{"id":3316,"date":"2014-11-17T08:00:32","date_gmt":"2014-11-17T07:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3316"},"modified":"2021-02-25T11:05:55","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:55","slug":"zdravstveni-turizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3316","title":{"rendered":"Zdravstveni turizam: iluzija razvojne strategije"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u raznim prijedlozima rje\u0161enja izlaska iz krize kao neobi\u010dno ustrajna isti\u010de se ideja investiranja u zdravstveni turizam. Uskoro \u0107e se ideja artikulirati i na najvi\u0161oj dr\u017eavnoj razini u obliku Akcijskog plana. Primamljivost le\u017ei u obe\u0107anju ubijanja dviju muha istovremeno \u2013 produ\u017eenje turisti\u010dke sezone i pove\u0107anje kvalitete zdravstvenih usluga. No, pogledamo li iskustva zemalja koje su provele investicijske poduhvate u tom smjeru ili u\u010dinke razvijanja dentalnog turizma u Hrvatskoj, cijela pri\u010da gubi na primamljivosti.<\/strong><\/p>\n

Jednu od malobrojnih tema u zdravstvu opisanih u pozitivnom tonu unatrag nekoliko tjedana \u010dine zdravstveni turizam\u00a0i njegova budu\u0107nost u Hrvatskoj. Uz to \u0161to je sve zastupljenija tema na konferencijama u regiji, ova bi grana turizma, usko vezana za zdravstveni sektor, do kraja godine trebala dobiti pripadaju\u0107i Akcijski plan. Planom se namjerava razraditi stavke “Strategije razvoja turizma RH do 2020.<\/a>” i “Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020.<\/a>” koje se doti\u010du zdravstvenog turizma, ali je on ujedno zami\u0161ljen kao prvi korak u stvaranju novog brenda: Hrvatske, hit destinacije za lije\u010denje prema standardima medicinske izvrsnosti, uz prepoznatljiv bajkovit krajolik i konkurentne cijene.<\/p>\n

Zagovara\u010di intenzivnog razvoja zdravstvenog turizma \u2013 me\u0111u kojima se isti\u010du Zajednica zdravstvenog turizma, Klaster medicinskog turizma i Udruga poslodavaca u zdravstvu (okupljene u Udrugu za razvoj medicinskog turizma) te istaknuti pojedinci aktivni u privatnom dijelu zdravstvenog sustava \u2013 nagla\u0161avaju kako se radi o grani koja nije pretrpjela zna\u010dajne gubitke \u010dak ni u jeku financijske krize. Na globalnoj razini ova grana generira\u00a0200 milijardi dolara<\/a> prihoda i ima tendenciju rasta izme\u0111u 15 i 20%.<\/p>\n

Prema njihovom mi\u0161ljenju, pokretanje zdravstvenog turizma zna\u010dilo bi produljenje turisti\u010dke sezone na cijelu godinu i pove\u0107anje BDP-a. Javno-privatna partnerstva, kroz koja bi se pokrenula ova vrsta turizma, osna\u017eila bi i javni zdravstveni sustav. Ipak, uz navedene argumente, u medijskom prostoru jo\u0161 nije mogu\u0107e prona\u0107i konkretne planove ili primjere kako u praksi zdravstveni turizam poma\u017ee javni sektor zdravstva. Isto tako, izostaje prikaz stanja zdravstva u zemljama koje su prije dvadesetak godina krenule putem koji se danas lokalno otvara, a koji bi mo\u017eda pru\u017eio druga\u010diji pogled na ishode brendiranja zdravstvenog turizma.<\/p>\n

Posljedice orijentacije na zdravstveni turizam<\/strong><\/p>\n

Primjeri poput Indije<\/a>, Indonezije i Malezije pokazuju da se pretvaranje medicinskog turizma u jednu od strate\u0161kih ekonomskih grana prili\u010dno lako mo\u017ee oteti kontroli i baciti ve\u0107 oslabjele sustave zdravstva na koljena. U ovim su zemljama nekoliko desetlje\u0107a gra\u0111eni medicinski kapaciteti koji zadovoljavaju standarde Zapada, ne bi li se na taj na\u010din privuklo bogate pacijente-goste, time potaknuo ekonomski napredak od kojih bi posredno imali koristi i dr\u017eavni prora\u010duni i lokalno stanovni\u0161tvo. Kako bi se to postiglo, sklopljena su brojna javno-privatna partnerstva, ispla\u0107eni poticaji i podignuti krediti, ali su na kraju profitirali samo privatni partneri. Bolnice sagra\u0111ene na ovaj na\u010din doista odgovaraju kriterijima pacijenata iz Europe ili SAD-a, ali cijene njihovih usluga uvelike nadilaze mogu\u0107nosti lokalne populacije.<\/p>\n

