{"id":33713,"date":"2020-07-13T09:20:46","date_gmt":"2020-07-13T08:20:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33713"},"modified":"2020-07-13T10:43:05","modified_gmt":"2020-07-13T09:43:05","slug":"bijeda-antikomunizma-u-jednom-tvitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33713","title":{"rendered":"Bijeda antikomunizma u jednom tvitu"},"content":{"rendered":"\n

Obljetnice doga\u0111aja iz prethodnih ratova, Drugog svjetskog i onih devedesetih, a posebice tragedija, na postjugoslavenskim prostorima \u010desto postaju neformalna natjecanja za najskandaloznije izjave. Nije tome razlog nekakva endemska karakteristika “na\u0161ih naroda i narodnosti”. Raznoliki “kreativni” odnosi prema povijesti dio su repertoara politi\u010dkih kultura svih nacija. Naime, nacije nisu prirodne tvorevine ve\u0107 politi\u010dki projekti koji se neprestano nadogra\u0111uju i razgra\u0111aju. I oko budu\u0107nosti tih projekata se \u010desto sukobljavaju konkurentski politi\u010dki narativi. A kad je o narativima rije\u010d po definiciji u prvi plan dolazi povijest.<\/p>\n\n\n\n

Dodu\u0161e, za razliku od ve\u0107ine “ratova za pro\u0161lost” \u0161irom Europe na\u0161im “ratnicima” krvavi sukobi iz devedesetih otvaraju prostor za ambicioznije vratolomije u tuma\u010denju povijesti i nametanju politi\u010dkih standarda za budu\u0107nost. Posljednja obljetnica koja je priu\u0161tila povod za te vratolomije je ona genocida nad muslimanskim stanovni\u0161tvom u Srebrenici. Me\u0111utim, ovaj put “pobjedu” nisu odnijeli standardni favoriti: srpski nacionalisti. Dijelom zbog normalizacije negiranja genocida u tamo\u0161njem javnom prostoru, a dijelom zbog zaokupljenosti javnosti i politike prosvjedima protiv re\u017eima Aleksandra Vu\u010di\u0107a. No, prona\u0111ena je dostojna zamjena i to u liku slovenskog premijera Janeza Jan\u0161e<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

On je obljetnicu srebreni\u010dke tragedije iskoristio kao jo\u0161 jednu priliku za svoje anti-komunisti\u010dke tirade. Prisjetimo se samo da je par dana prije retardiranog tvita o Srebrenici ustvrdio<\/a> da je najve\u0107a ideolo\u0161ka prijetnja opstanku Europske unije – “kulturni marksizam”. Tu je tezu “obrazlo\u017eio” pozivanjem na Komunisti\u010dki manifest i navodno ispunjenje proklamacija iz te kultne knji\u017eice u suvremenoj Europi. Tako Jan\u0161a navodi da se Manifest zala\u017ee za, izme\u0111u ostalog, nestanak naroda i \u0161kolstva (sic!). A to se kao danas doga\u0111a putem masovnih medija i kulturnih industrija. Dakle, suludo kao i teorija o “kulturnom marksizmu” koju ve\u0107 godinama propagira ekstremna desnica. A teorija ka\u017ee da se marksizam nakon neuspjeha preuzimanja svijeta na ekonomskom planu, sad okrenuo kulturi i obiteljskim vrijednostima. A sve su smislili Theodor Adorno i Antonio Gramsci.<\/p>\n\n\n\n

I dok ovaj aspekt Jan\u0161ina antikomunizma mo\u017ee biti i zabavan, onaj aktiviran u kontekstu genocida u Srebrenici je naprosto odvratan. A Jan\u0161a je u tom tvitu napisao sljede\u0107e: “Masakr u Srebrenici ne bi se dogodio da je\u00a0teritorij biv\u0161e Jugoslavije nakon raspada o\u010di\u0161\u0107en od komunisti\u010dke ideologije i da su osu\u0111eni poslijeratni pokolji u Sloveniji i drugdje.” Dakle, Jan\u0161a tvrdi da je obra\u010dun partizanskih snaga s fa\u0161istima i kvislinzima politi\u010dki i ideolo\u0161ki jednak postupak kao i ubijanje vi\u0161e od 8 tisu\u0107a muslimana u Srebrenici. Tu monstruoznu tezu “opravdava” implicitnim izjedna\u010davanjem partizanske vojske i vojske bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladi\u0107a. Sumanutost tog izjedna\u010davanja najvidljivija je u njegovim krajnjim zaklju\u010dcima: ili su ubijeni muslimani u Srebrenici bili fa\u0161isti ili su ubijeni fa\u0161isti nakon Drugog svjetskog rata bili nevini. Tre\u0107eg nema.<\/p>\n\n\n\n

Iz Slobodne Bosne ve\u0107 su Jan\u0161i odgovorili prikazom partizana kao onih koji su se borili protiv politika koje su “inspirirale” pokolj u Srebrenici. To \u0161to je Ratko Mladi\u0107 vojno \u0161kolovan u JNA ima veze s komunizmom isto onoliko koliko ima no\u0161enje maske za vrijeme pandemije. I nije problem osporavanje ovako suludih argumentacijskih vratolomija. Glavni problem za ljevicu je taj \u0161to unato\u010d lako\u0107i osporavanja oni koji ih plasiraju ostaju itekako politi\u010dki relevantni. A nemamo taj luksuz da se priklonimo tezi da su ljudi glupi. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obljetnice doga\u0111aja iz prethodnih ratova, Drugog svjetskog i onih devedesetih, a posebice tragedija, na postjugoslavenskim prostorima \u010desto postaju neformalna natjecanja za najskandaloznije izjave. Nije tome razlog nekakva endemska karakteristika “na\u0161ih naroda i narodnosti”. Raznoliki “kreativni” odnosi prema povijesti dio su repertoara politi\u010dkih kultura svih nacija. Naime, nacije nisu prirodne tvorevine ve\u0107 politi\u010dki projekti koji se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":33731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-33713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33713"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33740,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33713\/revisions\/33740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33713"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33713"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33713"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33713"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}