{"id":3357,"date":"2014-11-18T07:45:39","date_gmt":"2014-11-18T06:45:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3357"},"modified":"2021-02-25T11:05:54","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:54","slug":"minimalna-placa-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3357","title":{"rendered":"Minimalna pla\u0107a u Makedoniji \u2013 nedostatan mehanizam socijalne za\u0161tite"},"content":{"rendered":"

Zakon o minimalnoj pla\u0107i izglasan je u Makedoniji tek 2012. godine, a ove godine su na rasporedu sitne izmjene. Iako Zakon na nominalnoj razini predstavlja itekako po\u017eeljan iskorak razine radnih i socijalnih prava u Makedoniji, manjkavosti u samom Zakonu i njegovoj primjeni \u010dine njegove u\u010dinke nedostatnima u odnosu na proklamirane ciljeve.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Op\u0107a deklaracija o ljudskim pravima u \u010dlanku 23. ka\u017ee kako \u201csvatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava \u017eivot dostojan \u010dovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne za\u0161tite\u201d.<\/p>\n

Minimalna pla\u0107a je socijalna i ekonomska kategorija, jedno od dostupnih sredstava za borbu protiv siroma\u0161tva. Njezina je funkcija pru\u017eanje socijalne i financijske sigurnosti te osiguranje pristojnog \u017eivotnog standarda, ponajprije najugro\u017eenijim i niskokvalificiranim radnicima. Drugim rije\u010dima, minimalna bi pla\u0107a radnicima trebala osigurati normalnu egzistenciju i trebala bi biti obaveza svakog poslodavca u zemljama gdje postoji institucija minimalne pla\u0107e. Op\u0107enito gledano, regulirana minimalna pla\u0107a bi uvijek trebala biti vi\u0161a od najni\u017ee \u201ctr\u017ei\u0161ne\u201d pla\u0107e u zemlji.<\/p>\n

U Makedoniji je minimalna pla\u0107a prvi put uvedena u sije\u010dnju 2012., kao rezultat pregovara\u010dkog procesa izme\u0111u tri predstavni\u010dke strane u Ekonomskom i socijalnom vije\u0107u. U novom Zakonu o minimalnoj pla\u0107i, neto iznos mjese\u010dne minimalne pla\u0107e propisan je na 8.050 denara (oko 131 euro), ili 39,6 posto lanjske makedonske prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e<\/a>.<\/p>\n

Kako je objavila Vlada, sporazum o iznosu minimalne pla\u0107e postignut je pregovorima me\u0111u predstavnicima Saveza sindikata Makedonije (SSM), Konfederacije slobodnih sindikata (KSS) i makedonske udruge poslodavaca, uz aktivno posredovanje vladinih predstavnika u Vije\u0107u. Iako je Makedonija posljednja zemlja u regiji koja je uvela minimalnu pla\u0107u, to se ipak smatralo uspjehom budu\u0107i da su poku\u0161aji uvo\u0111enja takvog zakona u zemlji unazad pro\u0161lih 18 godina mahom neslavno propadali. U razdoblju izme\u0111u 1994. i 2006. u Makedoniji je pokrenuto nekoliko inicijativa i zahtjeva (uglavnom) sindikata, kojima se isticala potreba za Zakonom o minimalnoj pla\u0107i, no ta nastojanja nisu rezultirala uspjehom.<\/p>\n

Slabosti zakona u klju\u010dnim pitanjima<\/strong><\/p>\n

Ovaj zakon o minimalnoj pla\u0107i ima nekoliko slabosti koje se ti\u010du barem tri klju\u010dna pitanja: 1) trogodi\u0161nje razdoblje prilagodbe (2012.-2015.) za tri ekonomska sektora s najni\u017eim pla\u0107ama (tekstilna prera\u0111iva\u010dka industrija, proizvodnja odje\u0107e te industrija ko\u017ee i proizvoda od ko\u017ee); 2) dogovoreni neto iznos minimalne pla\u0107e (u usporedbi s tro\u0161kovima \u017eivota) i 3) po\u0161tivanje zakona u praksi od strane poslodavaca.<\/p>\n