S druge strane, u javnu infrastrukturu se paralelno nije ulagalo jer je medicinski turizam ozna\u010den kao prioritet, zbog \u010dega je ona sada zapu\u0161tena i nije u stanju odgovoriti na zdravstvene probleme pacijenata. Rije\u010dima bioeti\u010darke Kristen Smith: “Medicinski turizam prikazuje se kao racionalna strategija ekonomskog razvoja ili izvozna ni\u0161a za zemlje u razvoju, s odre\u0111enim pogodnostima te kao na\u010din outsourcinga<\/i> za zemlje Zapada s rastu\u0107im listama \u010dekanja i tro\u0161kovima lije\u010denja. Ipak, izvan tih bolnica izvrsnosti nalaze se populacije suo\u010dene s kriti\u010dnim zdravstvenim problemima, a dru\u0161tvene, kulturalne i ekonomske nejednakosti rastu u smislu pristupa, cijene i kvalitete zdravstvene njege.”<\/p>\n

S obzirom na tu perspektivu valja se vratiti na razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj i politi\u010dku dinamiku koja ga prati. Kao prvo, ne \u010dudi \u0161to zagovaranje ovog sektora dominantno dolazi od strane privatnih pru\u017eatelja zdravstvenih usluga i politi\u010dkih tijela u koja su oni uklju\u010deni, dok javno ustrojen zdravstveni sustav ostaje isklju\u010den iz rasprave. \u0160tovi\u0161e, on je unaprijed eliminiran s popisa mogu\u0107ih suradnika jer, prema oftalmologu i vlasniku specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, Nikici Gabri\u0107u<\/a>, “u hrvatska lje\u010dili\u0161ta u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu nitko od stranaca ne \u017eeli dolaziti. Ta lje\u010dili\u0161ta, da bi postala konkurentna, moraju prerasti u dioni\u010dka dru\u0161tva”.<\/p>\n

Stavove koji zagovaraju smanjivanje uloge dr\u017eave u organizaciji zdravstvenog sustava i pove\u0107anje broja privatnih pru\u017eatelja medicinskih usluga zauzimaju i ostali uklju\u010deni u Udrugu za razvoj zdravstvenog turizma, a \u010dini se da nisu strani ni u odre\u0111enim tijelima Sabora. Recimo, saborski Odbor za turizam u svojim se zaklju\u010dcima<\/a> od 11. prosinca 2013. prili\u010dno eksplicitno zauzeo za predaju infrastrukture zdravstvenog turizma u ruke privatnika, smatraju\u0107i to preduvjetom za uspostavljanje nadstandarda u zdravstvenoj za\u0161titi i odstranjenje nekvalitetne usluge.<\/p>\n

Time je kakvo\u0107a usluga koje osigurava javni zdravstveni sustav nedvosmisleno podcijenjena, dok se s druge strane privatni ulaga\u010di pojavljuju kao jedini sposobni za solidno organiziranje (barem jednog) dijela zdravstva. Osim toga, ne treba zanemariti ni to \u0161to EU rado dodijeljuje sredstva iz strukturnih fondova za projekte zdravstvenog turizma, pogotovo ukoliko je u njima prisutan element javno-privatnog partnerstva, dok sli\u010dno prijateljsko raspolo\u017eenje u odnosu na javni zdravstveni sustav izostaje.<\/p>\n

Stavovi dr\u017eavnih tijela<\/strong><\/p>\n

Zbrajanjem tih faktora, \u010dini se vjerojatnim da \u0107e na podru\u010dju zdravstvenog turizma privatni pru\u017eatelji zdravstvenih usluga biti privilegirani naspram javnog sektora, \u0161to \u0107e se nu\u017eno odraziti na njegov rad. Dobru volju spram privatizacije infrastrukture potrebne za pokretanje zdravstvenog turizma iskazao je i predstavnik Ministarstva zdravlja, to\u010dnije njegovog Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu u pro\u0161lotjednom razgovoru<\/a> na radiju. Tada je re\u010deno kako \u0107e postoje\u0107im specijalnim bolnicama koje zadovoljavaju kriterije biti omogu\u0107eno da dio svojih kapaciteta stave na tr\u017ei\u0161te ne bi li pokrpale bud\u017eete, a novoosnovane specijalne bolnice i lje\u010dili\u0161ta ve\u0107inom ne\u0107e biti u javnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n

