U kontekstu populariziranja rada od ku\u0107e uslijed zdravstvene krize, Marija \u0106a\u0107i\u0107 komentira mjere za lak\u0161e “uskla\u0111ivanje obiteljskih i poslovnih obaveza\u201c koje su se uvodile i prije izbijanja pandemije. Te mjere prvenstveno nastoje uvesti atipi\u010dne oblike rada, i pri tome eksternalizirati tro\u0161kove dru\u0161tvene reprodukcije na same obitelji, odnosno \u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Prate\u0107i poslovne medije posljednjih mjeseci mogli smo nai\u0107i na niz klikabilnih lista<\/a> o tome \u0161to to\u010dno sve mo\u017eemo dobiti radom od ku\u0107e, trenutno najpopularnijim oblikom “fleksibilnog” rada. Umjesto da nam poslodavac diktira uvjete rada, sad \u0107emo napokon biti u poziciji da sami organiziramo svoj rad u skladu sa svojim potrebama. K tome, mrske kolege nas vi\u0161e ne\u0107e ometati, nego \u0107e to \u010diniti na\u0161a vlastita djeca. Nadalje, bit \u0107emo usredoto\u010deniji na posao ako znamo da je sve u redu s na\u0161om djecom i smanjit \u0107emo razinu stresa neizlaskom iz stana i neulaskom u tramvaj. Tu je i niz savjeta kako se prilagoditi novoj stvarnosti pronala\u017eenjem vremena za tjelovje\u017ebu i njegu, ne\u0161to uvijenijim rije\u010dima nego \u0161to je to \u017eenama poru\u010dilo<\/a> malezijsko ministarstvo obitelji. Za dobru mjeru i notornu novinarsku objektivnost, tu i tamo se neka novinarka ipak upustila u iskreno opisivanje uvjeta rada od ku\u0107e s djecom koju tako\u0111er treba pou\u010davati. <\/p>\n\n\n\n U Hrvatskoj je 7. sije\u010dnja ove godine u\u010dinjen jo\u0161 jedan “iskorak ka fleksibilnijem pristupu novim oblicima rada\u201d u vidu labavljenja zakonskih preduvjeta za povremeno obavljanje posla na izdvojenom mjestu rada (\u0161to mo\u017ee ali ne mora biti dom radnika). Taj je iskorak potaknula Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Poja\u0161njenje<\/a> HUP-a sadr\u017eava, dodu\u0161e, mnoge ograde \u2013 od toga da se u pravilu radi o poslovima administrativne prirode do toga da je neka od strana odredila da su ti poslovi “procijenjeni kao poslovi s malim rizikom\u201d. Nadalje, podrazumijeva [se] pristanak obiju strana\u201d, s time da se prigodno zanemaruje asimetrija u mo\u0107i izme\u0111u radnika i poslodavaca, i zaklju\u010duje da radnici “imaju priliku lak\u0161e uskladiti poslovne i privatne obveze\u201d.<\/p>\n\n\n\n Stavljanje uskla\u0111ivanja poslovnih i privatnih obaveza u prvi plan je potkrijepljeno i “Direktivom Europskog parlamenta i Vije\u0107a o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota roditelja i skrbnika<\/a>\u201d koja je stupila na snagu 1. augusta 2019. godine. Prema Direktivi dr\u017eave-\u010dlanice moraju u roku od tri godine provesti zakonske i druge mjere koje bi trebale voditi do ve\u0107e “ekonomske stabilnosti obitelji\u201d i rodne ravnopravnosti koja se ne spominje eksplicitno, a sve da bi se “poticalo jednako kori\u0161tenje mogu\u0107nosti roditeljskog dopusta me\u0111u \u017eenama i mu\u0161karcima kako bi se pobolj\u0161ao pristup \u017eena tr\u017ei\u0161tu rada i njihov polo\u017eaj na njemu\u201d.<\/p>\n\n\n\n Mada nam se u na\u010delu mo\u017ee u\u010diniti da se radi o hvalevrijednom poku\u0161aju, sve te mjere ujedno nastoje proturiti i atipi\u010dne oblike rada, \u0161tovi\u0161e smatra se da nije mogu\u0107e uskladiti privatni i poslovni \u017eivot bez “fleksibilnosti\u201c koja se prvenstveno podrazumijeva za \u017eene. Omogu\u0107avanje takvih oblika rada (poput rada od ku\u0107e, rada na pola radnog vremena i sli\u010dno) poma\u017ee u premje\u0161tanju tro\u0161kova i rada brige s dru\u0161tvene razine na individualnu, odnosno na \u017eene koje nemaju druge nego ga obavljati.