{"id":33641,"date":"2020-07-07T13:55:26","date_gmt":"2020-07-07T12:55:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33641"},"modified":"2020-07-07T15:45:34","modified_gmt":"2020-07-07T14:45:34","slug":"isplati-li-se-diplomirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33641","title":{"rendered":"Isplati li se diplomirati?"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno su objavljeni rezultati istra\u017eivanja Eurograduate<\/a> o zapo\u0161ljavanju diplomiranih studenata u osam zemalja Europske unije (Hrvatska, Gr\u010dka, Njema\u010dka, Austrija, \u010ce\u0161ka, Litva, Malta i Norve\u0161ka). Me\u0111u osam zemalja u kojima je provedeno istra\u017eivanje, najvi\u0161u nezaposlenost mladih imale su Gr\u010dka (39,9%) i Hrvatska (23,8%), a najni\u017eu Njema\u010dka sa 6,2%. U istra\u017eivanju je sudjelovala 21 tisu\u0107a diplomiranih studenata koji su studij zavr\u0161ili u akademskim godinama 2012.\/2013. i 2016.\/2017. Na taj su na\u010din istra\u017eivanjem zahva\u0107eni studenti koji su diplomirali prije jednu i pet godina.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da su mladi jednu godinu nakon diplome u najgoroj poziciji u Malti, Hrvatskoj, Litvi i Gr\u010dkoj \u2013 oko 40% ih je ili nezaposleno, ili rade na poslovima izvan struke ili na pozicijama za koje nije potrebno visoko obrazovanje. Pet godina nakon diplome situacija je ne\u0161to bolja \u2013 u spomenute \u010detiri zemlje oko 30% mladih je nezaposleno ili radi izvan struke ili na poslovima za koje nije potrebno visoko obrazovanje. Jednu godinu nakon diplome veliki udio mladih radi putem ugovora na odre\u0111eno ili su nezaposleni \u2013 najlo\u0161ije stoje mladi u Hrvatskoj u kojoj ih manje od 50% jednu godinu nakon diplome ima stalan posao, te Njema\u010dka i Austrija s manje od 60% mladih sa stalnim poslom. U svakoj od zemalja, pet godina nakon zavr\u0161etka studija situacije se popravlja i ve\u0107ina mladih ima ugovor na neodre\u0111eno (pribli\u017eno 80%). Tako\u0111er, vi\u0161e nedavno diplomiranih mu\u0161karaca nego \u017eena ima ugovor na neodre\u0111eno \u2013 rodna razlika varira od 1% u Norve\u0161koj do \u010dak 21% u Njema\u010dkoj. Po pitanju pla\u0107a, postoje velike razlike, pa tako mladi sa zavr\u0161enim fakultetom u Njema\u010dkoj i Norve\u0161koj zara\u0111uju dvostruko vi\u0161e (u prosjeku) od onih u Hrvatskoj i Gr\u010dkoj. Najvi\u0161e su pla\u0107e u podru\u010dju tehnologije i in\u017eenjeringa, a najni\u017ee u podru\u010dju obrazovanja, umjetnosti i humanisti\u010dkih znanosti. Tako\u0111er, pla\u0107e nedavno diplomiranih studentica su ni\u017ee od pla\u0107a nedavno diplomiranih mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u ostalim individualnim faktorima koji utje\u010du na zapo\u0161ljavanje, na \u0161anse za pronalazak posla u struci utje\u010de i obiteljska klasna pozadina, odnosno obrazovanje roditelja: nedavno diplomirani studenti \u010diji roditelji nisu visokoobrazovani imaju 20% manje \u0161anse za pronalazak posla u struci. Ovaj efekt je jo\u0161 izra\u017eeniji u Hrvatskoj, Litvi i Njema\u010dkoj, odnosno u tim su dr\u017eavama \u0161anse za pronalazak posla u struci jo\u0161 manje za mlade iz obitelji ni\u017eeg klasnog statusa. Drugim rije\u010dima, \u0161anse diplomiranih studenata iz Hrvatske, Litve i Njema\u010dke za pronalazak posla u struci ovisi o financijskoj podr\u0161ci roditelja puno vi\u0161e nego \u0161to je to slu\u010daj u drugim europskim dr\u017eavama. Ostali faktori koji pove\u0107avaju \u0161anse za pronalazak posla u struci su okolnosti na tr\u017ei\u0161tu rada pojedine zemlje, podru\u010dje zavr\u0161enog studija (najve\u0107e \u0161anse imaju oni koji su zavr\u0161ili fakultet u STEM podru\u010dju), prethodno radno iskustvo u struci, poticajno okru\u017eenje tijekom studiranja.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je dalo uvid i u iseljavanje mladih u svrhu zapo\u0161ljavanja, pri \u010demu prednja\u010di Gr\u010dka. Studenti koji su diplomirali 2012.\/2013. zbog iskustva financijske krize imali su ve\u0107u stopu iseljavanja od mla\u0111e generacije koja je sudjelovala u istra\u017eivanju. Njema\u010dka i Norve\u0161ka imaju najni\u017ei postotak diplomiranih studenata koji su se iselili nakon zavr\u0161etka studija. U prosjeku, diplomirani studenti koji rade u inozemstvu zara\u0111uju gotovo 30% vi\u0161e od onih koji ostaju u zemlji \u2013 najve\u0107u financijsku korist od iseljavanja imaju gr\u010dki studenti koji u prosjeku zara\u0111uju 2.000 eura mjese\u010dno vi\u0161e od onih koji ostaju u Gr\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje u Hrvatskoj provedeno je od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Zasebna izvje\u0161\u0107a za svaku od zemalja bit \u0107e naknadno objavljena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno su objavljeni rezultati istra\u017eivanja Eurograduate o zapo\u0161ljavanju diplomiranih studenata u osam zemalja Europske unije (Hrvatska, Gr\u010dka, Njema\u010dka, Austrija, \u010ce\u0161ka, Litva, Malta i Norve\u0161ka). Me\u0111u osam zemalja u kojima je provedeno istra\u017eivanje, najvi\u0161u nezaposlenost mladih imale su Gr\u010dka (39,9%) i Hrvatska (23,8%), a najni\u017eu Njema\u010dka sa 6,2%. U istra\u017eivanju je sudjelovala 21 tisu\u0107a diplomiranih studenata […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":33643,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,680,63],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-33641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-nezaposlenost-mladih","tag-obrazovanje","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33641"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33645,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33641\/revisions\/33645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33641"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33641"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33641"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33641"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}