{"id":33176,"date":"2020-06-12T10:00:00","date_gmt":"2020-06-12T09:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33176"},"modified":"2020-06-12T10:19:13","modified_gmt":"2020-06-12T09:19:13","slug":"cetiri-promjene-koje-su-prosvjedi-donijeli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33176","title":{"rendered":"U\u010dinak prosvjeda: \u010detiri o\u017eiljka na politi\u010dkoj slici svijeta"},"content":{"rendered":"\n<p>O realnim politi\u010dkim u\u010dincima prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti u SAD-u, ali i \u0161irom svijeta, zasad mo\u017eemo samo \u0161pekulirati. No, ve\u0107 se mogu uo\u010diti neke promjene na razini politi\u010dke retorike, uvijek dostupnih obja\u0161njenja i tvrdoglavih mitova. Te promjene variraju u svom dosegu i karakteru. Tako\u0111er, stupnjevi njihove odr\u017eivosti se te\u0161ko mogu predvidjeti, ali o\u017eiljci na politi\u010dkim okvirima i idejama koji nam se nude ne mogu se previdjeti.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj fazi prosvjednih aktivnosti i njihovih odjeka mo\u017eemo izdvojiti \u010detiri promjene. Prva se ti\u010de populizma. Premda se radi o izrazu ili pojmu, ovisno koliko vjerujemo mogu\u0107nosti njegove definicije, koji je nadmo\u0107no obilje\u017eio proteklu petoljetku u akademskom, novinarskom i svakodnevnom opho\u0111enju s politi\u010dkom stvarno\u0161\u0107u, prvim masovnijim izlaskom naroda na ulice je naprosto nestao s radara. Gotovo nitko vi\u0161e ne pribjegava populizmu kako bi objasnio ono \u0161to se doga\u0111a, a do prije koji tjedan populizmom se obja\u0161njavalo gotovo sve. To, naravno, ne zna\u010di da smo \u017eivjeli u nekakvoj epistemolo\u0161koj iluziji i da je izraz potpuno suvi\u0161an i neupotrebljiv. Mo\u017eda se samo radi o tome da kad je narod na ulicama nema prostora da se u ime tog naroda govori i da ga se obja\u0161njava kao da je rije\u010d o igri pantomime.<\/p>\n\n\n\n<p>No, s izmicanjem populizma kao objasnidbenog alata nisu nestali oni elementi koji su se uglavnom pripisivali populisti\u010dkim politikama. A jedan od klju\u010dnih elemenata su svakako teorije zavjere. I tu dolazimo do druge promjene. Ona ne ukazuje na nestanak odre\u0111enog pojma ili pristupa ve\u0107 spektakularno ogoljuje uvrije\u017eene reflekse. Nije trebalo pro\u0107i puno vremena da se &#8220;otkrije&#8221; tko zapravo stoji iza prosvjeda. Kao \u0161to nije te\u0161ko ni pogoditi: George Soro\u0161. Na &#8220;desnom&#8221; Twitteru u posljednjih tjedan dana &#8220;Soro\u0161&#8221; bilje\u017ei zna\u010dajan trending. Ali standardna oklada na Soro\u0161a stoji puno lo\u0161ije od Soro\u0161eve oklade na pad funte 1992. koja ga je u\u010dinila milijarderom. Naime, kako pomiriti Soro\u0161evo elitisti\u010dko djelovanje i masovnost prosvjeda? Je li uplatio svakome na ra\u010dun barem 20 dolara? Ostavimo desnici da se nosi s kontradikcijima, ionako joj je to prirodno okru\u017eenje, a mi mo\u017eemo samo ustvrditi onu klju\u010dnu koja odgovara na pitanje: a za\u0161to desnica iza svake politi\u010dke aktivnosti na suprotnoj strani spektra tra\u017ei nekakvog <em>masterminda<\/em>? Pa zato \u0161to ne vjeruje da se narod mo\u017ee samoorganizirati. I zato \u0161to je duboko nedemokrati\u010dna.