{"id":33420,"date":"2020-06-26T12:37:08","date_gmt":"2020-06-26T11:37:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33420"},"modified":"2020-06-26T12:43:50","modified_gmt":"2020-06-26T11:43:50","slug":"zabrana-gradnji-mini-hidroelektrana-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33420","title":{"rendered":"Zabrana gradnji mini hidroelektrana u BiH"},"content":{"rendered":"\n

Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1<\/a><\/sup> usvojio je 23. juna 2020. godine Deklaraciju o za\u0161titi rijeka i izglasao zaklju\u010dak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cjelokupnom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Tim se zaklju\u010dkom Vladi Federacije BiH daje rok od tri mjeseca da provede analizu i predlo\u017ei izmjene u zakonodavstvu koje bi omogu\u0107ile provo\u0111enje te zabrane u praksi<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak je rezultat preporuka Deklaracije o za\u0161titi rijeka Zapadnog Balkana<\/a>, koja je nastala kao reakcija ekolo\u0161kih udru\u017eenja na ogromne \u0161tete po lokalne zajednice i okoli\u0161 koje uzrokuju MHE. Donesena je u novembru 2019. godine na konferenciji koju su organizirali organizacije Arnika (\u010ce\u0161ka), Centar za \u017eivotnu sredinu i WWF Adria zahvaljuju\u0107i financijskoj podr\u0161ci Europske unije, Transition programa \u010ce\u0161ke Republike, Global Greengrants fonda i fondacije Heinrich-B\u00f6ll.<\/p>\n\n\n\n

Manje od mjesec dana ranije, 12. maja ove godine, preporuke i zaklju\u010dke navedene u Deklaraciji usvojila je i Vlada FBiH, na temelju informacije Federalnog ministarstva okoli\u0161a i turizma, a koja se odnosi na probleme izgradnje MHE u FBiH. Ministrica okoli\u0161a i turizma dr. Edita \u0110apo tom je prilikom istaknula probleme s kojima se suo\u010dava Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma, ali i Vlada Federacije BiH, na primjer “da gotovo sve saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana, poput prostorno-planskih dokumenata, koncesija i vodnih akata, koji su klju\u010dni elementi u postupku izdavanja dozvola za mini hidroelektrane (do 5 MW), daju ni\u017ei nivoi vlasti, poput op\u0107ina, gradova i kantona, a da se federalni nivo dovodi pred svr\u0161en \u010din<\/a>.”<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma predlo\u017eilo da Federalni parlament usvoji prostorni plana Federacije BiH (koji trenutno ne postoji), ali i da usvoji izmjene i dopune Zakona o koncesijama, te da sve postupke izdavanja prostorno-planskih dokumenata i koncesija prenese u nadle\u017enost Parlamenta Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n

Takav proces zapravo zna\u010di centralizaciju, te birokratizaciju i usporavanje procesa zelenih tranzicija. Me\u0111utim, ako je \u0161teta od izdavanja dozvola za gradnju MHE na lokalnoj razni toliko velika da nosi vi\u0161e negativnih posljedica po zajednicu i okoli\u0161, nego pozitivnih, onda proces njihovog izdavanja treba promijeniti. Na tom tragu, Ministarstvo okoli\u0161a zatra\u017eilo je da se ispo\u0161tuje Arhu\u0161ka konvencija “prema kojoj gra\u0111ani u svakoj, a posebno u ranoj fazi procesa, moraju biti informirani i uklju\u010deni u dono\u0161enje odluka koje se ti\u010du za\u0161tite \u017eivotne sredine i zdravlja svih nas, a u kona\u010dnici i izdavanja svih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana.”<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to ovdje ne funkcioniraju OIE?<\/h2>\n\n\n\n

