{"id":33581,"date":"2020-07-03T13:02:19","date_gmt":"2020-07-03T12:02:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33581"},"modified":"2020-07-03T13:20:51","modified_gmt":"2020-07-03T12:20:51","slug":"europska-mora-u-losem-stanju-propada-li-12-godina-truda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33581","title":{"rendered":"Europska mora u lo\u0161em stanju: propada li 12 godina truda?"},"content":{"rendered":"\n

Mora diljem Europe su u “generalno lo\u0161em” stanju, zaklju\u010duje studija<\/a> Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) objavljena 25, juna 2020. godine. “To je lo\u0161a vijest za ljude”, pi\u0161u autori, jer to utje\u010de na pad kvalitete \u017eivota ljudi, egzistenciju onih vezanih uz more i ribarstvo te ekonomiju uop\u0107e. Stanje, odnosno kvaliteta i zdravlje mora, odre\u0111uje sposobnost ovih povr\u0161ina da osiguravaju dotok kisika, hrane i ugodne klime, kao i odre\u0111ene sirovine. No, zdravlje mora ima va\u017ean utjecaj i na psiholo\u0161ko i op\u0107ezdravstveno stanje ljudi, isti\u010du u EEA.<\/p>\n\n\n\n

Uzrok lo\u0161em stanju su prekomjerni izlov ribe, zaga\u0111enje i erozija uzrokovana globalnim zatopljenjem. Otegotnu okolnost predstavlja \u010dinjenica da je Europska unija adresirala ove probleme Okvirnom direktivom o morskoj strategiji <\/a>usvojenom 2008. godine koja je od zemalja \u010dlanica tra\u017eila da implementiraju politike koje bi rezultirale \u010distim morima do 2020. Ciljevi strategije nisu ispunjeni. Ipak, od kad je Direktiva na snazi, postignut je odre\u0111eni napredak, zaklju\u010duje Europska komisija u vlastitom izvje\u0161taju<\/a> objavljenome isti dana kada i studija EEA. Potonja se nadovezuje na Komisijin izvje\u0161taj kojeg komentira i nudi dodatna rje\u0161enja koja mogu pomo\u0107i ostvarenju cilja za\u0161tite ekosustava mora.<\/p>\n\n\n\n

Komisija u izvje\u0161taju pokazuje da je ponegdje zabilje\u017een oporavak nekih vrsta, poput Orla \u0160tekavca (Haliaeetus albicilla<\/em>) koji \u017eivi uz Balti\u010dko more, dok druge vrste bilje\u017ee o\u0161tar pad, na primjer 40 postotno smanjenje Pre\u010dnouste (ra\u017ee i morski psi) koji \u017eive u Sredozemnom moru. Dalje, premda su u sjeveroisto\u010dnom Atlantiku smanjene ribolovne aktivnosti, oko 79 posto europskog obalnog dna i 43 posto povr\u0161ina morskih padina fizi\u010dki je erodirano, uglavnom djelovanjem ko\u0107arica po morskom dnu. Eutrofikacija (cvjetanje mora) je tako\u0111er i dalje veliki problem te je tom proces podlo\u017eno 46 posto europskih obalnih voda. Izvje\u0161taj Komisije navodi da “iako su propisi EU koji reguliraju kemikalije doveli do smanjenja kontaminanata, u ve\u0107ini morskih vrsta vidimo pove\u0107ano nakupljanje plastike i plasti\u010dnih kemijskih ostataka.”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Wikipedija \/ Pero\u010duste (Velika bijela psina)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Direktiva je ipak rezultrala “boljim razumijevanjem pritisaka ljudskog djelovanja na morske ekosustave (bioraznolikost, stani\u0161ta, ravnote\u017eu sustava) te je dovela do izrade Direktive o plastici”, navodi komisija. Usprkos Komisijinom isticanju pojedinih uspjeha, ne mo\u017ee se kazati kako je Direktiva uspje\u0161no implementirana, jer mora u 2020.godini i dalje zahtijevaju jo\u0161 stro\u017eu za\u0161titu, te \u0161tovi\u0161e, rapidno gube svoju ekolo\u0161ku funkciju (pohrana CO2, proizvodnja dovoljne koli\u010dine hrane za bogate morske sustave, itd.). Po prvi put ikada, svi prikupljeni podaci javno su objavljeni na jednoj stranici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Tradicionalni odnos prema moru \u2013 od Baltika do Mediterana \u2013 uzima svoj danak, isti\u010de se, s druge strane, u studiji Europske agencije za okoli\u0161. On dovodi do zna\u010dajnih promjena u sastavu i stani\u0161tu morskih vrsta \u0161to povratnom spregom utje\u010de na fizi\u010dki i kemijski sastav mora. Sve dodatno pogor\u0161ava nezanemariva promjena klime. Taj put na kojem se trenutno nalazimo mo\u017ee uzrokovati nepovratnu \u0161tetu morskim ekosustavima, zaklju\u010duju u EEA. No, da nije sve apsolutno crno, potvr\u0111uje i njihova studija koja navodi da se u nekim podru\u010djima bilje\u017ee zna\u010dajna pobolj\u0161anja, \u0161to je rezultat dugogodi\u0161njih nastojanja da se smanje antropogeni (prekomjerni izlov ribe) i eutrofikacijski utjecaji.<\/p>\n\n\n\n

