Strane filmske produkcije dolaze u Hrvatsku zbog niske cijene rada i politike povrata poreza, a trenutno se upravo one zazivaju kao spas za doma\u0107u filmsku industriju. Karla Crn\u010devi\u0107 u razgovoru s nekoliko filmskih radnica daje detaljan pregled njihovih iznimno lo\u0161ih uvjeta rada te dovodi u pitanje spasonosne u\u010dinke dolaska stranih produkcija po hrvatski film i filmske radnike. <\/p>\n\n\n\n
Od prije krize izazvane pandemijom Covid-19, 26 hrvatskih filmova \u010deka snimanje jer se zbog nedostatnih bud\u017eeta ne mogu realizirati, a ravnatelj HAVC-a se i dalje nada i oslanja na dolazak stranih produkcija koje bi trebale napraviti ne\u0161to \u0161to do sada definitivno nisu, a to je podi\u0107i standard hrvatskih filmova i cijenu rada hrvatskih filmskih radnika. Na R1 kanalu 22. travnja 2020. emitiran je razgovor koji je Robert Zuber vodio s ravnateljem Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Chrisom Marcichem, predsjednikom DHFR-a Antoniem Nui\u0107em, predsjedicom HRUP-a Majom Vuki\u0107 i Kre\u0161imirom Partlom, dr\u017eavnim tajnikom iz Ministarstva kulture. Iako poprili\u010dno nekoherentan i disperzivan, on je u pojedinim minutama pokazao svu krhkost hrvatske filmske proizvodnje, i jo\u0161 jednom razotkrio da konkretan plan ne postoji.<\/p>\n\n\n\n
Jedno od pitanja upu\u0107enih novom ravnatelju HAVC-a bilo je ho\u0107e li se novci koji se ina\u010de ispla\u0107uju kao povrat poreza (tax rebate<\/em>) \u2013 a koji svakoj stranoj produkciji koja anga\u017eira hrvatsku servis<\/em> produkciju na doma\u0107oj lokaciji svaki potro\u0161eni iznos umanjuje za 25% \u2013 mo\u0107i preusmjeriti u doma\u0107e projekte koji o\u010dito zbog nedostatka sredstava \u010dekaju snimanje. Takav bi potez bio logi\u010dan uzimaju\u0107i u obzir kako producenti koji rade s doma\u0107im autorima uredno pla\u0107aju sav porez, dok se stranim produkcijama, \u010diji su bud\u017eeti za proizvodnju mnogo ve\u0107i, porez opra\u0161ta, odnosno vra\u0107a nakon utro\u0161enih sredstava. Marcich je odgovorio kako jo\u0161 uvijek ne znamo sigurno da strane produkcije ne\u0107e do\u0107i snimati u Hrvatsku, a ukoliko zaista ne do\u0111u preusmjeravanje sredstava je stvar odluke. Do koje po svemu sude\u0107i ne\u0107e do\u0107i.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je da je najve\u0107i broj filmskih radnika za vrijeme korona krize ostao bez posla. Rije\u010dima jedne sugovornice, filmske radnice: “Trenutno su svi projekti otkazani zbog koronavirusa, ne zna se do kada \u0107e to trajati. Nalazim se u specifi\u010dnoj situaciji, snimanje je otkazano za godinu dana jer druga\u010dije nije moglo. Odbila sam nekoliko poslova zbog datumskih preklapanja s ovim projektom, drugi autori su anga\u017eirani za projekte koje sam odbila. Zna\u010di, za mene poslova vi\u0161e nema kada se jednom krene doga\u0111ati sve \u0161to je odgo\u0111eno zbog koronavirusa. Na koji na\u010din do\u010dekati novi posao, tj. honorar koji mi je presudan za \u017eivot? Strukovna udruga HDFD apelira da nam se omogu\u0107e mjese\u010dni beskamatni zajmovi, no pitam se na koji na\u010din \u0107u mo\u0107i otpla\u0107ivati mjese\u010dni zajam – iz mjese\u010dnog zajma, do kada tako? Vrlo je jednostavno, nemogu\u0107e je nadoknaditi ovaj prazan hod kroz koji trenutno svi prolazimo.”