{"id":3310,"date":"2014-11-12T07:30:53","date_gmt":"2014-11-12T06:30:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3310"},"modified":"2021-02-25T11:05:56","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:56","slug":"3310","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3310","title":{"rendered":"Spalionice umjesto recikla\u017ee: gospodarenje otpadom u interesu kapitala"},"content":{"rendered":"

Iako u suprotnosti s obavezama pove\u0107anja postotka recikliranog otpada, hrvatske su vlasti odlu\u010dile podr\u017eati projekte kori\u0161tenja otpada kao goriva u procesu proizvodnje cementa. Pri tome je donijeto nekoliko spornih odluka koji \u0161tite interese \u201cinvestitora\u201d, unato\u010d nepovoljnim utjecajima na okoli\u0161 i stanovni\u0161tvo.<\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodna korporacija CEMEX, koja u vi\u0161e od 50 zemalja posjeduje tvornice cementa, betonare te kamenolome za agregate, na hrvatskom je tr\u017ei\u0161tu prisutna od 2005. kada je akvizicijom britanske grupacije RMC preuzela tvrtke \u201cDalmacijacement\u201d i \u201cReadymix Croatia\u201d. Tri cementare koje su preuzeli u Hrvatskoj, kako pi\u0161e na CEMEX-ovoj stranici, nalaze se\u00a0na izuzetno povoljnim lokacijama, i tu su, za razliku od toliko drugih stvari, zaista u pravu: tvornica \u201cSveti Juraj\u201d nalazi se u Ka\u0161tel Su\u0107urcu, a tvornice \u201cSveti Kajo\u201d i \u201c10. Kolovoz\u201d u Solinu. Naravno, pitanje je za koga i za \u0161to je to povoljna lokacija. Te\u0161ko da je povoljna za lokalno stanovni\u0161tvo, koje godinama \u017eivi u one\u010di\u0161\u0107enom okoli\u0161u, no svakako je povoljna za eksploataciju sirovina, te njihovu preradu i transport, kao \u0161to je Hrvatska, zemlja bez institucionalnih kompetencija za upravljanje vlastitim razvojem, povoljna lokacija za korporativni kapital.<\/p>\n

Ka\u0161telanski zaljev, gdje \u017eivi 350 tisu\u0107a ljudi, i gdje se, uz ve\u0107 spomenuti Solin i Ka\u0161tela, nalaze i obalni gradovi kao \u0161to su Split i Trogir, ima dugu povijest okoli\u0161nog zaga\u0111enja: cementna industrija prisutna je od 1910. godine, polovicom \u010detrdesetih dolazi i kemijska industrija (poznati \u201cJugovinil\u201d), kasnije \u017eeljezara i drvni kombinat, a u solinskom naselju Vranjic otvara se i tvornica azbestnih proizvoda \u201cSalonit\u201d. Lokalno se stanovni\u0161tvo, usporedo s propadanjem industrijske proizvodnje i otpu\u0161tanjem radnika, suo\u010dava i s kataklizmi\u010dnim stanjem u okoli\u0161u (radioaktivnom \u0161ljakom prekrivenom folijom i glinom te azbestom \u201cdeponiranim\u201d na otvorenom).<\/p>\n

U kontekstu takvog ekolo\u0161kog historijata uprava CEMEX-a, sada dio multinacionalne korporacije sa sjedi\u0161tem u Meksiku, donosi odluku o uklju\u010divanju krutog goriva iz otpada u proces proizvodnje cementa. Tako temeljnoj ekonomskoj aktivnosti proizvodnje cementa dodaje i novu, vrlo opasnu djelatnost \u2013 suspaljivanje otpada.<\/p>\n

Sporno rje\u0161enje ministarstva<\/strong><\/p>\n

U o\u017eujku 2012. godine CEMEX je organizirao javno predstavljanje projekta, a ono \u0161to je uslijedilo dobar je primjer strukturne patologije koju ve\u0107 neko vrijeme \u017eivimo u Hrvatskoj.\u00a0Svaka korporativna strategija deklarativno uklju\u010duje tzv. zainteresiranu javnost u proces dono\u0161enja odluka, odnosno, kako bi rekli u CEMEX-u, va\u017ena je suradnja s ljudima, zajednicama i gradovima kako bismo izgradili bolji svijet. Kako je ta suradnja s ljudima, zajednicama i gradovima izgledala u stvarnosti?<\/p>\n

Kao ignoriranje primjedbi koje su poslale udruge i gra\u0111ani. Tako je primjerice, odbijen zahtjev ekolo\u0161ke udruge Sunce da se u studijama utjecaja na okoli\u0161 utvrdi nulto stanje u okoli\u0161u s obzirom na dugogodi\u0161nju kontaminaciju Ka\u0161telanskog zaljeva te\u0161kim metalima. Odbijen je i zahtjev da se javnosti prezentiraju ulazni podaci po kojima su Ka\u0161telani i Ka\u0161telanke za potrebe ove studije (vi\u0161e nego cini\u010dno) uvr\u0161teni\/e me\u0111u najzdravije osobe u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji.<\/p>\n

Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i prirode nije uzelo u obzir stav Povjerenstva za okoli\u0161 Grada Ka\u0161tela, koje je odbacilo Studije utjecaja na okoli\u0161 za kori\u0161tenje goriva iz otpada, kao ni stav Gradskog vije\u0107a, koje je \u010detiri puta donijelo odluku da se protivi suspaljivanju otpada u cementarama. Njihovo mi\u0161ljenje, obja\u0161njava se, nije obavezuju\u0107e, obavezuju\u0107i je jedino Zakon o odr\u017eivom gospodarenju otpadom.<\/p>\n

S obzirom na iskazanu privr\u017eenost zakonima o\u010dekivalo bi se da \u0107e ministarstvo odbiti donijeti rje\u0161enje za suspaljivanje otpada zbog nekompatibilnosti s va\u017ee\u0107om prostorno-planskom dokumentacijom. Ali ne, sad se zakonu pristupa kao otvorenoj narativnoj praksi: iako Prostorni plan Splitsko-dalmatinske \u017eupanije definira kako se ne mo\u017ee planirati pove\u0107anje prostornih potreba i proizvodnog kapaciteta objekata koji imaju nepovoljan utjecaj na okoli\u0161, a nalaze u za\u0161ti\u0107enom obalnom podru\u010dju, Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i prirode ipak donosi rje\u0161enje o prihvatljivosti zahvat-prihvata, privremenog skladi\u0161tenja i lo\u017eenja krutog goriva iz otpada u tvornicama cementa \u201cSveti Juraj\u201d i \u201cSveti Kajo\u201d.<\/p>\n

Neodgovaraju\u0107e mjere za\u0161tite<\/strong><\/p>\n

Na proizvodnim industrijskim objektima u obalnom pojasu mogu se, me\u0111utim, vr\u0161iti zahvati koji su isklju\u010divo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na okoli\u0161, pa CEMEX, sasvim o\u010dekivano, tvrdi da \u0107e novo gorivo (tzv. RDF \u2013\u00a0Refuse Derived Fuel<\/em>) smanjiti emisiju CO\u00b2 i pozitivno utjecati na rje\u0161avanje problema gospodarenja otpadom.<\/p>\n

No spomenuti RDF se sastoji od usitnjene plastike, gume i ostalog sme\u0107a koje se nije recikliralo, ve\u0107 osu\u0161ilo i usitnilo zbog lak\u0161eg spaljivanja, te kao takav predstavlja i potencijalno vrlo opasan otpad. Zbog toga \u0161to ima izrazito promjenjiva energetska svojstva po jedinici mase, procese njegovog izgaranja te\u017ee je optimizirati, a to za posljedicu ima dodatno pove\u0107anje one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku. Kada tome pridodamo i mogu\u0107nost spaljivanja \u017eeljezni\u010dkih pragova i starog namje\u0161taja, koji su \u010desto impregnirani bojama, otrovnim premazima i ljepilima, jasno je da upotrebom novog energenta ne\u0107e do\u0107i do smanjenja, nego do pove\u0107anja emisije te\u0161kih metala, te vrlo opasnih dioksina i furana.<\/p>\n

U rje\u0161enju Ministarstva, naravno, pi\u0161e da se djelatnost mora odvijati uz odgovaraju\u0107e mjere za\u0161tite, no s obzirom na to da se ne radi o spalionici, nego o suspaljivanju zakonski dostupnog energenta, CEMEX-u \u0107e za za\u0161titu biti dostatan tzv. vre\u0107asti filter za veli\u010dinu \u010destica pra\u0161ine. Tome jo\u0161 treba dodati da \u0107e Nastavni zavod za javno zdravstvo izvje\u0161\u0107a o kakvo\u0107i zraka sastavljati na temelju podataka dobivenih s CEMEX-ovog glavnog servera i to za mjerne postaje u vlasni\u0161tvu CEMEX-a.<\/p>\n

Upotrebom goriva iz otpada ne\u0107e do\u0107i niti do smanjenja emisija CO\u00b2. Za takav u\u010dinak petrol-koks, koji se trenutno koristi kao energent, morao bi se zamijeniti plinom. No, upotreba plina kao energenta za CEMEX nije opcija budu\u0107i da je cijeli prelazak na tehnologiju prilago\u0111enu kori\u0161tenju krutih goriva kao energenta napravljen upravo kao zamjena za ekolo\u0161ki daleko prihvatljiviji plin. I sad dolazimo do klju\u010dnog pitanja: za\u0161to CEMEX \u017eeli koristiti ba\u0161 gorivo iz otpada kao dodatni energent u proizvodnom procesu?<\/p>\n

