{"id":3299,"date":"2014-11-11T08:00:41","date_gmt":"2014-11-11T07:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3299"},"modified":"2021-02-25T11:05:57","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:57","slug":"3299","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3299","title":{"rendered":"Privatizacija javnih sveu\u010dili\u0161ta i represija studentskog odgovora"},"content":{"rendered":"<p><strong>Nakon privatizacije sektora proizvodnje i usluga tijekom devedesetih, na dnevni red albanske vlade do\u0161li su javni servisi \u2013 zdravstvo i obrazovanje. No, studenti odbijaju mirno promatrati sustavno uru\u0161avanje javnih sveu\u010dili\u0161ta, na \u0161to dr\u017eavne i sudske vlasti zajedno s upravama obrazovnih institucija odgovaraju pove\u0107anjem represivnih mjera.\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Posljednji tjedan u Albaniji obilje\u017eio je niz studentskih mobilizacija koje su prerasle u okupacije glavnih zgrada nekoliko javnih sveu\u010dili\u0161ta. U nastavku \u0107emo konkretnije govoriti o studentskim zahtjevima i perspektivama, no po\u010dnimo s neposrednim zaklju\u010dkom. Mobilizacije izviru iz op\u0107eg socioekonomskog konteksta koji karakterizira neprekidna radikalizacija neoliberalnih reformi. Za po\u010detak u obzir moramo uzeti \u010dinjenicu da Albanija u pogledu neoliberalnih reformi nije bilo koja zemlja, ve\u0107 jedna od onih koje su od ranih devedesetih godina slu\u017eile kao mjesto eksperimentiranja za velik broj neoliberalnih ekonomskih restrukturiranja. Privatizirane su gotovo sve tvornice i poduze\u0107a koja su bila u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a isto se sprema visokom obrazovanju i zdravstvenoj za\u0161titi. Neoliberalne reforme koje provodi trenutna vlada lijevog centra idu u smjeru op\u0107eg napada na siroma\u0161ne i izvla\u0161tene. Na primjer, aktualna reforma u energetskom sektoru ne ukju\u010duje samo podizanje cijena elektri\u010dne energije, nego i zastra\u0161ivanja siroma\u0161nih ne bi li platili punu, tr\u017ei\u0161nu, cijenu bez obzira na socijalne posljedice, ina\u010de \u0107e biti poslani u zatvor kao kriminalci.<\/p>\n<p><strong>Obrazovanje samo za bogate<\/strong><\/p>\n<p>Istodobno, reforma visokog obrazovanja u osnovi poku\u0161ava <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=390\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">preusmjeriti dr\u017eavna sredstva<\/a> od javnih prema privatnim sveu\u010dili\u0161tima \u2013 u ime natjecanja i pove\u0107anja kvalitete znanstvenog istra\u017eivanja \u2013 kako bi se ukinula autonomija javnih sveu\u010dili\u0161ta te ih se preobrazilo u ne\u0161to nalik komercijalnim poduze\u0107ima. Reforma, \u010dija se implementacija o\u010dekuje ovih dana, zahtijeva znatna pove\u0107anja \u0161kolarina \u2013 prema novim izra\u010dunima \u0161kolarine \u0107e se svake godine pove\u0107avati za najmanje 20 do 30%. Pored toga, sada\u0161nja vlada pove\u0107avala je iznos \u0161kolarina po \u201cprirodnoj\u201d stopi od 10 do 15% i prije implementacije ove reforme u poku\u0161aju da \u201ctrenira i pripremi\u201d javna sveu\u010dili\u0161ta za eru kompetitivnosti. Tako\u0111er, studenti \u0107e biti prisiljeni da odmah plate 30% pove\u0107anih \u0161kolarina\u00a0ako ne\u00a0\u017eele biti izba\u010deni s fakulteta. Uvode se i penali za studente koji nekoliko puta padnu ispit. No vladina odluka koja najotvorenije ide na ruku privatnim fakultetima nametanje je minimalne prosje\u010dne\u00a0ocjene 6 (u albanskom \u0161kolstvu ocjene se kre\u0107u od 4 do 10, pri \u010demu student mora dobiti najmanje ocjenu 5 kako bi polo\u017eio ispit) za srednjo\u0161kolce i\u00a0studente preddiplomskih\u00a0studija koji \u017eele nastaviti obrazovanje na javnim sveu\u010dili\u0161tima. Kriterij vrijedi samo za javna sveu\u010dili\u0161ta, \u0161to dovodi do zaklju\u010dka da vlada nastoji natjerati dio studenata da se prijave na privatna sveu\u010dili\u0161ta gdje su \u0161kolarine mnogo vi\u0161e.