<\/p>\n\n\n\n Mjere za filmske radnike okupljene oko strukovnih udruga donesene su posljednje, ako su imali sre\u0107e da su ih obuhvatile. Potpore su ispla\u0107ene radnicima koji su mogli dokazati da su im anga\u017emani obustavljeni, a uop\u0107e nisu obuhvatile radnike koji iz bilo kojih razloga jo\u0161 uvijek nisu registrirani u strukovnim udrugama niti imaju svoje privatne obrte ili firme. Te mjere su za tri mjeseca iznosile 10.000,00 kuna za one radnike koji su u protekloj godini zaradili vi\u0161e od 60.000,00 kuna, a za one koji su u posljednjoj godini ostvarili ni\u017ee prihode potpora je iznosila 5.000,00 kuna 1<\/a><\/sup>. <\/p>\n\n\n\n Me\u0111u filmskim radnicima u razli\u010ditim sektorima \u010desto kru\u017ei pri\u010da kako je rad na hrvatskom filmu ono na \u0161to pristaje\u0161 ako se ne nudi ba\u0161 ni\u0161ta drugo, jer radi\u0161 po jako niskim cijenama. Filmska radnica s kojom smo razgovarali svjedo\u010di: “\u010cinjenica je da skoro svaki film, ponajvi\u0161e debitantski, ima premalo sredstava da bi radnici bili pla\u0107eni po va\u017ee\u0107em cjeniku strukovnih udruga, na svaki ve\u0107 ionako mali honorar treba dodati i sve nepla\u0107ene prekovremene sate zbog pomanjkanja ljudstva i vremena, \u0161to je uvijek slu\u010daj.” Ono \u0161to se pre\u0161u\u0107uje je da ve\u0107ina filmskih radnika (ako usporedimo bud\u017eete) i pri stranim ko-produkcijama radi u jako lo\u0161im uvjetima, po veoma niskim cijenama rada, potpuno neza\u0161ti\u0107eno, neorganizirano i prepu\u0161teno ideji da su potpuno zamjenjivi na ve\u0107ini pozicija na koje do\u0111u, te ukoliko se pobune zbog nepla\u0107enih prekovremenih sati, niskih satnica ili mobinga na poslu, ima onih koji \u0107e na sve to pristati.<\/p>\n\n\n\n \u010cim krene radni anga\u017eman (\u010desto bez potpisanog ugovora) radnici postaju dio filmske ekipe, \u0161to zna\u010di da \u017eivot prestaje u svakom drugom obliku. Po\u010deci priprema pred snimanje \u010desto su popra\u0107eni skupnim sastancima i motivacijskim govorima kojima se radnike poku\u0161ava uvjeriti kako su oni ba\u0161 oni ti koji su va\u017eni u samom procesu stvaranja filmskog djela, kako se maksimalno trebaju posvetiti tome da svaki dan snimanja bude \u0161to produktivniji, te da se sve snimi na vrijeme, \u0161to se potpuno kosi sa \u010dinjeni\u010dnim stanjem u kojem moraju biti dovoljno izdr\u017eljivi i poslu\u0161ni kako bi zadr\u017eali posao i stvorili si mogu\u0107nost za eventualni sljede\u0107i anga\u017eman. Najpotpla\u0107eniji i najugro\u017eeniji radnici, koji su hijerarhijski u svim odjelima rangirani najni\u017ee, naj\u010de\u0161\u0107e na set sti\u017eu prvi i s njega odlaze zadnji, njihov radni dan traje i po 14 ili 15 radnih sati, a satnica \u010desto iznosi manje od 30 kuna. To su asistenti produkcije i re\u017eije, pomo\u0107ni radnici, organizatori statista te tzv. runneri<\/em> u razli\u010ditim sektorima koji uglavnom obavljaju isklju\u010divo fizi\u010dki posao. Postoje velike razlike izme\u0111u hrvatskog i stranog radni\u0161tva \u2013 kad usporedimo cijenu rada, koli\u010dinu radnih sati, pla\u0107anje prekovremenih radnih sati, na\u010din transporta, uvjete smje\u0161taja i dnevnica, vrijeme toplog obroka na setu te sigurnost pri zapo\u0161ljavanju, o\u010dito je da neregulirani uvjeti i izostanak bilo kakve organizacije i za\u0161tite doma\u0107u radnu snagu, posredovanu servis<\/em> produkcijama, stavljaju u puno nepovoljniju poziciju.