\u0160to je tema novinarskog rada dru\u0161tveno i politi\u010dki va\u017enija, to je opresija represivnih aparata sna\u017enija.<\/p>\n\n\n\n
Poznata i afirmirana bosanskohercegova\u010dka novinarka Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 koja o kr\u0161enjima ljudskih prava, procesuiranju ratnih zlo\u010dina i suo\u010davanju s pro\u0161losti pi\u0161e od 1994. godine, u srijedu (17. juna 2020.) pretrpjela je zastra\u0161ivanje od strane specijalnih policijskih slu\u017ebenika. Dok se s jo\u0161 jednom volonterkom koja poma\u017ee izbjeglicama nalazila ispred jednog velikog sarajevskog \u0161oping centra, gdje je uglavnom mogu\u0107e sresti pokojeg migranta, svjedo\u010dila je dolasku specijalne policije koja se pojavila s o\u010ditom namjerom da uhapsi izbjeglice. “Dva policajca su izi\u0161la iz marice i u\u017eurbanim korakom krenula prema dvojici mladi\u0107a. Nisu ih ni poku\u0161ali legitimisati ili bilo \u0161ta drugo. Ne znam ni sama na temelju \u010dega su zaklju\u010dili da ih treba privesti, mo\u017eda na temelju boje ko\u017ee?”, pita se Nid\u017eara u telefonskom razgovoru s Biltenom, te nastavlja opisivati doga\u0111aj: “Oni su po\u010deli bje\u017eati a policija za njima, dok je veliki broj ljudi to posmatrao. Kada su uhvatili jednog od njih, oborili su ga na pod, udarili barem jednom, i onda priveli u maricu u kojoj je sjedilo jos nekoliko migranata.” Policija ovakve akcije naziva “\u010di\u0161\u0107enjem ulica od migranata”.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a novinarka po\u010dela je snimati doga\u0111aj svojim mobitelom da bi joj, po tko zna koji put pri\u0161la policija te je zatra\u017eila dozvolu za rad. Nid\u017eara je poku\u0161ala policiji objasniti da u BiH takvo ne\u0161to kao \u0161to je novinarska dozvola za rad ne postoji, ve\u0107 umjesto toga postoje novinarske iskaznice i akreditacije koje bi teoretski trebale osigurati novinarima neometan rad. Me\u0111utim specijalna policija \u010dini se poznaje silu, ali ne i pravila po kojima bi tu silu trebali primjenjivati, pa su ignorirali akreditaciju, i tra\u017eili od nje osobnu iskaznicu, poku\u0161avaju\u0107i je zastra\u0161iti govore\u0107i joj da ona ometa njihov rad, te inzistiraju\u0107i na tome da se ona odbila legitimirati, premda je umjesto akreditacije policiji dala svoju osobnu iskaznicu na kojoj se vidi puno ime, adresa ali i mati\u010dni broj gra\u0111ana koji \u010duva sve bitne podatke. Stajale su tako okru\u017eene trojicom specijalnih policajaca. Dvojica su im stajala iza le\u0111a, dok je jedan legitimirao Nid\u017earu te su im jasno dali do znanja da njihov rad i prisutnost, kao ni bilje\u017eenje njihovog pona\u0161anja nije nimalo po\u017eeljno. Prijetili su joj prekr\u0161ajnom prijavom i penalom od 500 KM zbog ometanja rada policije. No, ako je policija postupala prema zakonima, onda promatranje i bilje\u017eenje njihovog rada ne bi trebalo biti sporno. Da su izvla\u010dili na primjer dijete iz bunara, bi li im smetalo \u0161to ih se snima?<\/p>\n\n\n\n
Cilj specijalaca bio je zastra\u0161iti Ni\u017edaru, a kako ka\u017ee, jedan od njih kazao joj je “ne\u0161to nalik tome da bi nas mogli privesti da vidimo kako \u0107emo tamo snimati i govoriti i vidjeti kako je to kad se nekoga privede”, obja\u0161njava Nid\u017eara. Name\u0107e se pitanje, tko u\u010di specijalnu policiju njihovim i tu\u0111im pravima? Nije li specijalna policija, ba\u0161 kao i svi mi ostali, ograni\u010dena upotrebom vlastitog prava na na\u010din da ne zadire u tu\u0111e pravo?<\/p>\n\n\n\n
