Prva stvar koja upada u o\u010di prilikom sagledavanja ju\u010dera\u0161njih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj je rekordno niska izlaznost. Tek 46,9% bira\u010da se odlu\u010dilo dati svoj glas jednoj od ponu\u0111enih opcija. Vjerojatno se dio razloga mo\u017ee pripisati pandemijskim okolnostima, ali o\u010dito je posrijedi dodatni dokaz slabljenja povjerenja u (visoku) politiku kao prostor za rje\u0161avanje problema. Tome definitivno nije razlog nemogu\u0107nost elektroni\u010dkog glasanja ili “sabotiranje” referenduma, kako tvrdi desnica, ponajvi\u0161e Most. Rije\u010d je o trendu koji je vidljiv svugdje u Europi. Nikakvo samozavaravanje o navodnom predstavljanju narodne volje, kako si \u010desto ta ista desnica tepa sama sebi, tu ne mo\u017ee pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de samih rezultata, ponajvi\u0161e odska\u010de uvjerljiva pobjeda HDZ-a nad koalicijom predvo\u0111enom SDP-om. Pogotovo u kontekstu predizbornih anketa koje su predvi\u0111ale podjednake \u0161anse za relativnu pobjedu. Pored anketa, osipanje kladioni\u010darskog kredibiliteta do\u017eivio je i e\u0161alon liberalnih kolumnista najutjecajnijih medija. Problem njihovih prognoza ticao se u\u010dinka ponovnog \u0161irenja koronavirusa netom prije izbora i politizacije Sto\u017eera. Oni su smatrali da se time bitno umanjuju \u0161anse HDZ-a. Pogotovo nakon famoznog teniskog turnira u Zadru. Me\u0111utim, previdjeli su da povratak virusa HDZ-u zapravo odgovara jer se mogu pozivati na uspje\u0161nu reakciju u o\u017eujku. Kao \u0161to su previdjeli u svojim zapjenjenjim reakcijama na sve \u0161to Andrej Plenkovi\u0107 ka\u017ee da je on potukao unutarstrana\u010dku desnicu na izborima i da sasvim kontrolira stranku. Toliko da komotno na liste stavlja i one koje je porazio.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od predsjednika SDP-a Davora Bernardi\u0107a koji je sastavljanje lista iskoristio za obra\u010dun s neistomi\u0161ljenicima, bez obzira na njihovu eventualnu popularnost u bira\u010dkom tijelu. Ali to nije klju\u010dan razlog debakla njegove stranke. Prisjetimo se da je ne tako davno SDP u ispitivanjima javnog mnijenja tavorio debelo ispod 15% podr\u0161ke. Povratak na relevantne razine zasnivao se isklju\u010divo na dva faktora: kampanji Zorana Milanovi\u0107a za predsjedni\u010dke izbore i prigu\u0161enom javnom pojavljivanju Davora Bernardi\u0107a. U tom se periodu zapravo Milanovi\u0107 isprofilirao kao “vo\u0111a” stranke. Me\u0111utim, u predizbornoj kampanji morao se pojaviti i Bernardi\u0107. Kao i \u010ditava plejada SDP-ovih kadrova za koje je te\u0161ko procijeniti jesu li dosadniji ili gluplji. SDP cijelo ovo vrijeme samo igra infrastrukturnu ulogu stranke za ljude koji se protive HDZ-u i desnici. Bez ikakve programske privr\u017eenosti. I to je njihov jedini domet. No, i taj je domet jalov kad vjerojatno nezanemarivom broju glasa\u010da SDP-a Plenkovi\u0107 zvu\u010di kao uvjerljiviji oslonac stabilnosti liberalne demokracije od Bernardi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se pak ti\u010de ostatka pretendenata, najve\u0107i uspjeh, s obzirom na predvi\u0111anja i predizborne kapacitete, ostvarila je takozvana zeleno-lijeva koalicija sa sedam mandata. O\u010dekivano, najbolji rezultat su ostvarili u Zagrebu, ali prili\u010dan uspjeh je ostvaren i u 8. izbornoj jedinici koja obuhva\u0107a Istru i Kvarner. Uspjeh, dakako, proizlazi iz anga\u017emana u zagreba\u010dkoj Skup\u0161tini, ali i pokazuje da se ljudi ba\u0161 i ne pla\u0161e toga da im netko “oduzme” \u0161tednju koju nemaju. Tek se trebaju napraviti analize bira\u010dkog tijela zeleno-lijeve koalicije, ali prili\u010dno je vjerojatno da ne stoji ona brzopotezna teza da se radi o “kra\u0111i” SDP-ovih glasova. Prema zapa\u017eanjima ljudi iz bira\u010dkih odbora u Zagrebu, koji dodu\u0161e spadaju u anegdotalne dokaze, na izbore je iza\u0161ao prili\u010dan broj mladih ljudi za koje se, s obzirom na rezultate, pretpostavlja da su glasali za zeleno-lijevu koaliciju. Nema jo\u0161 dokaza za takve tvrdnje, ali s obzirom na politi\u010dki ambijent grada Zagreba, takve \u0161pekulacije djeluju uvjerljivo.