{"id":33246,"date":"2020-06-18T09:58:10","date_gmt":"2020-06-18T08:58:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33246"},"modified":"2020-06-19T08:24:32","modified_gmt":"2020-06-19T07:24:32","slug":"tko-se-boji-za-stednju-najbogatijih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33246","title":{"rendered":"Tko se boji za \u0161tednju najbogatijih?"},"content":{"rendered":"\n

S obzirom na to da je protok lijevih, socijalisti\u010dkih ideja u hrvatskom javnom prostoru i medijskom mejnstrimu proteklih desetlje\u0107a bio sasvim dokinut, ostali smo uskra\u0107eni za prave geometrijske ro\u0161ade pri ideolo\u0161kom oblikovanju politi\u010dkog centra. U prethodnom periodu “centrizam” je uglavnom zna\u010dio zagovor manje uloge dr\u017eave u ekonomiji i barem donekle benevolentan odnos prema Srbima i pederima. No, nije trebalo puno da se centar ogoli u svojoj geometrijskoj objektivnosti. Samo jedna radikalna ideja.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 u svom antikriznom programu<\/a> povodom izbijanja pandemije Radni\u010dka fronta je me\u0111u mjerama predlo\u017eila “aktiviranje” privatne \u0161tednje gra\u0111ana u bankama. Inspirirani podatkom Hrvatske narodne banke po kojem 51.000 gra\u0111ana u bankama ima oro\u010deno 75 milijardi kuna, predlo\u017eili su da se dio tih sredstava, u sklopu ravnomjernije i pravednije raspodjele tereta krize, preusmjeri u fondove za njeno saniranje. Odlu\u010dili su se pritom da se na ra\u010dunima maksimalno “ostavi” 700.000 kuna, \u0161to je iznos koji garantira Dr\u017eavna agencija za osiguranje \u0161tednih uloga i sanaciju bankarskog sustava. Usput su naglasili da se sredstva koja prema\u0161uju taj iznos ne bi uzimala ba\u0161 svima i da bi postojali neki kriteriji. \u0160to se ti\u010de tih kriterija naveli su samo sredstva od prodaje zemlji\u0161ta i sli\u010dno koja su namijenjena kupnji prve obiteljske nekretnine.<\/p>\n\n\n\n

Tada na taj “skandalozan” prijedlog nije nitko reagirao jer nitko vjerojatno nije ni pro\u010ditao program. No, prije koji dan je \u010dlanica Radni\u010dke fronte i biv\u0161a predsjedni\u010dka kandidatkinja Katarina Peovi\u0107 u Ve\u010dernjem listu objavila \u010dlanak<\/a> naslovljen “Manifest nove ljevice: Jurnjavu za privatnim profitom zamjenjuje briga za \u017eivotnu standard”. U tom je “manifestu”, izme\u0111u ostalog, spomenula i prijedlog preusmjeravanja \u0161tednje najbogatijih u krizni fond. Prvi je skandal “otkrio<\/a>” novinar Telegrama Jasmin Klari\u0107, proglasio prijedlog “zastra\u0161uju\u0107im” i implicitno zapravo pozvao koalicijske partnere Radni\u010dke fronte da se ograde od takvih ideja. Njemu je, naime, nepojmljivo da “kolektivni um” odre\u0111uje \u0161to su to dru\u0161tvene potrebe.<\/p>\n\n\n\n

Iako je Klari\u0107 otvorio raspravu s jasnim stavom o “egzoti\u010dnoj ekonomsko-dru\u0161tvenoj ideji”, on nije povukao potez \u0161estarom i izjedna\u010dio lijevi i desni ekstrem. Tome je prionuo “kolektivni um” dru\u0161tvenih mre\u017ea, ve\u0107inom sastavljen od ljudi koji nikad ne\u0107e vidjeti 700.000 kuna na svom ra\u010dunu. I pokoje novinarsko pero se pridru\u017eilo u tom postupku, poput Klari\u0107eve kolegice s Telegrama, Sanje Modri\u0107<\/a>, koja je pi\u0161u\u0107i o zahtjevnosti novinarskog posla u opho\u0111enju s kandidatima Katarinu Peovi\u0107 svrstala “gdje joj je mjesto”: “Ne pitaj isto tako ni Davora Bernardi\u0107a zbog \u010dega je na listu stavio \u017eenu koja je osu\u0111ena za mobing. Ni Katarinu Peovi\u0107 odakle joj bolesna ideja da se ljudima oduzme \u0161tednja koja je, po njenom mi\u0161ljenju, prekomjerna. Ne kopaj kod Nineka Raspudi\u0107a po onoj izjavi da abortus treba zabraniti i silovanim \u017eenama. Ne pitaj Davora Bo\u017einovi\u0107a za\u0161to policija premla\u0107uje migrante koji tra\u017ee azil.” <\/p>\n\n\n\n