Iako takav stav nominalno ostavlja prostora za institucije zdravstvenog turizma u javnom vlasni\u0161tvu, u praksi \u0107e se vjerojatno raditi o stupnjevitom prijelazu na profitno orijentirane specijalne bolnice. Uz to \u0161to inozemni primjeri kombinacije javnih i tr\u017ei\u0161nih kapaciteta u dr\u017eavnim bolnicama pokazuju velike razlike u kakvo\u0107i usluga namijenjenih dobrostoje\u0107im pacijentima i onih za korisnike dr\u017eavnog zdravstvenog osiguranja, one ve\u0107inom zavr\u0161avaju potpunom privatizacijom jer veoma brzo dolazi do podila\u017eenja \u017eeljama privatnih pacijenata, koji osiguravaju velik dio financija ove vrste bolnica.<\/p>\n

Zaklju\u010dci Odbora i izjave interesenata su problemati\u010dni iz jo\u0161 jednog razloga. Naime, u oba se slu\u010daja prili\u010dno indiskretno povezuju razvoj zdravstvenog turizma i nu\u017enost rasprodaje dr\u017eavnih nekretnina: ukoliko se \u017eeli privu\u0107i privatni (strani) kapital, potrebno je osigurati prostor za organizaciju zdravstvenog turizma. Sre\u0107om, stoji u zaklju\u010dcima Odbora, “U Hrvatskoj postoji izuzetno veliki broj nekretnina u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koje predstavljaju mrtvi kapital ili su zbog nekori\u0161tenja i devastacije u lo\u0161emu stanju, a mogle bi kroz razvoj zdravstvenog turizma biti privedene funkciji stvaranja novih vrijednosti”.<\/p>\n

Dakle, mo\u017ee se re\u0107i da bi ispunjavanje aktualnih snova o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj dovelo do dviju paralelnih struja privatizacije, privatizacije zdravstva i rasprodaje dr\u017eavne imovine, ali je te\u0161ko vidjeti koju bi to korist one donijele ve\u0107ini stanovnika.<\/p>\n

Ipak, kako analiza ne bi ostala na \u010disto spekulativnoj razini, kao primjer realnih u\u010dinaka zdravstvenog turizma mo\u017ee se uzeti pojava dentalnog turizma u Zagrebu, Istri i na Kvarneru. Prema podacima statisti\u010dkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2013. godinu, na podru\u010dju RH bilo je aktivno 1739 timova dentalne medicine, a skrbili su za ne\u0161to vi\u0161e od 4 milijuna korisnika. Uz njih, iste je godine registrirano i 731 tim bez ugovora s HZZO-om, od kojih je vi\u0161e od pola raspore\u0111eno u Zagrebu (154 timova), Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (127 timova) i Istri (120 timova). Dio tih ambulanti otvoren je kako bi se privukli talijanski pacijenti, koji dolaskom na stomatolo\u0161ke preglede u Hrvatsku mogu u\u0161tedjeti i do 70%. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Lokalnim privatnim ordinacijama to omogu\u0107ava dobru zaradu i mogu\u0107nost ulaganja u infrastrukturu, \u0161to nije opcija za stomatologe u javnom sektoru, \u010diji bud\u017eet ovisi o u\u010destalim rebalansima i rezovima. Pridoda li se tome velik broj pacijenata u javnom dijelu zdravstvene za\u0161tite, ne iznena\u0111uje \u0161to sve ve\u0107i broj stomatologa prelazi u privatni sektor i tako zatvara krug preoptere\u0107enog javnog sustava zdravstva, preskupog privatnog sustava zdravstva i sve ve\u0107eg zadu\u017eivanja pacijenata.<\/p>\n

