Kada se govori o rumunjskim radnicima u pravilu se govori o onima na radu u zemljama ekonomskog centra. No, epidemija je iznijela na vidjelo i odnos dr\u017eave i dru\u0161tva prema posebno socijalno ugro\u017eenim dijelovima radne snage, a predrasude koje ina\u010de prate rumunjske radnike u Europi, kod ku\u0107e se reproduciraju prema onima s jo\u0161 manje sre\u0107e u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom pandemije Covid-19 jedna od va\u017enih tema javnih diskusija bila je sudbina povremenih radnika. Smatrani “nu\u017enima”, trebali su zanemariti opasnosti po svoje zdravlje i nastaviti rad tako da ostatak stanovni\u0161tva mo\u017ee ostati kod ku\u0107e i u karanteni. Prekarni, potpla\u0107eni i privremeni radnici postali su stupovi na kojima po\u010diva dana\u0161nja minimalna gospodarska aktivnost \u0161to nam ne\u0161to govori i o tome kako dru\u0161tvo danas funkcionira. Skuplja\u010di sme\u0107a, kuhari i dostavlja\u010di – da nabrojimo samo nekoliko kategorija – \u010diji je rad sustavno potcjenjivan i premalo pla\u0107en, odr\u017eao je ostale na povr\u0161ini. Naravno, ova situacija oslikava radnu snagu u druga\u010dijem svjetlu, pokazuju\u0107i koje su usluge zaista neophodne za reprodukciju \u017eivota u modernim urbanim dru\u0161tvima. Ali istodobno to je dovelo u prvi plan uvjete rada: dubinu eksploatacije, napore radne snage i nepravedno niske pla\u0107e koje mnogi radnici moraju istrpjeti da bi jedva pre\u017eivjeli. To je jo\u0161 izra\u017eenije tijekom pandemije budu\u0107i da su ti esencijalni radnici morali nastaviti raditi u lo\u0161im i opasnim uvjetima unato\u010d o\u010diglednim rizicima po njihove \u017eivote. Ako je bio potreban bilo kakav daljnji dokaz, to je to: neki radnici su gra\u0111ani drugog reda. Oni nemaju privilegiju samoizolirati se, raditi od ku\u0107e i oslanjati se na druge za svoje osnovne potrebe. Virus je brutalno razotkrio ono \u0161to smo ve\u0107 znali: dubinsku dru\u0161tvenu nejednakost i socijal-darvinisti\u010dku prirodu na\u0161ih dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n
Privremeni radnici u Isto\u010dnoj Europi zauzeli su posebno mjesto u ovoj galeriji prekarnosti dijela radni\u010dke klase. Dok su slike iz ostatka Europe prikazivale tmurne slike napu\u0161tenih gradova obi\u010dno zatrpanih \u017eivahnom aktivno\u0161\u0107u, pri\u010da je u mnogim zemljama Isto\u010dne Europe bila ne\u0161to druga\u010dija. Slike spakiranih radnika, bilo u autobusima, vlakovima ili avionima, ispisivale su naslovnice globalnih vijesti. To su bili siroma\u0161ni radnici iz Rumunjske, Bugarske, Ukrajine i drugih pauperiziranih mjesta s periferije EU-a koji su bili voljni – a neki su o\u010dajni\u010dki \u017eeljeli – riskirati svoje zdravlje kako bi mogli osigurati privremeni posao u zapadnoeuropskim zemljama, bilo u poljoprivredi ili u sektoru prerade mesa. To nije bila slu\u010dajnost ili neuobi\u010dajena situacija uzrokovana pandemijom. Umjesto toga, ona je odre\u0111ena povijesnim nesrazmjerom odnosa jezgre i periferije unutar EU-a i neravnomjernim razvojem na kojem po\u010diva cijela Unija. To je tako\u0111er ukazalo na ulogu Isto\u010dne Europe kao rezervoara jeftine i dostupne radne snage. Pandemija je samo nedvosmisleno razotkrila ovu ve\u0107 tri desetlje\u0107a prisutnu stvarnost.