Na podru\u010dju sjeverne Hrvatske u posljednja dva tjedna otrovano je vi\u0161e desetaka milijuna p\u010dela. Neki izvori govore o 50 milijuna mrtvih p\u010dela, no proces se i dalje razvija. O\u010dajni p\u010delari pokapaju preminule p\u010dele u masovne grobnice. U jednom danu su tako pokopali 50 kilograma p\u010dela, a u jednom kilogramu mase nalazi se otprilike 10.000 p\u010dela. Njih je nu\u017eno pokopati jer p\u010dele jako smrde kada se po\u010dnu raspadati. Pomor p\u010dela pogodio je vi\u0161e od tre\u0107ine svih p\u010delinjaka u Me\u0111imurju te je radi toga progla\u0161ena i elementarna nepogoda.<\/p>\n\n\n\n
Uzrok pomoru p\u010dela je neki nedopu\u0161teni pesticid tj. protupravno prskanje, odnosno potpuno nepo\u0161tivanje pravila od strane jednog jedinog ratara, pi\u0161u svi mediji. On je naime, koristio pesticide u nedopu\u0161tenim intervalima, u nedopu\u0161teno vrijeme, i sa nedopu\u0161tenim sredstvom. Da stvar bude gora, rasto\u010deni znanstveni sektor u Hrvatskoj vi\u0161e nema resurse za provesti analize kojima bi se utvrdilo koji pesticid je kori\u0161ten. Najbli\u017ei laboratorij koji mo\u017ee provesti takvu analizu je u Mariboru. P\u010delari s kojima je razgovarao Jutarnji list<\/a> smatraju kako je osoba odgovorna za trovanje p\u010dela znala koje su mogu\u0107e posljedice, jer se u pogo\u0111enom podru\u010dju nalaze mahom veliki poljoprivrednici koji su svi morali polagati ispit iz pesticida. Svi imaju certifikate, i \u0161price svih njih moraju pro\u0107i tehni\u010dki pregled.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010du da se u ovome slu\u010daju ne mo\u017ee vaditi na neznanje, ve\u0107 smatraju da je osoba znala \u0161to radi ali je pogrije\u0161ila u procjeni posljedica. Dodaju i da se nikada ne \u0161prica kada je cvatnja, da se \u0161prica kada padne mrak nakon \u0161to se p\u010dele povuku u ko\u0161nice i da se p\u010delare mora obavijestiti ako se u okolici doga\u0111a neka radnja potencijalno \u0161tetna za p\u010dele. Svega toga u ovome slu\u010daju nije bilo. Ovdje se radi o ljudskom nemaru<\/a>, nebrizi za prirodu, nesvijesti o razmjerima ekolo\u0161kih kataklizmi.<\/p>\n\n\n\n Da je dio uzroka globalne ekolo\u0161ke kataklizme prekomjerno kori\u0161tenje pesticida i da je to uzrok izumiranja p\u010dela nije nova vijest. No, bilo bi pogre\u0161no misliti da je ova dinamika neki jednostavan problem za \u010dije rje\u0161enje je potrebna tek politi\u010dka volja. Ona zapravo postoji, ali proces je sveobuhvatan i zahtijeva promjene politi\u010dke, ekonomske i socijalne paradigme. U ovom slu\u010daju, politi\u010dka volja nije dovoljna, jer otpor promjenama dolazi i od strane kapitala i rada. Dok su predvodnici kapitala u pravilu najve\u0107e petrokemijske kompanije zemalja centra, poput prije nekoliko godina spojenog Bayer-Monsanta, na periferiji kapitalizma otpor pru\u017eaju i sami poljoprivrednici, ali i cijelo dru\u0161tvo, jer je ponegdje, kao u Hrvatskoj, ga\u0161enje petrokemijskih kompanija izrazito delikatno dru\u0161tveno pitanje. U Hrvatskoj primjerice, o radu jedne petrokemijske kompanije ovisi socio-ekonomski status cijelog jednog grada i njezino bi ga\u0161enje uzrokovalo valove nove nezaposlenosti u ekonomski osjetljivoj regiji te bi vjerojatno dovelo do njezine daljnje depopulacije.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na niz takvih regija diljem Europske unije, glasanje u parlamentu na ove teme, godinama je ve\u0107, u pravilu, tek djelomi\u010dno uspje\u0161no. I premda svaki neuspjeh izazove novo politi\u010dko razo\u010darenje, nova rje\u0161enja pronalaze se iz mjeseca u mjesec. Tako je 20. maja ove godine usred korona lock-downa<\/em>, objavljena nova europska poljoprivredna strategija From Farm to Fork<\/em> (Od farme do stola) koja obavezuje Uniju na smanjenje upotrebe kemijskih pesticida za 50 posto do 2030. godine. No, to je lako formulirati, ali je te\u0161ko provesti u djelo. Primarno zbog toga \u0161to velika populacija koju je potrebno hraniti zahtijeva masovnu poljoprivredu i podrazumijeva velike povr\u0161ine monokultura i upotrebu sredstava za obranu usjeva. A alternative kemijskim pesticidima su biopesticidi ili neke vi\u0161e permakulturne prakse, polja zasa\u0111ena srodnim polikulturama koje jedna drugu brane od nametnika. Na\u017ealost, sve to zna\u010dajno podi\u017ee cijenu kona\u010dnog proizvoda i \u010dini hranu te\u017ee dostupnom najizlo\u017eenijim klasama dru\u0161tva. <\/p>\n\n\n\nEuropski standardi<\/h2>\n\n\n\n