Bugarska vlada, unato\u010d tome \u0161to \u0161irenje zaraze korona virusom ne jenjava a zdravstveno osoblje emigrira u Zapadnu Europu, najavljuje ukidanje svih restrikcija od 15. lipnja i namjerava uru\u0161eno zdravstvo jo\u0161 vi\u0161e otvoriti tr\u017ei\u0161tu. Istovremeno, “socijalne” mjere koje vlada uvodi kao pomo\u0107 nezaposlenima poma\u017eu jedino u cementiranju siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
U Bugarskoj je 8. lipnja bilo 2.510 zara\u017eenih i 164 umrlih od korona virusa. Popu\u0161tanje mjera uvedenih za spre\u010davanje \u0161irenja zaraze po\u010delo je ve\u0107 sredinom svibnja, a premijer Bojko Borisov najavio je ukidanje svih restrikcija od 15. lipnja. Jedine mjere koje se ne\u0107e ukinuti na taj datum su “socijalne mjere”, dodao<\/a> je premijer. Pod time je mislio na takozvanu 60\/40 shemu, poku\u0161aj dr\u017eave da spasi radna mjesta preuzimaju\u0107i 60% tro\u0161kova rada za radnike na \u010dekanju. Za tu svrhu vlada je namijenila pola milijarde eura. Me\u0111utim, umjesto da spasi pompozno najavljenih 200.000 radnih mjesta, mjera je obuhvatila<\/a> samo 84.000 ljudi, dok je broj nezaposlenih u svibnju bio dvostruko ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Za mjeru 60\/40 potro\u0161eno je samo 5% ukupnog bud\u017eeta, u ukupnom iznosu od 26 milijuna eura. To otvara pitanje bi li bilo u\u010dinkovitije da se \u010ditavih pola milijarde eura prebacilo izravno u fondove za nezaposlenost i socijalnu pomo\u0107, umjesto da se polagalo nade u to da \u0107e bankrotirani poslodavci proslijediti novac svojim radnicima. Iako je mjera 60\/40 osmi\u0161ljena za pomo\u0107 poduze\u0107ima, nije je posve neto\u010dno nazivati socijalnom mjerom, s obzirom na neometano supostojanje neoliberalizma s javnom podr\u0161kom kapitalisti\u010dkoj klasi u krizi \u2013 pravi socijalizam za bogate. Jo\u0161 jedna socijalna mjera je smanjenje poreza<\/a> za restorane i hotele, ali ne i poreza na osnovna dobra. Istovremeno, jedina pomo\u0107 tijekom pandemije za nezaposlene koju je vlada osmislila su beskamatni zajmovi od 750 eura i jednokratni dje\u010dji doplatak od 200 eura. Uvjeti za dobivanje pomo\u0107i vrlo su restriktivni i stopa odobravanja<\/a> takvih zajmova je 50%.<\/p>\n\n\n\n Nezaposlenost u kombinaciji s oskudnom dr\u017eavnom pomo\u0107i ne ostavlja puno opcija pored emigracije za koju su se mnogi odlu\u010dili unato\u010d zatvaranjima granica: sve su brojniji izvje\u0161taji<\/a> o isto\u010dnim Europljanima<\/a> koji obavljaju “esencijalni” posao tijekom pandemije<\/a> na poljima \u0161paroga<\/a> i jagoda u Zapadnoj Europi<\/a>. No bugarski agrobiznis nastoji nadma\u0161iti svoje zapadnoeuropske kolege u razini eksploatacije radnika koji obavljaju taj te\u017eak, opasan i smije\u0161no slabo pla\u0107en posao. Tako je po\u010detkom lipnja pokrenuta jo\u0161 jedna mjera koja tjera primatelje socijalne pomo\u0107i da rade za privatne<\/a> poljoprivredne kompanije kao uvjet za dobivanje pomo\u0107i. Tako izgleda krizno a\u017euriranje bugarskog workfare sustava, koji o\u010dekuje da ljudi koji primaju dr\u017eavnu pomo\u0107 rade “za javno dobro” 14 dana u mjesecu po 4 sata dnevno, primjerice na odr\u017eavanju cesta. Zakon je sada redefinirao privatne agrokompanije kao polje od vitalnog javnog interesa. To zna\u010di da agrobiznis mo\u017ee iskori\u0161tavati radnike za 30 eura na mjesec (prosje\u010dni iznos