{"id":33075,"date":"2020-06-05T11:55:01","date_gmt":"2020-06-05T10:55:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33075"},"modified":"2020-06-05T11:55:02","modified_gmt":"2020-06-05T10:55:02","slug":"zivot-na-ivici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33075","title":{"rendered":"\u017divot na ivici"},"content":{"rendered":"\n

Ubrzava se \u0161esto izumiranje vrsta, upozorili su ameri\u010dki znanstvenici u studiji objavljenoj u PNAS-u (Proceeding of the National Academy of Sciences of the United States of America<\/em>) o vrstama kralje\u017enjaka koji su na rubu izumiranja. Analiza je pokazala da se na ivici pre\u017eivljavanja nalazi 500 kopnenih vrsta. Otprilike toliko vrsta izumrlo je u posljednjih 100 godina, a sada istom broju drugih vrsta prijeti nestanak u narednih dvadeset godina. Bez ljudske intervencije u okoli\u0161, odnosno prirodnim putem, za nestanak tolikog broja vrsta bile bi potrebne tisu\u0107e godina.<\/p>\n\n\n\n

Ovo, \u0161esto, masovno izumiranje vrsta predstavlja najozbiljniju prijetnju opstanku civilizacije jer je nepovratno, isti\u010du znanstvenici u studiji<\/a>. S obzirom na tempo prirodnog nestanka vrsta, \u010dinjenica da je trenutno tisu\u0107ama vrsta kralje\u017enjaka ugro\u017een opstanak govori nam da je \u0161esto masovno izumiranje uzrokovano ljudskim djelovanjem, na\u0161im ugro\u017eavanjem okoli\u0161a i ekspanzijom broja ljudi na Zemlji. Usprkos stotinama studija koje su dobile iste rezultate i potvr\u0111uju da je \u0161esto izumiranje vrsta u tijeku i da smo mi odgovorni za to, dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek ne slijedi naputke znanosti, kao da je usprkos brojnim upozorenjima i dalje nesvjesno da hrli u vlastitu nepovratnu propast. Stopa potro\u0161nje se i dalje pove\u0107ava, a usporedno s njom opada biolo\u0161ka raznolikost.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Jose Castanares \/ Afri\u010dki slon, vrsta na rubu izumiranja<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ekolo\u0161ki zombiji<\/h2>\n\n\n\n

Budu\u0107i da su ekolo\u0161ki sustavi delikatni, kompleksni i me\u0111usobno povezani, bilo koji proces izaziva kaskadnu reakciju. Kad se prirodna ravnote\u017ea naru\u0161i u jednom dijelu ekosustava, mijenja se cijeli niz drugih ekosustava. Sada je kriti\u010dno ugro\u017eeno 500 vrsta, odnosno broj jedinki u ukupnim populacijama vrste manji je od 1000. Kako to izgleda u praksi mo\u017eemo prou\u010diti na primjeru bizona. Po\u010detkom 18 stolje\u0107a u prerijama Sjeverne Amerike \u017eivjelo je oko 30 do 60 milijuna jedinki bizona. No, do 1884. godine krajolik je toliko promijenjen radi prekomjernog izlova za potrebe mesa i ko\u017ee, te pretvaranja prerija u poljoprivredno zemlji\u0161te, da je u divljini na \u017eivotu ostalo svega 325 jedinki. Potom se prionulo za\u0161titi bizona pa se populacija uskoro oporavila i dostigla broj od 4000. Danas u rezervatima (npr. samo u Yellowstoneu \u017eivi 5000 jedinki) i seoskim doma\u0107instvima \u017eivi oko 500.000 bizona. Ipak, \u010dinjenica da \u017eive u zatvorenim sustavima svjedo\u010di nam da \u010dak i usprkos oporavku ove vrste, ona vi\u0161e nema svoju nekada\u0161nju ekolo\u0161ku ulogu. Ovakve vrste autori zovu “ekolo\u0161kim zombijima” jer postoje, ali nemaju funkciju u ekosustavu koju su nekada imale.<\/p>\n\n\n\n

U ovoj studiji, znanstvenici su prou\u010davali 29.400 vrsta kopnenih kralje\u017enjaka od kojih je \u010dak 500 vrsta na rubu izumiranja s populacijom manjom od 1000 jedinki (1.7 posto procijenjenih kralje\u017enjaka). Rasprostranjenost tih vrsta uglavnom le\u017ei u tropskim i suptropskim krajevima (ali jedan posto ugro\u017eenih vrsta \u017eivi i Europi) gdje na manjim povr\u0161inama \u017eive stotine endemskih vrsta \u010diji \u017eivot ovisi o ravnote\u017ei ekosustava. Izumiranje ovih 1.7 posto od prou\u010davanih vrsta kralje\u017enjaka sa sobom povla\u010di kaskadnu reakciju te nestanak brojnih vrsta povezanih s njima, i to ne samo kralje\u017enjaka nego i insekata i dr., kojima se autori ovog istra\u017eivanja nisu bavili, ali se pozivaju na ranije UN-ove studije prema kojima izumiranje prijeti ukupno \u010detvrtini svih vrsta na Zemlji. Drugim rije\u010dima, izumiranje ovih 1.7 posto od ugro\u017eenih vrsta mo\u017ee lako i vjerojatno ho\u0107e, rezultirati “regionalnim kolapsom biolo\u0161ke raznolikosti”, isti\u010du ameri\u010dki znanstvenici te dodaju: “izumiranje rezultira izumiranjem”.<\/p>\n\n\n\n

Svaki put kada neka vrsta ili populacija nestane, sposobnost Zemlje da odr\u017eava ravnote\u017eu ekosustava umanjuje se do to\u010dno odre\u0111ene mjere, ovisno o vrsti ili populaciji. Svaka je populacija jedinstvena i stoga \u0107e se vjerojatno razlikovati u svom kapacitetu adaptiranja u promijenjene ekosustave. To zna\u010di da \u0107e se u\u010dinci izumiranja pogor\u0161avati u narednim desetlje\u0107ima, jer svaki gubitak podru\u010dja za sobom vu\u010de pad biolo\u0161ke, genetske i fenotipske i bihevioralne raznolikosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ubrzava se \u0161esto izumiranje vrsta, upozorili su ameri\u010dki znanstvenici u studiji objavljenoj u PNAS-u (Proceeding of the National Academy of Sciences of the United States of America) o vrstama kralje\u017enjaka koji su na rubu izumiranja. Analiza je pokazala da se na ivici pre\u017eivljavanja nalazi 500 kopnenih vrsta. Otprilike toliko vrsta izumrlo je u posljednjih 100 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":33078,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,829,371,886,761],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-33075","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-ekoloska-katastrofa","tag-klima","tag-sesto-izumiranje-vrsta","tag-znanost","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33075"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33075\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33081,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33075\/revisions\/33081"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33075"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=33075"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=33075"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=33075"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=33075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}