Deklaracija o za\u0161titi rijeka Zapadnog Balkana donesena 28.11.2019. godine, a potpisali su je predstavnici me\u0111unarodnih tijela, organizacija civilnog dru\u0161tva, lokalnih zajednica, organa javne uprave i institucija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, \u010ce\u0161ke, Hrvatske, Moldavije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Njome se od vlada zemalja Zapadnog Balkana zahtijeva da: Proglase moratorij na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi daljnji radovi\/projekti na na\u0161im rijekama dok se ne izvr\u0161i kompletna revizija postupaka usvajanja strategija\/planova\/programa\/zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima dono\u0161enja odluka. Tra\u017ei se da se odmah ukinu sve vrste javnih poticaja za proizvodnju energije iz malih
hidroelektrana te da uz podr\u0161ku Europske unije, poti\u010du ulaganja u istinski obnovljive i odr\u017eive izvore energije planiranjem zadovoljenja energetskih potreba na osnovu \u0161iroke javne rasprave s obvezuju\u0107im zaklju\u010dcima. Zahtijeva se dosljedna primjena i izvr\u0161enje propisa, uklju\u010duju\u0107i i kaznene mjere za prekr\u0161itelje propisa, i drugo<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, samo u BiH je planirano vi\u0161e od 400 MHE od kojih je izgra\u0111eno oko stotinu, a koje u ve\u0107em dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suhima. Tokom odlu\u010divanja o izgradnji MHEu BiH, javnost nije adekvatno uklju\u010dena, gra\u0111ani su uskra\u0107eni za informacije i pravo da se na demokratski na\u010din izjasne o tim projektima. Izgra\u0111ene MHE su nanijele veliku \u0161tetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih po prirodu i dru\u0161tvo \u0161tetnih projekata.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, tek dan nakon izglasavanja zabrane, kako pi\u0161e Klix.ba<\/a> Op\u0107insko vije\u0107e Kakanj objavilo je da \u0107e se na sjednici koja se ima odr\u017eati 30. juna razmatrati izdavanje suglasnosti za dodjelu koncesije za izgradnju mini hidroelektrane “Trstionica”. Da stvar bude gora, stvar je kako se \u010dini, po\u017eurilo Ministarstvo poljoprivrede Zeni\u010dko-dobojskog kantona. Ekologinja Jasmina Neimarlija, \u010dlanica Op\u0107inskog odbora Na\u0161e stranke Kakanj, za Klix je izjavila kako je o\u010digledno se radi o \u017eurbi da se dobije koncesija za izgradnju dok Deklaracija o za\u0161titi stupi na snagu, te dodaje kako “od izgradnje mini hidroelektrane ekonomske koristi nema. Prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od subvencija koje se daju investitorima. Taj isti investitor nakon izgradnje postrojenja prodaje struju Elektroprivredi kao povla\u0161teni proizvo\u0111a\u010d, a nama je Elektroprivreda napla\u0107uje kroz redovne ra\u010dune i naknadu za kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije. Tako\u0111er, nema ni radnih mjesta. Osim \u0161to o\u010dekujemo od vije\u0107nika da glasaju protiv davanja saglasnosti, pokrenut \u0107emo proceduru za institucionalnu, trajnu za\u0161titu podru\u010dja Gornja Trstionica-Bukovica”.<\/p>\n\n\n\n

Hidroenergija se predstavlja kao \u010dista energija, ali izgradnja i kori\u0161tenje hidroelektrana dovodi do trajnog naru\u0161avanja \u017eivotne sredine\/okoli\u0161a, te uni\u0161tavanja ekosistema koji zavise od rijeka. \u0160tetu po \u017eivotnu sredinu koju nanose male hidroelektrane pla\u0107aju potro\u0161a\u010di elektri\u010dne energije preko naknade za obnovljive izvore energije na svojim ra\u010dunima za elektri\u010dnu energiju, a samo smanjenjem gubitaka na prenosnoj mre\u017ei izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da isklju\u010duje se potreba za dodatnim iskori\u0161tavanjem prirodnih resursa<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Diljem Balkana, takvo prepisivanje njema\u010dkog modela uvo\u0111enja OIE, nanosi velike \u0161tete i okoli\u0161u i dru\u0161tvenim potrebama. Dok u Njema\u010dkoj ovaj oblik subvencioniranje funkcionira zbog postojanja lokalnog kapitala za proizvodnju potrebnih industrijskih kapaciteta, kao i zbog \u010desto dru\u0161tvenog ili zadrugarskog vlasni\u0161tva nad postrojenjima za OIE, na Balkanu se on pretvorio u tek jo\u0161 jedan model ekstrakcije kapitala putem javno-privatnih partnerstava okupanih korupcijom. Takva negativna ekonomska klima \u2013 koju u pravilu proizvode politi\u010dari u suradnji sa (uglavnom stranim) investitorima \u2013 pretvara se otpor naroda prema OIE. Dok jedni ubiru poreze, drugi te subvencije pla\u0107aju pove\u0107anim ra\u010dunima za energiju. Stoga, ovome problemu treba pristupiti iz perspektive politi\u010dke ekonomije i prona\u0107i dru\u0161tveno najbolji oblik zelene tranzicije za Balkan, uz daljnju borbu protiv rastu\u0107eg monopola (stranog) kapitala u energetske mre\u017ee na Balkanu.<\/p>\n

  1. Parlamentarna skup\u0161tina Bosne i Hercegovine sastoji se od dva doma – Predstavni\u010dkog doma i Doma naroda, a sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma Parlamentarne skup\u0161tine BIH. Predstavni\u010dki dom ima 42 \u010dlana, od kojih se dvije tre\u0107ine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna tre\u0107ina s teritorije Republike Srpske. Kvorum \u010dini ve\u0107ina svih \u010dlanova izabranih u Predstavni\u010dki dom. Dom naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH \u010dini 15 delegata, od kojih su dvije tre\u0107ine, po pet Bo\u0161njaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna tre\u0107ina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske. Nominirane bo\u0161nja\u010dke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bo\u0161nja\u010dki, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skup\u0161tina Republike Srpske.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1 usvojio je 23. juna 2020. godine Deklaraciju o za\u0161titi rijeka i izglasao zaklju\u010dak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cjelokupnom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Tim se zaklju\u010dkom Vladi Federacije BiH daje rok od tri mjeseca da provede analizu i predlo\u017ei izmjene u zakonodavstvu koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33425,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,898,529,975],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-33420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-hidroelektrane","tag-obnovljivi-izvori-energije","tag-rijeke","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33420"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33426,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33420\/revisions\/33426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33420"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33420"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33420"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33420"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}