\u0160to se prvoga ti\u010de, zakon o minimalnoj pla\u0107i odre\u0111uje da je za 2012. neto iznos minimalne pla\u0107e 8050 denara (131 euro) za sve sektore osim za tri industrijska sektora: tekstilno-prera\u0111iva\u010dku industrija, proizvodnja odje\u0107e, ko\u017ee i proizvoda od ko\u017ee koji su ve\u0107 imali najni\u017ee pla\u0107e. Prema Zakonu o minimalnoj pla\u0107i, minimalna mjese\u010dna neto pla\u0107a u ta tri sektora postavljena je na svega 6263 denara (101 euro), s trogodi\u0161njim razdobljem prilagodbe minimalnim pla\u0107ama ostalih sektora, \u0161to zna\u010di da \u0107e ova tri sektora dosegnuti minimalnu propisanu neto pla\u0107u iz 2012. (8050 denara, 131 euro) tek 2015. Bitno je naglasiti da su u ova tri sektora 83,7 posto zaposlenika<\/a> 2012. bile \u017eene (34.196 \u017eena od ukupno 40.875 zaposlenih),\u00a0tako da je iznos minimalne neto pla\u0107e u ovim sektorima imao negativan utjecaj na (ve\u0107 velik) rodni jaz u pla\u0107ama, zna\u010dajno pove\u0107an kod niskokvalificiranog radni\u0161tva. Ovakvo pravno rje\u0161enje u Zakonu o minimalnoj pla\u0107i 2012. utjecalo je na 40.875 radnika, ili 8,6 posto ukupnih zaposlenika u zemlji.<\/p>\n

Drugi problemati\u010dni aspekt Zakona o minimalnoj pla\u0107i odnosi se na to mo\u017ee li neto iznos minimalne mjese\u010dne pla\u0107e postavljen na 8050 denara (131 euro), odnosno 6263 denara (101 euro), osigurati radnicima pristojan \u017eivotni standard s obzirom na tro\u0161kove \u017eivota u Makedoniji. U jednom empirijskom istra\u017eivanju<\/a> provedenom ubrzo nakon uvo\u0111enja Zakona o minimalnoj pla\u0107i, procijenjeno je da bi donekle adekvatan iznos minimalne pla\u0107e u zemlji trebao biti 48 posto prosje\u010dne pla\u0107e, \u010dime se implicira da bi propisani iznos od 131 eura trebao biti vi\u0161i za otprilike 32 eura, i 2012. iznositi 163 eura.<\/p>\n

S druge strane, ako usporedimo minimalnu pla\u0107u (131 euro) sa minimalnom sindikalnom potro\u0161a\u010dkom ko\u0161aricom<\/a> koja iznosi oko 511 eura mjese\u010dno (prosje\u010dni izra\u010dun za 2012.), mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u010dak ni dvije minimalne pla\u0107e ne mogu pokriti osnovne tro\u0161kove \u017eivota u ovoj zemlji. U tom je kontekstu va\u017eno objasniti da sindikalnu minimalnu potro\u0161a\u010dku ko\u0161aricu na mjese\u010dnoj bazi izra\u010dunava Savez sindikata Makedonije, ona se temelji na slu\u017ebenim statistikama o tro\u0161kovima \u017eivota koje daje Dr\u017eavni ured za statistiku, a predstavlja minimum \u017eivotnih tro\u0161kova za \u010detvero\u010dlano ku\u0107anstvo koje \u017eivi u 50 kvadratnih metara stambenog prostora i posjeduje automobil.<\/p>\n

Tako\u0111er mo\u017eemo usporediti minimalnu pla\u0107u s pragom rizika od siroma\u0161tva (linijom siroma\u0161tva) za ku\u0107anstvo s dvoje odraslih i dvoje djece mla\u0111e od 14 godina. Zadnji dostupni podaci<\/a> su za 2011. godinu, kad je mjese\u010dna linija siroma\u0161tva za ku\u0107anstvo bila 11.146 denara (oko 181 euro) , iz \u010dega proizlazi da obitelj u kojoj oba odrasla \u010dlana zara\u0111uju minimalne pla\u0107e \u017eivi u stalnom riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n

Tre\u0107a va\u017ena manjkavost Zakona o minimalnoj pla\u0107i odnosi se na to koliko poslodavci u praksi po\u0161tuju taj zakon. Prema Zakonu o minimalnoj pla\u0107i (\u010dlanak 6.), ako inspekcija rada utvrdi da poslodavac kr\u0161i zakon, poslodavca \u0107e se pozvati na edukacijski te\u010daj, kojem mo\u017ee i ne mora pristupiti, a u oba \u0107e se slu\u010daja zaklju\u010diti da je edukacija obavljena. Ako inspektori opet uo\u010de da je poslodavac i nakon edukacijskog te\u010daja nastavio s kr\u0161enjem zakona, tada mogu podnijeti zahtjev za tu\u017ebu koji mora odobriti Komisija, te \u0107e se sudski postupak pokrenuti ako komisija prihvati taj zahtjev. Na kraju postupka, ako se prepozna i doka\u017ee kr\u0161enje Zakona o minimalnoj pla\u0107i, poslodavac mora platiti kaznu izme\u0111u 6000 i 7000 eura. Ta duga procedura ote\u017eava polo\u017eaj radnika i negativno utje\u010de na u\u010dinkovitu provedbu zakona.<\/p>\n

