{"id":33691,"date":"2020-07-10T09:56:50","date_gmt":"2020-07-10T08:56:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33691"},"modified":"2020-07-13T09:05:10","modified_gmt":"2020-07-13T08:05:10","slug":"raditi-u-djecjim-vrticima-rezultati-istrazivanja-uvjeta-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33691","title":{"rendered":"Raditi u dje\u010djim vrti\u0107ima: rezultati istra\u017eivanja uvjeta rada"},"content":{"rendered":"\n

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) i Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju (BRID) proveli su zajedni\u010dko istra\u017eivanje uvjeta rada u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju. Donosimo glavne rezultate istra\u017eivanja iz publikacije “Raditi u dje\u010djem vrti\u0107u: rezultati istra\u017eivanja uvjeta rada u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju” (autori\/ce: Teo Matkovi\u0107, Jelena Ostoji\u0107, Marko Luci\u0107, Katarina Jaklin i Iva Iv\u0161i\u0107) koja \u0107e uskoro krenuti u distribuciju putem SOMK-a i udruge BRID i bit \u0107e dostupna u knji\u017enicama. Ovdje<\/a> je dostupna snimka s online predstavljanja rezultata istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje se sastojalo od kvantitativnog i kvalitativnog dijela, odnosno od anketiranja i intervjua sa zaposlenima u sustavu. Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od ukupno 2.023 zaposlenika\/ica 79 dje\u010djih vrti\u0107a u Hrvatskoj, a u intervjuima je sudjelovalo 20 zaposlenika\/ica dje\u010djih vrti\u0107a. U istra\u017eivanju su sudjelovale odgojitelji\/ce, stru\u010dni suradnici\/e, ravnatelji\/ce i ostalo osoblje (kuhari\/ce, zdravstveni djelatnici, pomo\u0107no-tehni\u010dko osoblje i administrativno-tehni\u010dko osoblje). Cilj istra\u017eivanja bio je dobiti uvid u stanje u sustavu s obzirom na temeljne dimenzije kvalitete radnih uvjeta: fizi\u010dku okolinu, intenzitet rada, odlike radnog vremena, radno okru\u017eenje, vje\u0161tine i autonomiju (s naglaskom na dostupnost usavr\u0161avanja i radni\u010dku participaciju), karijerne perspektive i pla\u0107u zaposlenika. Udruga BRID i SOMK su sura\u0111ivali godinama prije provo\u0111enja istra\u017eivanja, pa su problemi kojima se bavio upitnik bili informirani iskustvom samih zaposlenica u sustavu ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

Pedago\u0161ki standard – mrtvo slovo na papiru<\/h2>\n\n\n\n

Jedan od klju\u010dnih problema na koji su ukazivale<\/a> djelatnice u dje\u010djim vrti\u0107ima posljednjih godina je nepo\u0161tivanje kriterija propisanih Dr\u017eavnim pedago\u0161kim standardom o dozvoljenom broju djece u skupinama i adekvatnim materijalnim, kadrovskim i prostornim uvjetima za rad dje\u010djih vrti\u0107a. Istra\u017eivanje je prikupilo informacije o dobnim skupinama, broju djece u skupinama uklju\u010duju\u0107i djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, prisutnosti asistenata te prostornoj i materijalnoj opremljenosti vrti\u0107a. Za skupine definirane pedago\u0161kim standardom odre\u0111ena je dozvoljena veli\u010dina u vidu broja polaznika\/ca, koja se pove\u0107ava s dobi – od 5 beba za dob 6-12 mjeseci, do 25 djece za skupine u kojima sva djeca imaju navr\u0161enih \u0161est godina. Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da kr\u0161enje pedago\u0161kog standarda predstavlja normalno stanje za ve\u0107inu skupina i dje\u010djih vrti\u0107a: broj upisane djece ve\u0107i je od granice zadane pedago\u0161kim standardom u svakoj od kategorija osim u skupinama djece s navr\u0161enih \u0161est godina, pa tako tek 18,2% odgojiteljica radi u skupinama \u010dija je veli\u010dina u okviru standarda, gotovo tre\u0107ina (31,2%) ih radi u skupinama u kojima broj djece za 7 ili vi\u0161e prekora\u010duje standard, dok tri petine (59,1%) rade u skupinama koje za 4 ili vi\u0161e djece nadilaze broj propisan standardom. Prema iskazima odgojiteljica u istra\u017eivanju, u 53% slu\u010dajeva njihov rad uklju\u010duje barem jedno dijete s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, ali u \u010dak 31% slu\u010dajeva procjenjuju kako rade s vi\u0161e djece s te\u0161ko\u0107ama u skupini, \u0161to nadilazi okvire pedago\u0161kog standarda. Tako\u0111er, u tri \u010detvrtine slu\u010dajeva odgojiteljice nisu imale asistente u timu u skupinama koje su poha\u0111ala djeca sa zna\u010dajnim te\u0161ko\u0107ama u razvoju. <\/p>\n\n\n\n