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu moramo spomenuti i da studiranje za djecu iz\u00a0siroma\u0161nih\u00a0obitelji sve vi\u0161e postaje utopijom. Sve ve\u0107i broj studenata od prve godine studija mora tra\u017eiti potpla\u0107ene i izrabljiva\u010dke poslove kako bi iza\u0161li na kraj s pove\u0107anim cijenama \u017eivota i studiranja. Albanija nije samo zemlja u ekonomskoj krizi, sa slu\u017ebenom stopom nezaposlenosti od 23% i to\u010dnijom stopom od najmanje 40%, ve\u0107 i zemlja u kojoj su mladi i obrazovani izrazito diskriminirani na tr\u017ei\u0161tu rada. Dobiti posao u struci smatra se postignu\u0107em iz snova, barem za ve\u0107inu onih koji nemaju klijentelisti\u010dke veze s vladaju\u0107im strankama ili poslovnim elitama. Ve\u0107ina njih za vrijeme studija radi u novoosnovanom sektoru eksternaliziranih pozivnih centara, gdje su na snazi novi i kreativniji oblici eksploatacije. Na primjer, neki od studenata koji rade u tim pozivnim centrima svjedo\u010de da nemaju nadnicu, ve\u0107 su smatrani poslovnim partnerima, \u0161to zna\u010di da rade za postotak (npr. 10%) zarade od onog \u0161to prodaju za poduze\u0107e; ali,\u00a0ako ne\u00a0dosegnu odre\u0111eni prag zarade (npr. 1400 eura mjese\u010dno), ne\u0107e im biti pla\u0107eno niti 10% i u principu \u0107e raditi besplatno.<\/p>\n<p><b>Blokade i represija<\/b><\/p>\n<p>U ovim socioekonomskim uvjetima studenti, uglavnom s Tiranskih javnih fakulteta, organizirali su se u pokret pod imenom\u00a0<em>P\u00ebr Universitetin\u00a0<\/em>(Za sveu\u010dili\u0161te) koji je u posljednjim mjesecima mobilizirao mase studenata otvorenim kriti\u010dkim predavanjima, peticijama, protestima i okupacijama. U posljednjem tjednu, kao direktan rezultat nedavnih vladinih odluka, uspjeli su zauzeti dva fakulteta Politehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Tirani i albanskoj vladi predati peticiju\u00a0s 6000\u00a0potpisa kojom se zahtijeva trenutno ukidanje pove\u0107anja \u0161kolarina, odluke o pla\u0107anju 30% \u0161kolarine prije po\u010detka studija i penalima za padove na ispitima. Tako\u0111er su zatra\u017eili progresivno smanjivanje \u0161kolarina \u010diji bi dugoro\u010dan cilj trebalo biti besplatno visoko obrazovanje za sve, pove\u0107anje dr\u017eavnog ulaganja u javna sveu\u010dili\u0161ta, posebno u napola uni\u0161tenu infrastrukturu, i vladin anga\u017eman u rje\u0161avanju problema nezaposlenosti obrazovanih mladih napu\u0161tanjem neoliberalnog pristupa zapo\u0161ljavanju temeljenog na tr\u017ei\u0161noj samoregulaciji. Ako vlada ne ispuni njihove zahtjeve, dodatno \u0107e radikalizirati mobilizacije novim okupacijama javnih sveu\u010dili\u0161ta i protestima protiv vlade.<\/p>\n<p>Prije nekoliko dana, vlada je pod pritiskom povukla jednu od ranije donesenih odluka, onu o nametanju ocjene 6 za registraciju na diplomskim (<em>master<\/em>) studijima, ostavljaju\u0107i odluku sveu\u010dili\u0161nom vodstvu. Ipak, detaljniji pogled nudi kompleksniju sliku dru\u0161tvenopoliti\u010dkog antagonizma. Tijekom nedavnih okupacija sveu\u010dili\u0161no je vodstvo (rektori, dekani itd.) studentima prijetilo izbacivanjem. Iste su se uprave u nedavnim mjesecima pokazale kao podupiratelji vladinih neoliberalnih reformi visokog obrazovanja. Nekolicina \u010dlanova sveu\u010dili\u0161nog kadra koja je javno poduprla studentski pokret primila je implicitne prijetnje uprave sveu\u010dili\u0161ta, a jedan od njih,\u00a0Hysamedin\u00a0Feraj, ve\u0107 je otpu\u0161ten na temelju ridikulozno birokratskih razloga, \u0161to je najskandalozniji primjer institucionalne represije. Ovih se dana jedan od glavnih organizatora pokreta P\u00ebr\u00a0Universitetin,\u00a0Pavjo\u00a0Gjini, suo\u010dava sa su\u0111enjem za \u201cnelegalan prosvjed\u201d. U op\u0107em kontekstu vlasti koja legitimira svoje neoliberalne reforme nasilnim nametanjem \u201cvladavine zakona\u201d, zastra\u0161ivanje kaznenim progonom samo je prvi znak koji pokazuje kako se dobro sla\u017eu neoliberalizacija i autoritarnost.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, dosada\u0161nja su zastra\u0161ivanja za vladu i birokraciju javnih sveu\u010dili\u0161ta\u00a0imala\u00a0efekt bumeranga, jer studenti pokazuju\u00a0jo\u0161\u00a0vi\u0161e solidarnosti i predanosti cilju slobodnog javnog sveu\u010dili\u0161ta. Borba se nastavlja.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posljednji tjedan u Albaniji je obilje\u017eio niz studentskih mobilizacija koje su prerasle u okupacije glavnih zgrada nekoliko javnih sveu\u010dili\u0161ta. U nastavku \u0107emo konkretnije&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3309,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-3299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3299"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36807,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3299\/revisions\/36807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3299"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3299"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3299"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3299"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}