Umjesto recikliranja gorivo za spalionice<\/strong><\/p>\n

Uvo\u0111enjem suspaljivanja raznih vrsta otpada kao dodatnog izvora energije u tehnolo\u0161kim procesima smanjuju se tro\u0161kovi proizvodnje i ostvaruje ekstraprofit.\u00a0Me\u0111utim, gdje nabaviti otpad koji je mogu\u0107e suspaljivati?\u00a0Prema podacima Studije utjecaja na okoli\u0161 za zahvat-prihvat, privremeno skladi\u0161tenje i lo\u017eenje goriva iz otpada u tvornicama \u201cSveti Juraj\u201d i \u201cSveti Kajo\u201d predvi\u0111eno je suspaljivanje 142.560 tona goriva iz otpada godi\u0161nje. Udruga Sunce navodi kako danas koli\u010dina komunalnog otpada koja se odlo\u017ei na podru\u010dju Splitsko-dalmatinske \u017eupanije iznosi oko 158.000 tona. Od jedne tone mije\u0161anog komunalnog otpada mogu\u0107e je dobiti 230 do 500 kg goriva dobivenog iz otpada, pa je o\u010digledno da \u0107e CEMEX-a otpad morati uvoziti. Odredba kojom Zakon o odr\u017eivom gospodarenju otpadom zabranjuje uvoz mije\u0161anog komunalnog otpada radi kori\u0161tenja u energetske svrhe zaobi\u0111ena je tako \u0161to RDF nije klasificiran kao otpad.<\/p>\n

S druge strane, ukoliko CEMEX odlu\u010di gorivo iz otpada nabavljati u Hrvatskoj, RDF \u0107e biti proizvod rada centra za gospodarenje otpadom. Tako plan gradnje velikog centra za gospodarenje otpadom za Splitsko-dalmatinsku \u017eupaniju u Le\u0107evici (na kr\u0161kom podru\u010dju i s opasno\u0161\u0107u od one\u010di\u0161\u0107enja pitke vode) zapravo zna\u010di gradnju velikog sabirali\u0161ta sme\u0107a gdje \u0107e se pomo\u0107u MBO metode (mehani\u010dko-biolo\u0161ke obrade) proizvoditi gorivo za suspaljivanje u cementarama. Sve to sugerira kako Hrvatska planira svoj sustav gospodarenja otpadom bazirati na gradnji velikih regionalnih centara za gospodarenje otpadom i tako servisirati postoje\u0107e cementare. Odnosno da \u0107e se graditi nove spalionice umjesto da se pristupi stvaranju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji obuhva\u0107a infrastrukturu i edukaciju za prevenciju nastanka otpada, odvojeno prikupljanje, ponovnu uporabu i maksimalno recikliranje.<\/p>\n

No orijentacija na kori\u0161tenje otpada kao goriva u proizvodnji vu\u010de za sobom i nove probleme. Naime, \u010dak ukoliko dr\u017eavi i nije pretjerano stalo do o\u010duvanja okoli\u0161a i dobrobiti njenih gra\u0111ana i gra\u0111anki (a kamoli drugih \u017eivih bi\u0107a), dodatni problem predstavlja \u010dinjenica da nas \u010deka pla\u0107anje visokih penala Europskoj uniji budu\u0107i da smo se obavezali da \u0107emo do 2020. odvojeno prikupljati \u010dak 50% komunalnog otpada, a to u prijevodu zna\u010di drasti\u010dno smanjiti koli\u010dinu ostatnog otpada kojim trenutno planiramo dugoro\u010dno \u201chraniti\u201d spalionice i cementare.<\/p>\n

Privatni i javni interes<\/strong><\/p>\n

Dobro je podsjetiti se da je gradona\u010delnik grada Zagreba Milan Bandi\u0107, neposredno prije svog uhi\u0107enja intenzivno radio na ostvarenju preduvjeta za izgradnji Centra za gospodarenje otpadom i spalionice u Resniku, a nakon uhi\u0107enja upravo se tema vezana uz gospodarenjem otpada pojavila kao jedno od potencijalnih predmeta optu\u017enice. Gospodarenje otpadom postalo je lukrativan poligon za razli\u010dite lobije koji poslovi\u010dno ne vode brigu o za\u0161titi okoli\u0161a i zdravlju ljudi. Povezivanje javnog interesa i za\u0161tite okoli\u0161a postalo je pitanjem od velikog zna\u010denja za smanjenje korupcije: dok se ta veza ne ustali, crpit \u0107e se prirodni resursi i resursi javnih institucija za servisiranje interesa kapitala.<\/p>\n

Pozitivan iskorak u tome smjeru svakako je tu\u017eba koju su udruga Sunce, Grad Ka\u0161tela i Splitsko-dalmatinska \u017eupanija podnijeli protiv Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i prirode na Upravnom sudu u Splitu zbog sporne procjene utjecaja na okoli\u0161 i izdanog rje\u0161enja o dozvoli suspaljivanja goriva iz otpada u CEMEX-u. No ostaje tek za vidjeti da li je u me\u0111uvremenu donesena odluka Upravnog suda o suspendiranju primjene rje\u0161enja do kraja sudskog spora tek slijepi rukavac ili \u0107e sustav doista biti prisiljen reagirati i za\u0161titi javni interes.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodna korporacija CEMEX, koja u vi\u0161e od 50 zemalja posjeduje tvornice cementa, betonare…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3312,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[120],"class_list":["post-3310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3310"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3365,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3310\/revisions\/3365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3312"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3310"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3310"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3310"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3310"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}