Ovi podaci dobivaju na te\u017eini kada se uzmu u obzir posljedice koje na odgojitelje\/ice mo\u017ee ostaviti rad s prevelikim skupinama i bez adekvatne pomo\u0107i za rad s djecom s te\u0161ko\u0107ama u razvoju. Usporedba pokazatelja blagostanja zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima s dostupnim usporedivim podacima za zaposlenike javnog sektora u Hrvatskoj pokazuje da zaposleni u dje\u010djim vrti\u0107ima iskazuju ni\u017eu kvalitetu od zaposlenih u javnom sektoru na ve\u0107ini istra\u017eenih dimenzija. Rad u dje\u010djim vrti\u0107ima karakterizira ve\u0107i intenzitet rada nego u ostatku javnog sektora, a zaposleni u dje\u010djim vrti\u0107ima u prosjeku navode gotovo dvostruko ve\u0107i broj zdravstvenih problema u odnosu na zaposlene u javnom sektoru. Radno mjesto u vrti\u0107u za 31% zaposlenih stalno ili gotovo stalno uklju\u010duje \u201czamorne ili bolne polo\u017eaje\u201d, dok je to slu\u010daj kod 18% zaposlenih u ostatku javnog sektora. Stoga ne iznena\u0111uje \u0161to je 49% zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima u anketi iskazalo da posao negativno utje\u010de na njihovo zdravlje, u odnosu na 30% zaposlenih u javnom sektoru. Isto tako, manje od polovice zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima iskazuje da \u0107e mo\u0107i obavljati isti ili sli\u010dan posao do svoje 60. godine, nasuprot ne\u0161to vi\u0161e od dvije tre\u0107ine zaposlenih u javnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

Drugi aspekt istra\u017eivanja vezan uz pedago\u0161ki standard su materijalni uvjeti rada poput potro\u0161nog materijala, didakti\u010dkih sredstava i adekvatnog prostora za rad s djecom. Stanje je najlo\u0161ije po pitanju  opremljenosti vrti\u0107a didakti\u010dkim sredstvima \u2013 do te mjere da tra\u017ei donacije od strane roditelja i donacije, izradu ili improvizaciju samih odgojiteljica, pri \u010demu mjese\u010dni tro\u0161ak potreban za adekvatan rad sa skupinom mo\u017ee iznositi i 500 HRK mjese\u010dno. Tako u polovici slu\u010dajeva (50,8%) roditelji sudjeluju u tro\u0161kovima potro\u0161nog materijala, a jednako u\u010destalo (51,9%) to \u010dine i sami odgojitelji\/ce koje su, razumljivo, u intervjuima \u010desto isticale oskudicu radnim materijalima kao izvor frustracije. Tim vi\u0161e razumljivo imaju\u0107i u vidu da je prosje\u010dna pla\u0107a u sustavu radnog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja oko 5.700 kn, \u0161to je oko 1.100 kn ni\u017ee u odnosu na pla\u0107u u obrazovanju te za oko 1.800 kn ni\u017ee od pla\u0107e u djelatnostima koje \u010dine ve\u0107inu javnog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Nesigurnost raste, sindikaliziranost pada<\/h2>\n\n\n\n

