Po popu\u0161tanju epidemiolo\u0161kih mjera, po\u010dele su ponovno rasti emisije uglji\u010dnog dioksida (CO2). Uzrokom toga smatra se cestovni promet koji je normalizacijom svakodnevice ponovno buknuo, tim vi\u0161e jer zbog i dalje postoje\u0107ih opasnosti, gra\u0111ani izbjegavaju javni prijevoz. Znanstvenici i aktivisti boje se da \u0107e se vi\u0161emjese\u010dni pad emisija sada u vrlo kratkom periodu kompenzirati i jo\u0161 vi\u0161e narasti. Iako je pad emisija tijekom karantene u razli\u010ditim podru\u010djima iznosio i do 25 posto, normalizacijom i kompenzacijom prometa koju \u0107e zahtijevati pove\u0107ana ekonomska aktivnost, na godi\u0161njoj bi se razini moglo prevesti u tek 7 posto manji godi\u0161nji prosjek. Trenutno smanjenje (prije oporavka ekonomije u punom opsegu) tj. pad emisija za ovu godinu za sada iznosi 17 posto, \u0161to je u godi\u0161njem prosjeku u usporedbi s pro\u0161lom godinom smanjenje od tek pet posto u odnosu na 2019.<\/p>\n\n\n\n
Problem je vi\u0161estruki. Emisije se puno br\u017ee vra\u0107aju u predepidemijsku “normalu” nego \u0161to smo mislili da ho\u0107e, jer tome pridonosi \u010dinjenica da globalno zatopljenje sada ima svoje pravilnosti i nastavit \u0107e se pove\u0107avati neovisno o na\u0161im poku\u0161ajima. No, to ne zna\u010di da treba odustati od promjena, ve\u0107 da se moramo vi\u0161e potruditi. To zna\u010di da sada moramo biti svjesni toga da moramo jo\u0161 radikalnije pristupiti klimatskim promjenama jer ako na primjer reduciramo emisije iz prometa u potpunosti, Zemlja \u0107e se i dalje zagrijavati, no sporije nego sada. Trud nije uzaludan, ali je sifizofski. No, treba imati na umu da se ovdje ne radi o \u017eivotima trenutno \u017eivu\u0107ih pojedinaca, nego o budu\u0107nosti cijelog planeta.<\/p>\n\n\n\n
Aktiviste i znanstvenike najvi\u0161e brine laissez faire pona\u0161anje dr\u017eave, primjerice spremnost hrvatske vlade koja je predsjedala Europskom unijom tokom prve polovice 2020. godine \u2013 na popu\u0161tanje aviokompanijama, na reduciranje klimatskih zahtjeva prema kompanijama. Ma koliko nu\u017eno bilo za\u0161tititi radnike, te se stoga mo\u017ee \u010diniti da hrvatska vlada nije imala mnogo opcija nego popustiti aviokompanijama, epidemija je jasno pokazala da klimatske promjene nemaju ni\u0161ta antropomorfno sebi, pa tako ni sli\u010dne psiholo\u0161ke dubioze, te da u jednakoj mjeri kose i ljude i profite. Hrvatska vlada ni ovaj put nije uvidjela ovu kompleksnost, ve\u0107 je postupila po liniji manjeg otpora i predala se. I zaista, povratak u normalu, u nebo prekrcano avionima, u prometnice prekrcane automobilima, i zrak PM 10 \u010desticama, “bila bi totalna katastrofa”, kako je to kazao<\/a> jedan od autora studije<\/a> kojom se ovdje bavimo. No, u Europi, zaga\u0111enje zraka se nije obnovilo tako brzo kao emisije uglji\u010dnog dioksida, kazuju procjene slu\u017ebe za nadzor atmosfere Copernicus, koja je utvrdila da o\u010dekivano pove\u0107anje zaga\u0111iva\u010da poput du\u0161ikovih oksida i \u010destica jo\u0161 nije jasno zabilje\u017eeno. Me\u0111utim, to bi moglo biti posljedica mnogih faktora, uklju\u010duju\u0107i i vremenske prilike.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, emisije stakleni\u010dkih plinova trenutno su u prosjeku dvadesetak posto ni\u017ee nego \u0161to su bile lani. Do kraja godine ta \u0107e se razlika zna\u010dajno smanjiti i iznosit \u0107e ukupno sedam posto, i to samo ako ipak kontroliramo emisije iz prometa, jer znanstvenici se boje pove\u0107ane upotrebe automobila kako bi se izbjegao javni promet u drugom valu korone, u slu\u010daju da se ekonomija vi\u0161e ne bude mogla “zatvoriti”. Sada ve\u0107 i ekonomisti poput onih sa London School of Economics<\/em> zahtijevaju da se oporavak ekonomije od koronavirusa obavezno ve\u017ee za klimatske ciljeve. Oni tako\u0111er isti\u010du da je prostor za promjene otvoren do kraja ove godine. A onda, ako ne uspijemo, zaista slijedi kona\u010dni po\u010detak kraja \u017eivota kakvog poznajemo. Dakle sada, u 2020. godini, do\u0161lo je vrijeme kada sanacija klime mora imati prednost nad svim drugim: politi\u010dkim, ekonomskim i socijalnim prioritetima. Ipak, to ne zna\u010di da treba pristati na bilo \u0161to, ili na sve \u0161to vlade nude. Upravo suprotno, ovo je prilika da se klimatski ciljevi provedu kroz politi\u010dke, ekonomske i socijalne i da se zajedno usmjere na borbu protiv daljnje ekstrakcije profita iz na\u0161e eksploatacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po popu\u0161tanju epidemiolo\u0161kih mjera, po\u010dele su ponovno rasti emisije uglji\u010dnog dioksida (CO2). Uzrokom toga smatra se cestovni promet koji je normalizacijom svakodnevice ponovno buknuo, tim vi\u0161e jer zbog i dalje postoje\u0107ih opasnosti, gra\u0111ani izbjegavaju javni prijevoz. Znanstvenici i aktivisti boje se da \u0107e se vi\u0161emjese\u010dni pad emisija sada u vrlo kratkom periodu kompenzirati i jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33185,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[954,541,883,727,357,711,620],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-33182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-co2","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-epidemija","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-klimatski-plan","tag-promet","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33186,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33182\/revisions\/33186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33182"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33182"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33182"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33182"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}