Nakon nekog vremena, specijalci su pozvali patrolna vozila redovne policije koja je ustanovila da je novinarska akreditacija dovoljan dokument za novinarski rad i da je novinarka imala puno pravo snimati privo\u0111enje migranata te su pustili novinarku i volonterku da odu svojim putem. Prijava kojom su specijalni policajci prijetili na\u0161oj novinarki tipi\u010dan je primjer zatra\u0161ivanja novinara i onemogu\u0107avanja na\u0161eg rada. Ovaj slu\u010daj predstavlja novi potencijalni politi\u010dki incident izme\u0111u opresivnih re\u017eimskih snaga i simbola stupnja slobode dru\u0161tva \u2013 novinara. I kao takav, vjerojatno \u0107e zavr\u0161iti u svim izjve\u0161tajima o sloboi medija u BiH u 2020. <\/p>\n\n\n\n
Nid\u017eara nam je u telefonskom razgovoru objasnila da ju je ovaj doga\u0111aj, tek posljednji u nizu sli\u010dnih (pri \u010demu se prethodni dogodio tek tjedan dana ranije) jako uznemirio, jer je jasno primila poruku da fizi\u010dki nije sigurna u vlastitom gradu: “Jako me ovo potreslo, morala sam potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 i jo\u0161 se nisam smirila”.<\/p>\n\n\n\n
Nid\u017eara je ina\u010de jedna od najgorljivijih zagovornica migrantskih prava. Njezin novinarski rad vodi je svakodnevno me\u0111u izbjeglice, u kampove, na ulice i parkove, te je njezino djelovanje po ovom pitanju odavno nadraslo tek promatra\u010dku funkciju novinarskog posla. Ova novinarka \u017eivi \u017eivot izbjeglica zaglavljenih na predzi\u0111u Europe. U posljednje vrijeme staje na \u017eulj brojnim organizacijama svojim izjavama da migrantske kampove postaje sve te\u017ee razlikovati od koncentracijskih logora, budu\u0107i da je ljudima zabranjeno kretanje, da \u017eive u o\u010dajnim higijenskim i zdravstvenim uvjetima, i da u kampovima nema dovoljno hrane za sve. Tako\u0111er, za stanje \u010desto proziva Europsku uniju \u010dija pomo\u0107 premda postoji, ipak nije dovoljna niti adekvatna za humani tretman izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n
Uz to \u0161to je novinarka, Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 je i publicistkinja. Njezini radovi objavljivani su u vi\u0161e znanstvenih \u010dasopisa i dvije knjige. Kao \u0161to smo ve\u0107 naglasili, kao novinarka radi od 1994. godine i pi\u0161e o kr\u0161enjima ljudskih prava, procesuiranju ratnih zlo\u010dina, procesu suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u\u2026 Dobitnica je vi\u0161e nagrada za novinarski rad, uklju\u010duju\u0107i UNESCO godi\u0161nju nagradu za promociju dje\u010djih prava i talijansku nagradu Claudio Arcadi za tekst o silovanju mu\u0161karaca tokom rata u BiH. Osim u doma\u0107im medijima, objavljivala je u brojnim me\u0111unarodnima uklju\u010duju\u0107i The Observer, The Independent on Sunday, International Justice Tribune, Balkan Insight, BBC, NBC\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160to je tema novinarskog rada dru\u0161tveno i politi\u010dki va\u017enija, to je opresija represivnih aparata sna\u017enija. Poznata i afirmirana bosanskohercegova\u010dka novinarka Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 koja o kr\u0161enjima ljudskih prava, procesuiranju ratnih zlo\u010dina i suo\u010davanju s pro\u0161losti pi\u0161e od 1994. godine, u srijedu (17. juna 2020.) pretrpjela je zastra\u0161ivanje od strane specijalnih policijskih slu\u017ebenika. Dok se s jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33257,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[840,958,790,897,563],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-33249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migranti","tag-nidzara-ahmetasevic","tag-novinarstvo","tag-policijsko-nasilje","tag-sloboda-medija","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33249"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33271,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33249\/revisions\/33271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33249"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33249"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33249"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33249"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}