Sve to u kona\u010dnici je rezultat dugogodi\u0161nje i ozbiljne hipereksploatacije i ljudskog nemara, smatra izvr\u0161ni direktor EEA Hans Bruyninckx dodaju\u0107i kako bismo se “uskoro mogli na\u0107i pred to\u010dkom bez povratka, premda jo\u0161 uvijek nismo tamo”. Bruyninckx zaklju\u010duje kako “jo\u0161 uvijek imamo \u0161ansu da povratimo ravnote\u017eu u morske ekosustave, ali samo ako budemo djelovali odlu\u010dno i koherentno s ciljem ostvarenja odr\u017eivog balansa izme\u0111u toga kako koristimo more i kako utje\u010demo na okoli\u0161”.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Mahmoud Zayyat \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Treba istaknuti kako je u petom mjesecu u EU donesena Strategija o za\u0161titi bioraznolikosti<\/a> koja zaklju\u010duje kako EU ve\u0107 ima najstro\u017ee zakone o za\u0161titi okoli\u0161a na svijetu, ali je problem \u0161to se oni lo\u0161e izvr\u0161avaju. Strategije za\u0161tite mora, bioraznolikosti i Zeleni plan moraju biti koherentni i me\u0111usobno potpuno kompatibilni, ako mislimo sanirati i\u0161ta od \u0161tete koju smo napravili prirodi. No, kao \u0161to ovi primjer zorno pokazuju, europski problem nije u sposobnosti da donese gotovo savr\u0161ene zakone, nego u prostoru kojeg ostavlja \u010dlanicama za njihovo tuma\u010denje i provedbu. Poku\u0161aj rje\u0161avanja tog problema mo\u017eemo poku\u0161ati tra\u017eiti u raspravama o financiranju ekonomske krize koju uzrokuje pandemija koronavirusa. O uspjeh ove, primarno financijske rasprave, ovisit \u0107e uspjeh svih europskih ekolo\u0161kih ciljeva. A financijski i ekolo\u0161ki europski ciljevi \u010desto su me\u0111usobno isklju\u010divi.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, studija EEA isti\u010de kako europska ekonomija vezana uz more i dalje raste te se pove\u0107ava potra\u017enja za resursima poput riba, fosilnih goriva, minerala i obnovljivih izvora energije. To sve pove\u0107ava pritiske na ve\u0107 hipereksploatirane morske sustave. Kako bi se to izbjeglo, ekonomiju i industriju treba ograni\u010diti do stupnja odr\u017eivog kori\u0161tenja morskih bogatstava. \u010cinjenica da se usprkos “najboljim zakonima na svijetu” bioraznolikost u Europi i dalje rapidno smanjuje svjedo\u010di da jo\u0161 uvijek nismo napravili taj iskorak u razumijevanju razmjera krize. Me\u0111utim, dok se problem \u010desto uokviruje iz perspektive nu\u017enosti promjene osobnih stilova (\u0161to je u epidemiji postalo o\u010digledno), osobni stilovi nisu temeljni problem, ve\u0107 je to manjak volje da se ekonomiju i industriju podvrgne stro\u017eim pravilima pra\u0107enja dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih potreba, a ne profita samog za sebe. Europskom unijom trenutno predsjedava najve\u0107a europska ekonomija \u2013 Njema\u010dka \u2013 koja se u aktualnim unijskim financijskim raspravama zala\u017ee za zajedni\u010dko financiranje krize. Koliko je zaista mo\u0107na Njema\u010dka, i ho\u0107e li u ovih klju\u010dnih pola godine ispuniti svoja zelena obe\u0107anja saznat \u0107emo na kraju ove duge godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mora diljem Europe su u “generalno lo\u0161em” stanju, zaklju\u010duje studija Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) objavljena 25, juna 2020. godine. “To je lo\u0161a vijest za ljude”, pi\u0161u autori, jer to utje\u010de na pad kvalitete \u017eivota ljudi, egzistenciju onih vezanih uz more i ribarstvo te ekonomiju uop\u0107e. Stanje, odnosno kvaliteta i zdravlje mora, odre\u0111uje sposobnost ovih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33590,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[885,482,989,522,357,611,182],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-33581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antropocen","tag-bioraznolikost","tag-eea","tag-europska-agencija-za-okolis","tag-klimatske-promjene","tag-more","tag-okolis","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33581"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33592,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33581\/revisions\/33592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33581"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33581"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33581"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33581"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}