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o sustavnom pitanju koje zaslu\u017euje teorijsku i politi\u010dku pozornost jer je u sredi\u0161tu glavnih problema EU. No, \u017eelio bih ovdje napraviti korak dalje i jo\u0161 jednom zakomplicirati sliku usredoto\u010duju\u0107i se sada na radne odnose na Istoku. Sliku izmu\u010denih radnika (ponekad dovedenih do to\u010dke ropstva) iz isto\u010dnoeuropskih zemalja na radu u zemljama jezgre trebalo bi nadopuniti analizom radnih odnosa u isto\u010dnoeuropskim zemljama. Nedavni val doga\u0111aja u Rumunjskoj oslikava brutalnu sliku.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107epoznato je da su radnici u Isto\u010dnoj Europi manje pla\u0107eni, du\u017ee rade, u\u017eivaju manje slobodnih dana, imaju manje radnih prava i ni\u017eu za\u0161titu sindikata nego njihovi kolege na zapadu. Osim \u0161to su s implementacijom neoliberalnih politika krenule ranije od ostatka kontinenta, isto\u010dnoeuropske dr\u017eave tako\u0111er su bile \u017ee\u0161\u0107e u napadu na rad i radna prava. Ovo je bio nu\u017ean korak kako bi se komunisti\u010dko naslje\u0111e ostavilo iza sebe i kako bi se otvorio put izravnim stranim ulaganjima u regiji. Dakle, danas je povrat ulaganja u Isto\u010dnu Europu ve\u0107i od prosjeka EU, u velikoj mjeri zahvaljuju\u0107i jeftinoj radnoj snazi \u200b\u200b\u010dija je produktivnost zna\u010dajno ve\u0107a od tro\u0161kova njihova rada.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, op\u0107enito gledano, biti radnik u Isto\u010dnoj Europi ve\u0107 je prili\u010dno lo\u0161a sudbina. Situacija postaje sumorna za one na niskim i nekvalificiranim polo\u017eajima, posebno na privremenim ugovorima i u ruralnim podru\u010djima u kojima je pla\u0107ene poslove te\u0161ko prona\u0107i, a i oni koji postoje obi\u010dno su jedva dovoljni za golo pre\u017eivljavanje. Ostavljaju\u0107i po strani strukturne pritiske, jedan od razloga \u0161to mnogi radnici u Rumunjskoj “radije” odlaze na zapad nisu samo ve\u0107a pla\u0107a, ve\u0107 i bolji uvjeti rada i predvidivost isplate. Ukratko, ma koliko lo\u0161i bili uvjeti na Zapadu, ve\u0107e su \u0161anse da su bolji nego kod ku\u0107e. Rumunjsku odnedavno potresa val dokazanih slu\u010dajeva radni\u010dkog ropstva, a o\u010dekuje se da \u0107e se to pove\u0107ati nakon \u0161to se post-epidemijska ekonomska situacija dodatno pogor\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2016. policija je uhitila 38 osoba u Berevoesti, siroma\u0161nom ruralnom podru\u010dju 170 kilometara sjeverno od Bukure\u0161ta pod sumnjom da je otela i porobila preko 40 ljudi, uglavnom siroma\u0161nih i besku\u0107nika te maloljetnika. Dr\u017eali su ih u lancima i op\u0107enito te\u0161kim uvjetima te su ih prisiljavali na obavljanje najte\u017eih poslove i na obra\u0111ivanje \u200b\u200bzemlje. Ve\u0107ina je tako\u0111er bila seksualno zlostavljana. Ono \u0161to je u ovom slu\u010daju bilo upe\u010datljivo je sudioni\u0161tvo ostatka zajednice koji je bio svjestan \u0161to se doga\u0111a, ali je odlu\u010dio \u0161utjeti. Tako\u0111er, kazna zatvora na koju su robovlasnici osu\u0111eni preniska je u usporedbi s te\u017einom njihovog zlo\u010dina, \u0161to je \u010dinjenica koja mnogo govori o tome da lokalne vlasti ne po\u0161tuju radna prava i slobodu uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan slu\u010daj izbio je u javnost prije nekoliko tjedana, ovaj put u sjeverozapadnom