<\/p>\n\n\n\n Spomenuta Direktiva o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota obuhva\u0107a sljede\u0107e mjere: uvo\u0111enje o\u010dinskog dopusta (mogu\u0107nosti da otac mo\u017ee<\/em> uzeti najmanje 10 radnih dana o\u010dinskog dopusta poslije ro\u0111enja djeteta \u0161to bi se pla\u0107alo kao uzimanje bolovanja), osiguravanje da se dva od \u010detiri mjeseca roditeljskog dopusta ne mogu prenositi s jednog na drugog roditelja, uvo\u0111enje 5 dana dopusta za osobu koja obavlja rad brige za krvnog srodnika (bez spominjanja na\u010dina rje\u0161avanja nov\u010dane naknade za taj period) i pro\u0161irenje prava na tra\u017eenje fleksibilnih radnih odnosa za one koji\/e obavljaju rad brige i za zaposlene roditelje djece do osam godina starosti.<\/p>\n\n\n\n Pri tome se ne govori eksplicitno o rodnoj dimenziji ovih mjera i orodnjenosti rada brige \u2013 dakle, o tome da ga obavljaju ve\u0107inom \u017eene i da se podrazumijeva da \u0107e ga i dalje obavljati ve\u0107inom \u017eene. Isto se tako ne govori o tome za\u0161to ba\u0161 \u017eene koriste ve\u0107inu rodiljnog i roditeljskog dopusta, iako su razlozi poznati: zbog stigmatizacije mu\u0161karaca koji se odlu\u010de uzeti ga, zbog “ekonomske logike\u201d, tj. \u010dinjenice da mu\u0161karci u pravilu zara\u0111uju vi\u0161e od \u017eena jer rade u sektorima koji se smatraju vrjednijima, zbog manjka mjesta u vrti\u0107ima i stara\u010dkim domovima, nemogu\u0107nosti dnevnog boravka za djecu u \u0161kolama, neprilago\u0111enosti radnih prostora \u017eenama koje doje (unato\u010d zakonskim odredbama) itd.<\/p>\n\n\n\n Umjesto da se ula\u017ee u infrastrukturu brige (stara\u010dke domove, vrti\u0107e, \u0161kole), \u017eenama se “daje prilika\u201d da pomire osobne i radne obaveze umna\u017eanjem njihovog rada i potpunim zamu\u0107enjem razlika izme\u0111u jednoga i drugoga oblika rada bez ikakvih dodatnih provizija (npr. dodataka na sta\u017e). U Direktivi se tako\u0111er predvi\u0111a i mjera “ukidanja ekonomskih prepreka za drugog hranitelja unutar obitelji\u201d. Dakle, ove mjere prvenstveno slu\u017ee tome da se pove\u0107a ekonomska aktivnost \u017eena i “ekonomska stabilnost\u201d obitelji, a sav govor o uskla\u0111ivanju privatnog i poslovnog \u017eivota se svodi na to kako dovesti \u017eene na tr\u017ei\u0161te rada i pri tome eksternalizirati tro\u0161kove dru\u0161tvene reprodukcije na same obitelji.<\/p>\n\n\n\n U publikaciji “Family-friendly workplaces. Overview of policies and initiatives in Europe<\/a>\u201d navode se primjeri nekih novih modela rada: trajno zapo\u0161ljavanje uz mogu\u0107nost uzimanja dopusta tijekom \u0161kolskih praznika, fleksi-radno vrijeme pri \u010demu radnici skupljaju radne sate i raspore\u0111uju ih kako \u017eele (tj. moraju), odra\u0111ivanje pune satnice u manjem broju radnih dana, rad koji se obra\u010dunava po outputu a ne po satima, rad od ku\u0107e, uvo\u0111enje fiksnog broja radnih sati koje se mora odraditi unutar godinu dana, subvencioniranje tro\u0161kova brige o djeci ili osiguravanje brige o djeci na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\nIskorak u atipi\u010dne oblike rada<\/h2>\n\n\n\n
Umjesto dr\u017eave, \u017eene i susjedi<\/h2>\n\n\n\n