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, kolege Nijemci moraju zaustaviti snimanje (bez obzira je li scena snimljena ili nije) nakon 12 sati rada, dok su hrvatske firme preuzele model drugih tranzicijskih dr\u017eava (koji nije definiran, niti reguliran zakonom pa ga se \u010desto ne po\u0161tuje) koji ka\u017ee da odmor izme\u0111u dva radna dana mora biti minimalno 10 sati. \u010cesto se dogodi da pojedini sektori rade dulje (primjerice sektor kostima, scenografije ili produkcije koji se treba pripremiti za idu\u0107i dan). Pla\u0107anje prekovremenih sati kre\u0107e nakon 12. radnog sata, no \u010desto se doga\u0111a da se prekovremeni sati pla\u0107aju selektivno, po va\u017enosti<\/em> sektora. Filmska radnica svjedo\u010di: “Spomenut \u0107u da postoje privilegirani sektori kojima je zagarantiran prestanak rada to\u010dno prema rasporedu – dispoziciji, a prema\u0161i li se za vi\u0161e od 15 minuta nema dvojbe ho\u0107e li im biti pla\u0107eno. To treba postati standard za sve sudionike proizvodnje audiovizualnog djela. Nisam se jednom osje\u0107ala kao manje vrijedan \u010dlan ekipe samo zato \u0161to sam \u017eena, primjer je i ve\u0107 spomenuti prekovremeni rad i selektivno pla\u0107anje istog po sektorima suprotnog spola.\u201c<\/p>\n\n\n\n Dugo vremena uvrije\u017eeno pravilo je bilo kako odjeli re\u017eije i produkcije nemaju pravo na pla\u0107anje prekovremenih sati \u2013 na taj su na\u010din (mladi) ljudi koji bi tek po\u010deli raditi \u010desto radili vi\u0161e od 15 sati i bili maksimalno iskori\u0161tavani jer je njihova dnevna cijena fiksna. Narativ je svima poznat: radi\u0161 za crticu u \u017eivotopisu, toliki ljudi stoje u redu kako bi \u010dak i volonterski bili na nekom takvom setu, a ti se \u017eali\u0161.<\/p>\n\n\n\n Niska cijena rada i zakon o povratu poreza na sve usluge pla\u0107ene u Hrvatskoj i jesu razlog za\u0161to ameri\u010dke i zapadnoeuropske produkcije pomi\u010du proizvodnju na margine Europe, a \u010dinjenica da servis<\/em> produkcije svoje usluge nude po \u0161to povoljnijim cijenama, kako bi pro\u0161le bolje od konkurencije i dobile posao, nije tajna. Pitanje je do kada \u0107e to trajati, i kada \u0107e se strane produkcije premjestiti u dr\u017eave s jo\u0161 neorganiziranijom i jeftinijom radnom snagom.<\/p>\n\n\n\n Postoje razlike me\u0111u tipovima produkcijskih ku\u0107a – kod snimanja reklama, TV filmova B produkcija, dokumentaraca ili pak filmova ili jako popularnih serijala A produkcija \u2013 poput svima poznate Igre prijestolja<\/em>. Bogatije produkcijske ku\u0107e ipak tra\u017ee ne\u0161to stabilnije i provjerenije hrvatske servis<\/em> kompanije koje \u0107e uspjeti pru\u017eiti usluge sli\u010dnije zapadnim standardima, a time i ne\u0161to skuplje. Novi pozitivni