socijalne pomo\u0107i), \u0161to je 5-10 puta ni\u017ee od minimalne pla\u0107e koju bi zaradili da su istu koli\u010dinu vremena posvetili standardnom radu putem radnog ugovora. Minimalna pla\u0107a od 360 eura je 2,5 puta ni\u017ea od pla\u0107e dovoljne za \u017eivot (living wage) prema izra\u010dunu sindikata. U cijelom tom workfare konceptu najlu\u0111i detalj je taj da se rad na farmama ne ra\u010duna u radni sta\u017e. Sve u svemu, bugarski sustav socijalne pomo\u0107i ne samo da ne poma\u017ee u borbi protiv siroma\u0161tva, ve\u0107 ga i cementira. <\/p>\n\n\n\n Usred preuranjenog popu\u0161tanja restrikcija, premijer je nedavno sugerirao<\/a> no\u0161enje maske u javnim prostorima “onim pla\u0161ljivijima me\u0111u nama”, \u010dime je ustvari poru\u010dio da \u0107e no\u0161enje maski od tada biti stvar osobne odgovornosti. Nakon \u0161to je broj zara\u017eenih od po\u010detka svibnja postepeno rastao, dan nakon te objave naglo je sko\u010dio na 2.627. Premijerova objava je stigla samo jedan dan nakon \u0161to je 77-godi\u0161nji lije\u010dnik iz Vidina umro<\/a> od korona virusa. Neobi\u010dna podudarnost nalazi se u \u010dinjenici da je vlada bila najavila prvu rundu popu\u0161tanja restrikcija netom nakon prve smrti lije\u010dnika<\/a> u Bugarskoj po\u010detkom svibnja. Taj je lije\u010dnik osje\u0107ao moralnu obvezu da se vrati na posao u svoju ozbiljno podkapacitiranu bolnicu jer osim njega nitko nije mogao lije\u010diti pacijente oboljele od korona virusa. S njegovom smrti, ukupno troje zdravstvenih djelatnika u Bugarskoj umrlo je od korona virusa. Iako to nije velika brojka, njegova smrt zna\u010dila je doslovni kolaps borbe s virusom u Vidinu. \u0160tovi\u0161e, taj doga\u0111aj uslijedio je nakon prijetnje ostavkama tridesetorice lije\u010dnika u lokalnoj bolnici u Vidinu zbog manjka za\u0161titne opreme i pla\u0107a razmjernih riziku.<\/p>\n\n\n\n Vidin nije jedino mjesto s akutnim manjkom zdravstvenih djelatnika. Bolnica u Pazard\u017eiku objavila je hitan apel lije\u010dnicima za volontiranje na njihovom odjelu za borbu s korona virusom nakon \u0161to se polovica osoblja s intenzivne njege zarazila virusom. Lije\u010dnici i medicinske sestre \u010dine 20% zara\u017eenih u regiji kojoj pripada Pazard\u017eik. U Haskovu je dvoje anesteziologa sru\u0161ilo sve rekorde s 33 uzastopna radna dana (dnevne i no\u0107ne smjene!) u lokalnoj jedinici intenzivne njege. Njih dvoje bili su jedini de\u017eurni, preuzimaju\u0107i du\u017enosti medicinskih sestara i pomo\u0107nih medicinskih sestara. U tih pet tjedana neprekidnog rada samo su nekoliko puta izdaleka vidjeli svoje obitelji. U Slivenu, cijeli gastroenterolo\u0161ki odjel privatne bolnice morao se zatvoriti zbog dezinfekcije nakon \u0161to je osmero lije\u010dnika i medicinskih sestara zara\u017eeno virusom, iako se na njihovom odjelu nisu lije\u010dili pacijenti oboljeli od korona virusa. Od 24 osobe trenutno zara\u017eene korona virusom u Slivenu, njih 10 su lije\u010dnici.