Dakle, ideja da se uzme bogatima kako bi se dalo siroma\u0161nima je bolesna poput zabrane poba\u010daja silovanim \u017eenama ili premla\u0107ivanja migranata. Naravno, sasvim je legitimno ne slo\u017eiti se s idejom Radni\u010dke fronte. Ali prili\u010dno je skandalozno proglasiti ju nelegitimnom i izjedna\u010diti ju s najogavnijom mizoginijom i \u0161ovinizmom. I to ne samo zbog kolosalnih nejednakosti u dru\u0161tvu i izvanredne pandemijske situacije koje zahtijevaju radikalnije mjere. Iako je i to dovoljan razlog da bude legitimni dio politi\u010dke rasprave. Ve\u0107 i zbog spa\u0161avanja kapitalizma od samog sebe. Drugim rije\u010dima, rasprava o \u0161tednji najbogatijih nije inspirativna samo za lijeve i radikalne politike ve\u0107 i za politi\u010dki mejnstrim.<\/p>\n\n\n\n

Naime, jo\u0161 i prije pandemije su globalne razine \u0161tednje, pogotovo u razvijenim zemljama, bile na rekordnim razinama, dok su razine investicija bile povijesno niske. Investitorski fondovi koji upravljaju novcima najbogatijih su doslovno radije kupovali obveznice s negativnim prinosima, poput onih njema\u010dkih, nego ulagali u proizvodnju. Za\u0161to nisu ulagali? Odgovor je sasvim jednostavan. Jedini kriterij za investiranje u kapitalizmu jest profit. Ako profit nije izgledan ili preriskantan, investitori ne\u0107e ulagati ve\u0107 \u0107e \u010dekati povoljnu priliku. Taj se problem visokih razina \u0161tednje i manjka investicija redovito adresira u poslovnoj \u0161tampi i razmatraju se na\u010dini kako bi se investiranje stimuliralo. Dodu\u0161e, ne na razini izravnog oduzimanja dijela \u0161tednje kako sugerira RF, ali u tome se vidi kroni\u010dan problem suvremenog kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n

Prijedlog RF-a vam mo\u017ee biti prerigidan, nedovoljno definiran, zasnovan na nejasnim kriterijima i neprovediv. I sve je to legitimno i dijelom to\u010dno, aktiviranje \u0161tednje se mo\u017ee stimulirati i na druge na\u010dine. Na primjer, manje ekstreman bi bio da se odre\u0111eni iznosi preusmjere u krizne fondove, ali s negativnom kamatom od 2%. Kao u slu\u010daju njema\u010dkih obveznica. To jest, da dr\u017eava pretvori ta sredstva u, recimo, petogodi\u0161nju obveznicu i vrati ih s rokom dospije\u0107a. Ovo je samo jedna nasumi\u010dna ideja, postoje radikalnije i manje radikalne, pitome. No, ne mo\u017ee se osporiti da je ideja svojevrsnog retroaktivnog oporezivanja legitimna. I ne samo na razini nekakve pravde. Ve\u0107 i na razini najbanalnije intelektualne znati\u017eelje. Naime, ako nam nedostaju neophodne investicije jer su neodr\u017eive po jedinom validnom kriteriju danas – profitu, pa mo\u017eemo li barem zami\u0161ljati neke druge kriterije na osnovu kojih bi pokretali investicije? I mo\u017eemo li se ne brinuti o tome ho\u0107e li bogatima biti malo te\u017ee u \u017eivotu? <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S obzirom na to da je protok lijevih, socijalisti\u010dkih ideja u hrvatskom javnom prostoru i medijskom mejnstrimu proteklih desetlje\u0107a bio sasvim dokinut, ostali smo uskra\u0107eni za prave geometrijske ro\u0161ade pri ideolo\u0161kom oblikovanju politi\u010dkog centra. U prethodnom periodu “centrizam” je uglavnom zna\u010dio zagovor manje uloge dr\u017eave u ekonomiji i barem donekle benevolentan odnos prema Srbima i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":33253,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,690],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-33246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-socijalizam-2","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33246"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33258,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33246\/revisions\/33258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33246"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33246"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33246"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33246"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}