trendovi koji se vide kod pojedinih servis<\/em> produkcija su dodatak na honorar koji se pravda “iznajmljivanjem opreme” od radnika, koja se koristi za proizvodnju i sudjelovanje u ovom tipu rada, kao kompjuter ili mobilni telefon i uredno pla\u0107anje prekovremenih sati, no i dalje izostaje po\u0161tivanje ugovora po pitanju slobodnih dana (koji se \u010desto pretvaraju u radne odlukom vo\u0111e sektora), rada djece na setu, niskih dnevnih tarifa, tretmana statista, bolesti ili bolovanja za vrijeme anga\u017emana. Problemati\u010dno je, naravno, to \u0161to svi ti pozitivni i negativni trendovi ovise isklju\u010divo o odlukama pojedinih privatnih kompanija i nisu regulirani zakonom.<\/p>\n\n\n\n Od 2012. godine i uvo\u0111enja povrata poreza za strane produkcije koje Hrvatsku odaberu kao lokaciju za snimanje niknuo je \u010ditav niz razli\u010ditih privatnih firmi koje se bave razli\u010ditim tipovima usluga tra\u017eenih za vrijeme snimanja, a posreduju izme\u0111u hrvatske servis produkcije koja potra\u017euje te usluge, poput transport usluga, catering usluga itd. i radnika. Nakon odre\u0111ene profesionalizacije u polju, koordinatori pojedinih sektora \u010desto otvore vlastiti biznis<\/em>, \u0161to im omogu\u0107uje ve\u0107u akumulaciju kapitala, ali se lomi na le\u0111ima radnika. Primjerice, kompanije koje pru\u017eaju usluge transporta posreduju izme\u0111u voza\u010da i produkcije, a produkcija sav osiguran bud\u017eet za vozila i radnike, odnosno voza\u010de, upla\u0107uje na ra\u010dun tvrtke koja onda cijene za radnike regulira po svojoj volji. Poznato je da su neki voza\u010di u takvim firmama zaposleni na neodre\u0111eno i primaju pla\u0107u izme\u0111u 4.000 i 6.000 bruto kuna mjese\u010dno kroz cijelu godinu, bez obzira rade li ili ne rade. Uzmimo u obzir prosje\u010dan radni dan voza\u010da na filmskom setu od 13 \u2013 15 sati po par mjeseci, u vi\u0161e navrata godi\u0161nje. Ponekad im se, zbog toga \u0161to primaju pla\u0107u i onda kada ne rade, odbijaju isplatiti dnevnice, koje po Zakonu o radu iznose 200 kuna za 12 radnih sati, iako su na terenu. Servis<\/em> produkcije koje dio ljudi zapo\u0161ljavaju na neodre\u0111eno pona\u0161aju se sli\u010dno, pla\u0107u ispla\u0107uju cijelu godinu i za vrijeme snimanja ju ne povisuju \u2013 bez obzira \u0161to radnici u tim uvjetima rade mnogo vi\u0161e i u potpuno druga\u010dijim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n Unutarnja struktura radni\u0161tva je fragmentirana i veoma hijerarhizirana, ne samo me\u0111u razli\u010ditim sektorima, ve\u0107 i unutar pojedinih sektora \u0161to dodatno sprje\u010dava organiziranje me\u0111u djelatnicima. Vo\u0111e sektora na A produkcijama primaju poprili\u010dno dobar honorar za hrvatski standard (primjerice tjedni honorar za hrvatskog prvog asistenta re\u017eije iznosi oko 1.500 eura bruto), no sljede\u0107i u hijerarhiji ima manji tjedni bruto honorar (drugi asistent re\u017eije oko 700 eura bruto), dok najni\u017ee rangirani (asistent produkcije u odjelu re\u017eije) tjedno zaradi 400 \u2013 450 eura bruto. 2<\/a><\/sup> Ukoliko vanjska produkcija koja anga\u017eira hrvatsku servis<\/em> produkciju nije toliko plate\u017eno sna\u017ena, honorari hrvatskih radnika, naravno, padaju.