gradu Baia Mare. Krivac je bila obitelj u obli\u017enjem selu koja je otimala besku\u0107nike s gradskih ulica ili jednostavno la\u017enim obe\u0107anjima mamila siroma\u0161ne ljude koji o\u010dajni\u010dki tra\u017ee posao, a zatim bi ih prisiljavali da rade na selu na te\u0161kim poljoprivrednim poslovima. Njihove \u017ertve su tako\u0111er bile vezane lancima i prema njima se postupalo izuzetno lo\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Baia Mare je zloglasna u Rumunjskoj zbog svog fa\u0161isti\u010dkog gradona\u010delnika koji je izgradio zid oko romske \u010detvrti kako bi sprije\u010dio stanovni\u0161tvo da iza\u0111e van. Potom je zamolio desetak umjetnika da prekriju zid svojim slikama, sa strane “bijelog” stanovni\u0161tva, naravno. Gradona\u010delnik je poznat po rasisti\u010dkim primjedbama i segregacijskim gradskim politikama. Nevjerojatno, ali uspio je pobijediti na posljednjim izborima s preko 75% glasova, i to dok je sjedio u zatvoru, \u010dekaju\u0107i su\u0111enje zbog optu\u017ebi za korupciju. Neposredno prije uhi\u0107enja spomenutih vlasnika robova, gradona\u010delnik je nametnuo prisilni rad besku\u0107ni\u010dkom stanovni\u0161tvu grada. Okupio ih je u dru\u0161tvenom centru i natjerao ih da rade u zajednici. Dugogodi\u0161nji prezir prema siroma\u0161nima, za koje se smatra da su nedostojni korisnici socijalnih usluga, pomije\u0161an s rasnim predrasudama, kulminirao je porobljavanjem dijela stanovni\u0161tva na nekoliko dana, a sve uz pomo\u0107 lokalne policije.<\/p>\n\n\n\n
Rasizam i ksenofobija bili su prisutni u najmanje dva nedavna slu\u010daja u kojima su sudjelovali strani radnici. Zbog masovne migracije radne snage, nedostatak u nekim sektorima mora biti pokriven uvozom radnika iz inozemstva. To je bio slu\u010daj s poznatom gra\u0111evinskom firmom u Bukure\u0161tu koja je za svoje projekte dovela 200 vijetnamskih radnika. Radoznali lokalni novinar dokumentirao je grozne \u017eivotne uvjete tih ljudi natrpanih u barake na periferiji Bukure\u0161ta koji su \u017eivjeli bez osnovne udobnosti i tople vode. Uz to, njihova svakodnevna nadnica bila je sitnica, dok se hrana gotovo u potpunosti sastojala od ri\u017ee. Radnici koji su razgovarali s novinarom odmah su otpu\u0161teni i poslani ku\u0107i, kako bi se ostale obvezalo na \u0161utnju pod ucjenom gubitka i takvog radnog mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Nekoliko dana prije prestanka karantene, otkriveno je da je nekoliko radnika iz \u0160ri Lanke, zaposlenih u tvornici odje\u0107e u Botosaniju, gradu na sjeveroistoku zemlje, zara\u017eeno koronavirusom. U\u0161li su u karantenu i ubrzo je njihovim stopama krenulo jo\u0161 36 radnika, njihovih sunarodnjaka. Uprava tvornice odmah je nakon toga otpustila sve radnike iz \u0160ri Lanke i isplatila im samo djeli\u0107 onoga na \u0161to su imali pravo. Uz nemogu\u0107e uvjete za rad i bez vanjske podr\u0161ke, radnici su se morali oslanjati na minimalnu koli\u010dinu pomo\u0107i koju je dr\u017eava osiguravala ljudima u karanteni. Nakon \u0161to su iza\u0161li iz karantene, nekoliko dana bili su zarobljeni u zra\u010dnoj luci u Bukure\u0161tu jer nije bilo letova za njihovo odredi\u0161te. Situacija je brzo eskalirala i rumunjsko Ministarstvo rada moralo je intervenirati kako bi prona\u0161lo posao za nekoliko desetaka osoba zarobljenih u Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da