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, rezultat koalicije je te\u0161ko odvojiti od uo\u010denih politi\u010dkih trendova u dr\u017eavi proteklih nekoliko godina. Iako desnica dominira javnim prostorom i izbornim rezultatima, ne smije se zaboraviti da su najmasovniji politi\u010dki doga\u0111aji u protekloj petoljetci bili prosvjedi za kurikularnu reformu u periodu prve vlade HDZ-a i Mosta i \u0161trajk prosvjetara. Prvi je bio zapravo bunt protiv ekstremno desne vlade, a \u0161trajk i prije svega op\u0107a podr\u0161ka \u0161trajku, bili su jasan znak da se narod za\u017eelio zagovaranja radni\u010dkih politika i dru\u0161tvene solidarnosti. Ne proizlazi mehani\u010dki iz tih trendova uspjeh koalicije, ali o\u010dito je da im je dru\u0161tvena i politi\u010dka atmosfera i\u0161la na ruku. Dodu\u0161e, malo je preuzetno govoriti o op\u0107oj atmosferi na taj na\u010din u kontekstu u kojem vi\u0161e od pola ljudi nije glasalo. Tako\u0111er, tek treba vidjeti kako \u0107e se uspjeh “realizirati” u Saboru s obzirom na kadrove koji su u\u0161li. Ho\u0107e li, primjerice, Bojan Glava\u0161evi\u0107 “solirati” ili \u0107e “dr\u017eati liniju”, kakva god bila? I \u0161to napraviti s predstoje\u0107im lokalnim izborima u Zagrebu na kojima se o\u010dekuje gradona\u010delni\u010dka kandidatura Tomislava Toma\u0161evi\u0107a i sad ve\u0107 prili\u010dne \u0161anse za pobjedu? Valja istaknuti da je u Sabor u\u0161la i kandidatkinja Radni\u010dke fronte, \u0161to zna\u010di da \u0107e presudni koalicijski balans<\/a> opstati.<\/p>\n\n\n\n Sutra donosimo opse\u017eniju analizu izbora iz pera Nikole Vukobratovi\u0107a, s naglaskom na razloge uspjeha Andreja Plenkovi\u0107a, a za kraj samo istaknimo da bez obzira na to tko u koaliciji s HDZ-om bude sa\u010dinjavao novu vladu, \u010deka ga vru\u0107a jesen i prili\u010dno gadna ekonomska kriza. Nezahvalno je \u0161pekulirati o opstanku nove vlade, ali problemi s kojima \u0107e se suo\u010davati zeleno-lijevoj koaliciji nude prostor za dodatni rast.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prva stvar koja upada u o\u010di prilikom sagledavanja ju\u010dera\u0161njih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj je rekordno niska izlaznost. Tek 46,9% bira\u010da se odlu\u010dilo dati svoj glas jednoj od ponu\u0111enih opcija. Vjerojatno se dio razloga mo\u017ee pripisati pandemijskim okolnostima, ali o\u010dito je posrijedi dodatni dokaz slabljenja povjerenja u (visoku) politiku kao prostor za rje\u0161avanje problema. Tome definitivno […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":33616,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-33614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33614"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33620,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33614\/revisions\/33620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33614"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33614"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33614"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33614"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}