<\/p>\n\n\n\n Sve ve\u0107a konkurentnost na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu tjera producente koji “pitchaju” bud\u017eete da smanjuju cijene rada i na taj na\u010din dobivaju poslove. Slovensko tr\u017ei\u0161te, primjerice, zbog sve ve\u0107e konkurencije, pogotovo kod proizvodnje reklama, zapo\u0161ljava sve manje profesionalaca na “vi\u0161im funkcijama”, a umjesto njih anga\u017eira vi\u0161e najni\u017ee rangiranih “pomo\u0107nih radnika” ili “asistenata produkcije” koji obavljaju veliki dio posla, \u010desto rade oko 15 sati dnevno, bez slobodnog dana (iako im u ugovoru stoji druga\u010dije) ali ih prirode funkcije pla\u0107aju mnogo manje. Nepisano pravilo koje znaju svi je da ako si najni\u017ee rangiran na setu ne smije\u0161 sjediti, stajati u hladu, \u010desto ne smije\u0161 jesti u isto vrijeme kao i ostali \u2013 ako uop\u0107e stigne\u0161 jesti. Kontrola ide tako daleko da \u010desto upozoravaju kakvu odje\u0107u smije\u0161 nositi, \u010dak i na svoje slobodne dane, s kim se dru\u017eiti i na koji na\u010din \u2013 kako ne bi ostavio lo\u0161 dojam na strane producente koji doma\u0107oj kompaniji donose posao. Slijed je logi\u010dan \u2013 dobro i uredno, pritom jeftino odra\u0111en posao, donosi sljede\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Filmska radnica koja intenzivno radi u odjelu re\u017eije, kao asistentica gluma\u010dke ekipe (cast assistant<\/em>) nakon snimanja u trajanju od dva mjeseca ku\u0107i se vrati s desetak kilograma manje jer niti jedan obrok ne stigne pojesti sjede\u0107i: “Dok glumcima raznese\u0161 hranu to traje, a tvoja pauza kre\u0107e u isto vrijeme kao i njihova. Dnevno sam imala 10 do 15 minuta vremena za ru\u010dak, \u0161to nije dobro. Vjerujem da, ako ima\u0161 nadre\u0111enog kojem je stalo do tebe, to bi se moglo rije\u0161iti, jer ti, bez obzira gdje se nalazi\u0161 na hijerarhijskoj ljestvici, mora\u0161 imati pravo na obrok i odmor. No, s obzirom na cijelu atmosferu na setu, ljudi sebi ne dopuste takve stvari prijaviti, boje se. Nakon nekog vremena se navikne\u0161, \u017eeludac se stisne i izgubi\u0161 kila\u017eu koju kasnije treba\u0161 nadokna\u0111ivati.\u201c<\/p>\n\n\n\n Filmska radnica u sektoru kostima svjedo\u010di: “Jedno vrlo neugodno iskustvo mi je donio rad na koprodukcijskom projektu gdje sam nakon 14 sati rada ostala bez prijevoza ku\u0107i na dosta udaljenoj i nepristupa\u010dnoj lokaciji u gradu. Sramotno je da su hrvatski radnici bili zakinuti za prijevoz (iako je dogovoreno druga\u010dije), dok su stranci u\u017eivali taj \u2018luksuz\u2019. Iz tog projekta sam bila prisiljena iza\u0107i samo jedan dan nakon rada, jer vlastiti auto nemam, a taksijem na posao je skupo. Tako\u0111er, ugovor sam \u010dekala 8 mjeseci nakon \u0161to sam prvotno dobila neva\u017ee\u0107i ugovor za potpuno krivu funkciju.”