<\/p>\n\n\n\n Sve u svemu, 11 posto potvr\u0111enih slu\u010dajeva zaraze su lije\u010dnici, prema Ministarstvu zdravstva<\/a>. Jedna tre\u0107ina zdravstvenih radnika u Sofiji zara\u017eena je zbog neadekvatne za\u0161titne opreme. Bolnice su vi\u0161e puta putem dru\u0161tvenih mre\u017ea tra\u017eile donacije i pomo\u0107 sa za\u0161titnom opremom, dok je vlada tvrdila da nema nikakvih problema s opremom. Poaching<\/em> 1<\/a><\/sup> zdravstvenog osoblja iz Bugarske u Zapadnu Europu nije obustavljen \u010dak ni tijekom lockdowna<\/em>. Unato\u010d sve ve\u0107em manjku zdravstvenog osoblja, medicinska sestra Maja Ilieva koja je nedavno osnovala prvi sindikat medicinskih sestara, otpu\u0161tena je po drugi put ove godine. Ilieva je vodila prosvjede sestara<\/a> protiv komercijalizacije zdravstva i za bolje radne uvjete. Njezin posljednji poslodavac otvoreno je naveo njezin aktivizam za radni\u010dka prava kao razlog zbog kojeg je dobila otkaz, i pozvao se na njezin “konfliktni karakter”. <\/p>\n\n\n\n Umjesto raskida s tr\u017ei\u0161nim modelom<\/a> zdravstva, \u0161to bi bila razumnija opcija s obzirom na gotovo potpuni slom sustava do kojeg je dovelo 20 godina marketizacije<\/a>, prijedlozi novih reformi predvi\u0111aju jo\u0161 ve\u0107i upliv tr\u017ei\u0161ta u zdravstvo. Na primjer, umjesto pove\u0107anja pla\u0107a i drugih smislenih mjera koje bi mogle zadr\u017eati zdravstvene radnike u Bugarskoj, novi zakoni \u0107e dozvoliti medicinskim sestrama i primaljama da osnuju privatne ordinacije ili se registriraju kao samozaposlene, i “podebljaju” si prihode neovisnim pru\u017eanjem svojih usluga na tr\u017ei\u0161tu ili na “tr\u017ei\u0161tu” javnih bolnica.<\/p>\n\n\n\n Uz bolnice, tvornice su glavna \u017eari\u0161ta zaraze. Krajem travnja, \u0161irenje zaraze u tekstilnoj tvornici u Plevenu dospjelo je na naslovnice. \u010cetvrtina radnika odjela za proizvodnju odje\u0107e bila je zara\u017eena virusom, \u0161to je dovelo do manjih proboja zaraze u gradu. Tvornica je zatvorena na dva tjedna \u2013 prva od izbijanja zaraze koja je to u\u010dinila. Vlasnik tvornice predvidljivo je okrivio jednu od radnica za izbijanje zaraze. Lagao je da njezin suprug me\u0111unarodni teretni voza\u010d, a radnicu je optu\u017eio za neodgovorno pona\u0161anje jer navodno nije tra\u017eila lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 na vrijeme. Dodao je da je radnica bila “komercijalno orijentirana”, sugeriraju\u0107i da se bavi prostitucijom, a za njezinu zarazu virusom okrivio je njezin “sumnjivi moral”, a ne neza\u0161ti\u0107eni rad u tvornici. U svoju obranu rekao je da je kupio 1000 toplomjera \u2013 kao da je svakom radniku potreban zasebni toplomjer, i kao da je to dovoljna za\u0161tita u slu\u010daju asimptomatskih slu\u010dajeva. K\u0107i nulte pacijentice napisala je javnu izjavu u kojoj je objasnila da je njezina majka tra\u017eila lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 na vrijeme, ali je njezin lije\u010dnik inicijalno preporu\u010dio homeopatiju i otpisao mogu\u0107nost korone. Tako\u0111er je napisala da je njezin otac voza\u010d lokalnog autobusa koji nije napu\u0161tao zemlju u posljednje vrijeme. Vlasnik tvornice se ispri\u010dao radnici i izrazio joj srda\u010dnu dobrodo\u0161licu na posao kad se oporavila.<\/p>\n\n\n\n Ova pri\u010da ilustrira klju\u010dni problem eksploatacije radnika tijekom pandemije koja ih izla\u017ee riziku od zaraze. U me\u0111uvremenu, u \u017eurbi da spasi turisti\u010dku sezonu bugarska vlada ostavila je radnike na prvoj liniji fronte na vjetrometini virusa. Posljedice svake bolesti su klasno odre\u0111ene, ali trenutna pandemija taj je truizam u\u010dinila posebno opipljivim.<\/p>\nSocijalne mjere \u2013 za koga?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Kolaps zdravstva<\/h2>\n\n\n\n
Klasne razlike<\/strong><\/h2>\n\n\n\n