U posljednje dvije godine, otkako je uveden Zakon o minimalnoj pla\u0107i, povremeno su se javno komentirali naj\u010de\u0161\u0107i slu\u010dajevi kr\u0161enja Zakona. U jednom od slu\u010dajeva poslodavci su radnicima ispla\u0107ivali minimalnu pla\u0107u propisanu zakonom, no ve\u0107 drugi dan radnici su \u201cna ruke\u201d trebali vratiti poslodavcima odre\u0111eni dio minimalne neto pla\u0107e koju su primili dan prije.<\/p>\n

Drugi spominjani tip kr\u0161enja zakona povezan je s poslodavcima koji su izbjegavali radnicima isplatiti dodatne naknade za prekovremeni rad, rad blagdanima i praznicima itd., tako \u0161to su ih umjesto toga ura\u010dunali u minimalnu neto pla\u0107u. Usprkos ovim \u201cjavnim tajnama\u201d, ni kod jednog poslodavca nije registrirano<\/a> kr\u0161enje zakona niti mu je odre\u0111ena nov\u010dana kazna.<\/p>\n

Nove izmjene \u2013 bez zna\u010dajnih pobolj\u0161anja<\/strong><\/p>\n

Izmjene Zakona o minimalnoj pla\u0107i donesene su po\u010detkom 2014. godine, nakon \u0161to su se o njima slo\u017eile tri reprezentativne strane Ekonomskog i socijalnog vije\u0107a. Te izmjene obuhva\u0107aju trogodi\u0161nji plan malih pove\u0107anja minimalne neto pla\u0107e, po\u010dev\u0161i od o\u017eujka 2014. Propisana minimalna pla\u0107a za 2014. tako bi bila 8.800 denara (143 eura \u2013 12 eura vi\u0161e nego minimalna pla\u0107a u 2012.\/2013.), za 2015. godinu 9.590 denara (13 eura vi\u0161e u usporedbi s 2014.), a za 2016. godinu 10.080 denara (163 eura \u2013 porast od 8 eura naspram minimalne pla\u0107e u 2015.).<\/p>\n

Radnici u tekstilnoj prera\u0111iva\u010dkoj industriji, proizvodnji odje\u0107e i industriji ko\u017ee i proizvoda od ko\u017ee, opet su stavljeni \u201cna \u010dekanje\u201d budu\u0107i da promjene u Zakonu o minimalnoj pla\u0107i za ta tri sektora zna\u010de nastavak procesa prilagodbe njihovih minimalnih pla\u0107a s onima drugih ekonomskih sektora. Radnicima tih triju sektora, iznos minimalne pla\u0107e od 163 eura bit \u0107e dostupan tek 2018., dvije godine kasnije<\/a> nego ostalim radnicima u zemlji.<\/p>\n

Nedavno, u listopadu 2014., objavljen je drugi prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj pla\u0107i, koji je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike. Predlo\u017eene promjene sadr\u017eavaju vi\u0161e kazne za poslodavce koji kr\u0161e Zakon. Kazne bi bile 2000 eura vi\u0161e od onih iz 2012. U slu\u010dajevima dokazanog ponovnog kr\u0161enja zakona od istog poslodavca unutar iste godine, kazne bi bile 3000 eura ve\u0107e u usporedbi s onima iz 2012. Osim vi\u0161ih kazni, ove predlo\u017eene izmjene Zakona o minimalnoj pla\u0107i ne nude nikakvu supstancijalnu pozitivnu promjenu kad ih se usporedi s prethodnim Zakonom. \u010clanak 6 Zakona o minimalnoj pla\u0107i, gore obja\u0161njen, prema prijedlogu izmjena Zakona nije njima obuhva\u0107en, te stoga gore iznijeta kritika i dalje vrijedi.<\/p>\n

U\u010dinke izmjena Zakona o minimalnoj pla\u0107i tek treba ocijeniti, no usporedimo li nove promjene s navedenim slabostima Zakona o minimalnoj pla\u0107i iz 2012., \u010dini se da glavni problemi i dalje ostaju.<\/p>\n

S engleskog prevela: Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Makedoniji je Zakon o minimalnoj pla\u0107i prvi put uveden u sije\u010dnju 2012., kao rezultat pregovara\u010dkog…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3377,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85,34],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[157],"class_list":["post-3357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","tag-tranzicija","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3357"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36804,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3357\/revisions\/36804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3357"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3357"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3357"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3357"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}