Zasebnu cjelinu istra\u017eivanja \u010dinilo je pitanje (ne)sigurnosti zaposlenja i karijernih perspektiva zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima. Kao i op\u0107enito u Hrvatskoj, rad na odre\u0111eno predstavlja dominantni oblik nestandardnog zapo\u0161ljavanja i u vrti\u0107ima. Me\u0111utim, sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) karakterizira izrazito visok udio zaposlenih na odre\u0111eno: ukupno 19,7% zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima radi putem ugovora na odre\u0111eno. Iako sustav RPOO dominantno djeluje unutar javnog sektora, prema ra\u0161irenosti nesigurne zaposlenosti izrazito odska\u010de od javnog sektora u kojem je manje od 7% zaposlenih na ugovore na odre\u0111eno (prema podacima za 2015. godinu). Udio nesigurne zaposlenosti u sustavu RPOO znatno je sli\u010dniji privatnom sektoru u kojem \u010detvrtina zaposlenih nema stalne ugovore o radu. Nesigurno zapo\u0161ljavanje u najve\u0107oj je mjeri karakteristika zaposlenih mla\u0111ih od 30 godina me\u0111u kojima vi\u0161e od polovice nema ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Tako\u0111er, sustav RPOO karakterizira izrazito dugi perioda rada na odre\u0111eno prije sklapanja ugovora na neodre\u0111eno \u2013 prosje\u010dno trajanje zaposlenosti putem ugovora na odre\u0111eno u istom dje\u010djem vrti\u0107u prije sklapanja ugovora na neodre\u0111eno za odgojitelje\/ice je gotovo tri godine. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Specifi\u010dno za sustav RPOO je vrlo \u010desto kori\u0161tenje zamjena, odnosno zapo\u0161ljavanja putem ugovora na odre\u0111eno do povratka osobe na \u010dije mjesto je zaposlenica do\u0161la raditi kao zamjena. Tome je tako zbog vrlo visokog udjela \u017eena me\u0111u zaposlenima u sustavu (oko 95%, a me\u0111u odgojiteljicama kao najbrojnijom skupinom \u010dak 99%), a samim time i velikog broja izostanaka s posla zbog porodiljnih dopusta i bolovanja. \u010cesta bolovanja mogu tako\u0111er imati veze s brigom o vlastitoj djeci, ali vjerojatno su odlasci na bolovanja \u010desti i zbog prirode posla \u2013 u publikaciji se mogu na\u0107i brojni citati odgojiteljica koje su u intervjuima detaljno opisale s kakvim zdravstvenim pote\u0161ko\u0107ama su suo\u010dene nakon dugogodi\u0161njeg rada s djecom. Zamjene su jedino trenutno postoje\u0107e rje\u0161enje, ali njihova je pozicija neizvjesna i najranjivija od svih zaposlenih u sustavu. Autori\/ce istra\u017eivanja zaklju\u010duju da se sustav RPOO oslanja na prekarne oblike rada u ve\u0107oj mjeri nego \u0161to je to slu\u010daj s ostatkom javnog sektora u Hrvatskoj, i da ga obilje\u017eavaju nedostatna kadrovska politika i nedostatna za\u0161tita radni\u010dkih prava zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n

Zasebno poglavlje o radni\u010dkoj participaciji zaposlenika\/ica dje\u010djih vrti\u0107a otkriva da u 71% vrti\u0107a djeluje sindikat kao mehanizam zastupanja radnika. Sindikalna gusto\u0107a (udio \u010dlanova sindikata me\u0111u svim zaposlenima u sustavu RPOO) iznosi 36% – u javnim vrti\u0107ima ona je ne\u0161to vi\u0161a (44%), a u privatnim i vjerskim vrti\u0107ima sindikati ne djeluju. Iako istra\u017eivanje nema podatke o promjeni sindikalne gusto\u0107e kroz vrijeme, iz ranijih istra\u017eivanja poznato je da broj zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima u privatnom sektoru raste, pa je logi\u010dno zaklju\u010diti da s time raste i broj radnika\/ica u RPOO koju sindikati gotovo uop\u0107e ne zastupaju. Sindikalno \u010dlanstvo u sustavu ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja je, sli\u010dno sindikalnom \u010dlanstvu u Hrvatskoj, koncentrirano me\u0111u starijim zaposlenima, odgojiteljicama i zaposlenima na neodre\u0111eno. Zbog toga je, kako autorice istra\u017eivanja zaklju\u010duju, nu\u017ena ja\u010da aktivacija sindikata po pitanju nesindikaliziranih skupina radnika\/ca u RPOO s naglaskom na ulazak u privatne vrti\u0107e, kao i ja\u010danje svijesti da je pravo na sindikalno organiziranje pravo svih zaposlenih, a ne samo onih u zaposlenih na neodre\u0111eno u javnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

Predstavljeno istra\u017eivanje ima i aktivisti\u010dko-prakti\u010dno dimenziju jer \u0107e nosioci istra\u017eivanja, SOMK i BRID, usmjeriti nalaze dobivene istra\u017eivanjem u zagovara\u010dke procese, s krajnjim ciljem pobolj\u0161anja uvjeta rada, materijalnih prava radnika\/ica u sustavu, kao i kvalitete ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja. Istra\u017eivanje je sastavni dio projekta \u201cUnapre\u0111enje socijalnog dijaloga kroz razvoj i ja\u010danje administrativnih i stru\u010dnih kapaciteta\u201d koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF), a provedeno je u suradnji Sindikata obrazovanja medija i kulture Hrvatske, udruge Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju te tvrtke Kooperativna savjetovanja. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) i Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju (BRID) proveli su zajedni\u010dko istra\u017eivanje uvjeta rada u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju. Donosimo glavne rezultate istra\u017eivanja iz publikacije “Raditi u dje\u010djem vrti\u0107u: rezultati istra\u017eivanja uvjeta rada u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju” (autori\/ce: Teo Matkovi\u0107, Jelena Ostoji\u0107, Marko […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":33694,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[995,864,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-33691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-djecji-vrtici","tag-prekarni-radnici","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33691"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33691\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33712,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33691\/revisions\/33712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33691"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33691"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33691"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33691"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}