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjeru tre\u0107e promjene tako\u0111er ostajemo na terenu desnice. Osim \u0161to narodu ne vjeruje ni\u0161ta, desnica gaji i specifi\u010dne predod\u017ebe o ljevici kojima ju nastoji diskreditirati pred narodom. Jo\u0161 preciznije, pokazati da ona s narodom nema nikakve veze. Ta predo\u017eba ljevice, dominantna u SAD-u, ali potom i ra\u0161irena diljem svijeta, gradila se putem figure histeri\u010dne studentice ili prepla\u0161enog studenta dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti koji pod pla\u0161tom politi\u010dke korektnosti stalno pla\u010du da su oni ili netko drugi ugro\u017een. Nastao je i nadimak za takve figure: <em>snowflakes<\/em> (pahuljice). Radi se o pretjerano osje\u0107ajnim ljudima koji stalno bez razloga pla\u010du i kme\u010de i prozivaju &#8220;normalne ljude&#8221; da ih vrije\u0111aju ili ugro\u017eavaju. Me\u0111utim, nakon dva razbijena prozora na prosvjedima retorika se fundamentalno promijenila: ljevi\u010dari vi\u0161e nisu pla\u010dljive &#8220;pahuljice&#8221; ve\u0107 opasni teroristi koji ugro\u017eavaju red i sigurnost, ozbiljna prijetnja naciji. Zaista fascinantna transformacija, od \u0161trebera do <em>bullyja<\/em> u jednom danu. Ni holivudska b-produkcija se ne bi nikad odlu\u010dila za takav scenaristi\u010dki podvig.<\/p>\n\n\n\n<p>Ostavimo desnicu da se br\u010dka u svojim proturje\u010djima i okrenimo se posljednjoj, \u010detvrtoj promjeni. Vrlo brzo nakon izbijanja prosvjeda ameri\u010dki i svjetski komentarijat nastojao je rije\u0161iti enigmu njihove masovnosti. Kao jedno od \u0161ire prihva\u0107enih poja\u0161njenja javila se nezaposlenost. Pandemijski <em>lockdown<\/em> je gotovo 30 milijuna Amerikanaca ostavio bez posla. U toj se \u010dinjenici sigurno krije dio obja\u0161njenja masovnosti, ali problemati\u010dan je uobi\u010dajeni moralizatorski ton koji je prati. A on otprilike glasi: besposleni su pa nemaju \u0161to raditi nego prosvjedovati. I implicira da su prosvjedi neozbiljna stvar kojom se ljudi bave kad imaju previ\u0161e vremena na raspolaganju i nemaju \u0161to drugi raditi. Me\u0111utim, perspektivu treba obrnuti. Ono \u0161to su prosvjedi otkrili je ograni\u010denost demokracije u kapitalizmu. Ljudi su prisiljeni naporno raditi po cijele dane, u SAD-u i nekoliko poslova da bi pre\u017eivjeli, i naprosto nemaju vremena za sudjelovanje u politi\u010dkom \u017eivotu. <em>Lockdown<\/em> i masovna nezaposlenost su nam retroaktivno zapravo otkrili prirodu politi\u010dkog anga\u017emana u kapitalizmu. Za njega treba imati vremena, a ljudi velikim dijelom svog vremena ne raspola\u017eu slobodno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O realnim politi\u010dkim u\u010dincima prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti u SAD-u, ali i \u0161irom svijeta, zasad mo\u017eemo samo \u0161pekulirati. No, ve\u0107 se mogu uo\u010diti neke promjene na razini politi\u010dke retorike, uvijek dostupnih obja\u0161njenja i tvrdoglavih mitova. Te promjene variraju u svom dosegu i karakteru. Tako\u0111er, stupnjevi njihove odr\u017eivosti se te\u0161ko mogu predvidjeti, ali o\u017eiljci [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":33178,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[509],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-33176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-prosvjedi","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33176"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33181,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33176\/revisions\/33181"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33176"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33176"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33176"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33176"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}