u “novom valu” borbe protiv pandemije u Hrvatskoj su svadbe. One su prepoznate kao presudni faktori \u0161irenja zaraze, ali ne mo\u017ee se zaobi\u0107i njihova ekonomska uloga. Kako ta pozadinska ekonomija funkcionira i kako na nju utje\u010du politi\u010dko-zdravstvene odluke? <\/p>\n\n\n\n
“Nismo kazali da \u0107emo zabraniti vjen\u010danja, nego da \u0107emo malo smanjiti broj, ali sam dobio stotinjak mailova od ljutitih mladenki.” Izjava Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), jasno ukazuje na slu\u017ebenu promjenu u pristupu pandemiji. Umjesto “stru\u010dne” impersonalne ozbiljnosti sada imamo casual <\/em>pristup patrijarhalnog tipa, a umjesto striktnih zabrani dobili smo neodre\u0111ene i neozbiljne preporuke. Takva politika dovela je do lako predvidljivih posljedica: par dana nakon Capakove izjave u Zadru se odr\u017eala svadba s 300 uzvanika, nakon svadbe je 24 ljudi zara\u017eeno koronavirusom, 160 zavr\u0161ilo u samoizolaciji, a vrlo vjerojatno nisu izolirani svi potencijalni \u0161iritelji zaraze.<\/p>\n\n\n\n Jasno je da Krizni sto\u017eer sada zazire od zabrane javnih okupljanja jer strahuje od ekonomskih u\u010dinaka karantene, no Capakov pristup ote\u017eava i takvu perspektivu jer implicira da Sto\u017eer dopu\u0161ta vjen\u010danja iz romanti\u010dnih razloga, \u0161to je neto\u010dno i patroniziraju\u0107e prema populaciji koja dobro zna koliki se novci vrte na takvim priredbama. Javni odnos prema svadbama bio bi vjerojatno odgovorniji kad bismo u startu otvoreno priznali njihov ekonomski zna\u010daj i u vidu ukupnih prihoda i u vidu velikog broja aktera koji dijele prihod. U tom bi se slu\u010daju moglo istovremeno razgovarati o zdravstvenoj za\u0161titi od virusa i o ekonomskoj za\u0161titi od posljedica pandemije. Koga i \u0161to sve, dakle, uklju\u010duje svadba?<\/p>\n\n\n\n “Neka nam postelja bude le\u017eaj od kamena \u0161koja”, zapo\u010dinje Mi\u0161o Kova\u010d svoju hit pjesmu “Odvest \u0107u te na vjen\u010danje”. “Neka ti haljina bude samo ta \u010dipka od pjene”, nastavlja on svoju no-budget <\/em>viziju idealne svadbe koja je mogu\u0107a samo u dalmatinskom pop univerzumu. U realnosti i skromna vjen\u010danja podrazumijevaju cijelu postrojbu obrtnika i radnika, dugotrajno planiranje, bud\u017eetiranje i organizacijski fokus na svaki detalj. Bruna Nedoklan, psihologinja i vjen\u010dana kuma, iz svog nam je iskustva predo\u010dila razne aspekte organizacije svadbe. “Iako se radilo o malenoj svadbi s 40-ak uzvanika i iako sam imala vrlo zahvalnu i nezahtjevnu mladenku, sudjelovanje u organizaciji nije bilo nimalo lako.” Samom vjen\u010danju prethode druge vezane manifestacije, kao \u0161to su organizacija moma\u010dkih i djevoja\u010dkih ve\u010deri, sajmovi vjen\u010danja, kupnja odje\u0107e i nakita te izrada frizure. <\/p>\n\n\n\n Svadbe su po svemu iznimne situacije \u0161to zna\u010di da je svaki detalj artificijelan, promi\u0161ljen i \u2013 ima cijenu. Tu su najam zatvorenog i otvorenog prostora, dobava slane i slatke hrane, pi\u0107e, glazba, op\u0107i ukrasi, cvjetni aran\u017emani, konfeti, glazba, rasvjeta, audio i video sadr\u017eaji, slu\u017ebeni fotograf ili snimatelj, prijevoz i smje\u0161taj gostiju… i mati\u010dar, dakako, kojem se pla\u0107a ve\u0107i honorar ako “izlazi na teren”. Uglavnom svaki obrtnik (slasti\u010darna, modni studio, bend ili DJ, cvje\u0107arnica…) nudi svoju uslugu \u0161to \u010dini cijelu svadbu kompliciranijom i skupljom, tim vi\u0161e \u0161to je tarifa za vjen\u010danja uvijek zna\u010dajno ve\u0107a nego ina\u010de. “I najjednostavnija dekoracija ili cvjetni ukrasi ko\u0161taju preko tisu\u0107u kuna”, obja\u0161njava nam Bruna. <\/p>\n\n\n\nVisok ra\u010dun, duga ljubav<\/strong><\/h2>\n\n\n\n