se ljudi iz \u0160ri Lanke ne provode ugodno u Rumunjskoj. Ranije ove godine, gradona\u010delnik i sve\u0107enik male \u017eupanije u dijelu Transilvanije u kojoj dominiraju Ma\u0111ari, poveli su pobunu protiv tvornice za proizvodnju kruha, jer je zapo\u0161ljavala dva proizvo\u0111a\u010da kruha sa \u0160ri Lanke. Za seljane, podjednako rumunjske i ma\u0111arske, njih dvojica bili su prijetnja jer su bili crniji i nisu kr\u0161\u0107ani. Sre\u0107om, u ovom slu\u010daju vlasnik pekare nije se povinovao zahtjevima mje\u0161tana i nastavio ih je zapo\u0161ljavati.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je samo nekoliko snimaka iz sve slo\u017eenije dinamike rada u Isto\u010dnoj Europi koji odra\u017eavaju razvoj doga\u0111aja drugdje na kontinentu. Kao \u0161to su Rumunji i drugi isto\u010dni Europljani poni\u017eeni, prodani i izlo\u017eeni trgovini i porobljavanju u \u0160panjolskoj, ju\u017enoj Italiji ili drugim dijelovima jezgre EU-a, sli\u010dni se procesi odvijaju i kod ku\u0107e, samo su ovdje \u017ertve siroma\u0161ni, Romi ili strani ne-bijeli radnici. To je replikacija utrke do dna, \u0161to je rezultiralo stalnim pojeftinjenjem radne snage na cijelom kontinentu, zajedno s pogor\u0161anjem uvjeta rada. Poslodavci koriste ove razlike u svoju korist, bez mara za dru\u0161tveno dobro, i na taj na\u010din pro\u0161iruju inherentnu konkurenciju izme\u0111u doma\u0107ih i stranih radnika koji ne mogu prona\u0107i zajedni\u010dke osnove za kolektivno djelovanje. Kao rezultat toga, radna snaga je i dalje fragmentirana i li\u0161ena prava, \u0161to se ogleda i u slu\u010dajevima ropstva. Razaraju\u0107i u\u010dinci pandemije COVID-19 neizmjerno \u0107e pogor\u0161ati stvari. Procjenjuje se da je milijun rumunjskih radnika izgubilo posao tijekom lockdowna<\/em>, a jo\u0161 milijun Rumunja vratio se ku\u0107i nakon progla\u0161enja karantene u zapadnim ekonomijama. Ovo je dru\u0161tvena bomba koja \u0107e poslati \u0161rapnele u svim smjerovima. Nadamo se da \u0107e jedan od smjerova biti prijeko potreban radni\u010dki ustanak.<\/p>\n\n\n\n S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada se govori o rumunjskim radnicima u pravilu se govori o onima na radu u zemljama ekonomskog centra. No, epidemija je iznijela na vidjelo i odnos dr\u017eave i dru\u0161tva prema posebno socijalno ugro\u017eenim dijelovima radne snage, a predrasude koje ina\u010de prate rumunjske radnike u Europi, kod ku\u0107e se reproduciraju prema onima s jo\u0161 manje sre\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33441,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[859,977,668,85,976],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-33433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-covid-19","tag-istocna-europa","tag-radnicka-prava","tag-radnicki-pokret","tag-ropstvo","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33433"}],"version-history":[{"count":44,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33494,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33433\/revisions\/33494"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33433"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33433"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33433"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33433"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}