Lokalna iskustva dentalnog turizma<\/strong><\/p>\n

Iskustva iz stomatologije mogu poslu\u017eiti kao ogledni primjer sekundarnih posljedica prelaska na ve\u0107inom privatne pru\u017eatelje usluga pod izlikom pru\u017eanja usluga u zdravstvenom turizmu, \u010dime se ujedno planiralo osigurati i bolju kvalitetu za\u0161tite korisnicima javnog zdravstvenog sustava. \u00a0Umjesto predvi\u0111enog op\u0107eg boljitka, sve ve\u0107i udio privatne stomatolo\u0161ke za\u0161tite i rast cijena stomatolo\u0161kih usluga doveli su samo do rasta broja ordinacija bez ugovora sa HZZO-om (731 tim 2013. naspram 683 tima 2012.), a s obzirom na primjere iz susjedstva vrijedi se zapitati je li do pove\u0107anja broja ugra\u0111enih plombi (U 2013. zabilje\u017een je porast od 6,37% u odnosu na 2012. godinu)\u00a0do\u0161lo zbog sve izra\u017eenije skepse pacijenata spram preventivnih stomatolo\u0161kih pregleda \u2013 za koju su odgovorne i visoke cijene zubarskih usluga.<\/p>\n

Recimo, slabiji odaziv na stomatolo\u0161ke preglede u Italiji bilje\u017ei se od 2001. kada je dr\u017eava smanjila subvencije za stomatolo\u0161ke usluge. To je, me\u0111u ostalim, dovelo do porasta postupaka u kurativi jer neki problemi nisu sprije\u010deni unaprijed, a uz to se radilo i o skupljoj varijanti, kako za pacijente, tako i za dr\u017eavne subvencije koje su morale pokriti slo\u017eenije i opasnije procedure.<\/p>\n

Podaci Istata<\/a> za 2013. nastavljaju ukazivati na \u010dinjenicu da tro\u0161kovi za stomatolo\u0161ku za\u0161titu predstavljaju najve\u0107i dio izdvajanja za zdravstvo iz obiteljske ko\u0161arice, \u0161to predstavlja jo\u0161 jedan argument u korist kritike privatnog zdravstva. Naime, jedna od omiljenih teza zagovara\u010da privatnog zdravstva jest da napla\u0107ivanje usluga slu\u017ei kao filter: oni kojima u biti nije potrebna njega ne odlaze kod lije\u010dnika jer im se ne isplati, dok oni koji su zaista bolesni moraju manje \u010dekati i dobiju punu pa\u017enju medicinskih radnika. Me\u0111utim, ta se teza uvijek iznova pokazuje pogre\u0161nom jer pacijenti ne odabiru odlazak stomatologu prema tome jesu li bolesni ili ne, ve\u0107 mogu li platiti ili ne \u2013 \u010dak i u slu\u010dajevima kad im je skrb zaista potrebna.<\/p>\n

Osim \u0161to se o\u010dito radi o veoma opasnoj praksi, ona je dugoro\u010dno ujedno i skuplja, jer je velik dio pacijenata pomo\u0107 za probleme koji su mogli biti rije\u0161eni preventivno mora adresirati na razini hitne pomo\u0107i ili vi\u0161ih razina zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Zbrojimo li sve navedeno, dolazimo do pitanja koliko je opravdano prihvatiti zdravstveni turizam kao slamku spasa kakvom ga se predstavlja. Odnosno, sjetimo li se da on podrazumijeva privatizaciju zdravstvenog sektora, prodaju dr\u017eavne imovine i ote\u017ean pristup zdravstvenoj njezi, mo\u017eda se shodnim u\u010dini druga\u010diji pristup: dr\u017eavno ulaganje u javno zdravstvo, ne bi li se dugoro\u010dno stvorio odr\u017eiv sustav koji mo\u017ee skrbiti za sve one kojima je to potrebno i kada im je potrebno \u2013 uklju\u010duju\u0107i turiste.<\/p>\n

  1. \u00a0Cijena plombe u Italiji kre\u0107e se oko 50\u20ac, dok je po\u010detna cijena u RH 30\u20ac; va\u0111enje zuba u prvoj je dr\u017eavi cca. 90\u20ac, a u drugoj otpilike 25\u20ac.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jednu od malobrojnih tema u zdravstvu opisanih u pozitivnom tonu unatrag nekoliko tjedana \u010dine zdravstveni turizam i njegova budu\u0107nost u Hrvatskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3415,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-3316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3316"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36805,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3316\/revisions\/36805"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3316"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3316"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3316"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3316"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}