<\/p>\n\n\n\n Poslovi se rijetko dobiju na ra\u010dun sposobnosti, a \u010desto na ra\u010dun preporuke, odnosno poslu\u0161nosti i poznanstva. Ve\u0107ina radnika je prisiljena stvarati socijalni kapital i van radnog vremena kako bi dobila “preporuku” za sljede\u0107i projekt. Filmski radnici (na najni\u017eim pozicijama) ne mogu si priu\u0161titi bol ili bolest tijekom snimanja. Ukoliko se to dogodi, na set \u010desto dolaze bolesni jer ne \u017eele riskirati eventualni gubitak “sljede\u0107eg projekta”. Zanimljivo \u0107e biti promatrati na koji na\u010din \u0107e se organizirati snimanja koja su odgo\u0111ena i jo\u0161 uvijek se planiraju za kolovoz 2020., u ovom trenutku, dok broj oboljelih od korona virusa i dalje raste.<\/p>\n\n\n\n Kada ravnatelj HAVC-a zaziva strane produkcije da se \u0161to prije vrate snimati na doma\u0107e lokacije o\u010digledno je kako javne kulturne politike malo ra\u010duna vode o filmskim djelatnicima te uglavnom pogoduju korporativnim interesima, te radnike ostavljaju neza\u0161ti\u0107enima i potpuno prepu\u0161tenima sebi samima, a njihov rad se zakonski ne trude regulirati. Radnici se maksimalno individualiziraju i masovno otvaraju pau\u0161alne obrte, ili male privatne firme koje opet rade samo za svoju korist, kako bi si prividno pru\u017eili neku sigurnost. Me\u0111usobno si spu\u0161taju cijenu rada i tako atomizirani jako te\u0161ko \u0107e sti\u0107i do tarife ili broja radnih sati kakve u\u017eivaju njihovi kolege iz drugih dr\u017eava gdje je rad bolje reguliran.<\/p>\n\n\n\n Iako postoji predod\u017eba kako se zarada od koprodukcija i snimanja na hrvatskim lokacijama prelijeva u bud\u017eete hrvatskih produkcija i doma\u0107ih autora, po podatku koji iznosi Antonio Nui\u0107, predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva filmskih redatelja, o 26 filmova koji \u010dekaju snimanje jer imaju jako slabe \u0161anse na koprodukcijskim fondovima za dodatna sredstva, a ova koja im je HAVC dodijelio nisu dostatna za realizaciju filmova, vidimo da to nije tako. A sve kad bi i bilo, pitanje koje ostaje jest: tko i pod kojim uvjetima na svojim le\u0111ima iznosi tu proizvodnju? <\/p>\n Strane filmske produkcije dolaze u Hrvatsku zbog niske cijene rada i politike povrata poreza, a trenutno se upravo one zazivaju kao spas za doma\u0107u filmsku industriju. Karla Crn\u010devi\u0107 u razgovoru s nekoliko filmskih radnica daje detaljan pregled njihovih iznimno lo\u0161ih uvjeta rada te dovodi u pitanje spasonosne u\u010dinke dolaska stranih produkcija po hrvatski film i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":33377,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[973,74,864,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[974],"class_list":["post-33370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-filmski-radnici","tag-kultura","tag-prekarni-radnici","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33370"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33416,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33370\/revisions\/33416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33370"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33370"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33370"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33370"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Rad za crticu u \u017eivotopisu<\/h2>\n\n\n\n
Niska cijena rada <\/h2>\n\n\n\n
Sve za sljede\u0107i projekt<\/h2>\n\n\n\n