{"id":32984,"date":"2020-06-02T10:00:48","date_gmt":"2020-06-02T09:00:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32984"},"modified":"2020-06-02T09:55:38","modified_gmt":"2020-06-02T08:55:38","slug":"istok-ceka-zapad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32984","title":{"rendered":"Istok \u010deka zapad"},"content":{"rendered":"\n

Negdje krajem \u010detvrtog i po\u010detkom petog mjeseca po\u010dela se primije\u0107ivati zamjetna razlika u “obra\u010dunu” s koronavirusom izme\u0111u zemalja zapadne i isto\u010dne Europe. Zemlje koje su odre\u0111eni period svoje povijesti provele iza tzv. \u017eeljezne zavjese imale su zna\u010dajno manji broj zara\u017eenih i preminulih. Premda ne postoji neki tip znanstvenog konsenzusa o razlozima takvog ishoda, obja\u0161njenja se naslanjaju na nekoliko razloga. Prvi se ti\u010de a\u017eurnije i promptnije reakcije nego \u0161to je bila ona na zapadu. A\u017eurnost i ekspresni lockdown<\/em> se uglavnom tuma\u010de spoznajom vlasti da im medicinski sustavi ne mogu izdr\u017eati ozbiljniji nalet epidemije. Postoje i donekle proturje\u010dni stavovi koji u zadr\u017eanim natruhama socijalisti\u010dkog zdravstvenog sustava vide klju\u010dnu “komparativnu prednost”.<\/p>\n\n\n\n

Socijalisti\u010dka povijest ima znatnu ulogu u jo\u0161 jednom tuma\u010denju uspjeha u borbi s virusom. Naime, po tom tuma\u010denju, iako je pro\u0161lo 30 godina od pada socijalizma, me\u0111u gra\u0111anima i dalje vlada “socijalisti\u010dki mentalitet” i spremnost da bez ustezanja prihvate naredbe odozgo. Postoji jo\u0161 jedan naglasak u obja\u0161njavaju razlike u rezultatima izme\u0111u europskog zapada i istoka, a ti\u010de se kupovne mo\u0107i stanovni\u0161tva i uloge tih ekonomija u svjetskim opskrbnim lancima. Pogotovo onima koji “prolaze” kroz Kinu. Naime, kao \u0161to je poznato, virus se strelovito \u0161irio Europom iz mondenih skijali\u0161ta u kojima ba\u0161 ne prevladavaju gosti s istoka. Dodu\u0161e, mo\u017eda radnici jesu. Tako\u0111er, radi se o ekonomijama koje nisu direktno povezane s Kinom u logisti\u010dkom i migracijskom smislu. <\/p>\n\n\n\n

No, opskrbni lanci \u0107e imati sna\u017enu ulogu u no\u0161enju s recesijom i ekonomskim oporavkom zemalja centralne i isto\u010dne Europe. Drugim rije\u010dima, zdravstveni uspjesi im ne\u0107e osigurati startnu prednost u odnosu na zapadne ekonomije. Razlog je vrlo jednostavan: veliki broj tih zemalja je ovisan o njema\u010dkoj ekonomiji. Ili preciznije: njema\u010dkoj autoindustriji. \u010ce\u0161ka, Slova\u010dka i Ma\u0111arska su prili\u010dno ovisne o tom sektoru, Poljska donekle, a i Rumunjska, iako tamo prevladavaju proizvo\u0111a\u010di iz nekih drugih zemalja. Dakle, bez obzira na uspjehe u savladavanju epidemije, otvaranje ekonomije \u0107e u prili\u010dnoj mjeri diktirati oporavak njema\u010dke autoindustrije. Proizvodnja autodijelova na istoku gdje je premje\u0161tena zbog ni\u017ee cijene, a jednake kvalitete, radne snage, ne mo\u017ee krenuti sama od sebe. Kao \u0161to ne mo\u017ee krenuti na automobil kojemu nedostaju dijelovi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, kako navodi kratka analiza situacije<\/a> u Financial Timesu, postoje neke olakotne okolnosti. Njema\u010dka kao najja\u010da europske ekonomija ima i najve\u0107e fiskalne kapacitete da pomogne svojoj industriji. A za o\u010dekivati je da \u0107e se ta pomo\u0107 preliti i preko granice. Drugim rije\u010dima, nije dobro ovisiti o stranom kapitalu, a ako ve\u0107 je tako, onda bolje da je to njema\u010dki. To bi, dakle, bila neka srednjero\u010dna olakotna okolnost. Dugoro\u010dna se ti\u010de budu\u0107nosti opskrbnih lanaca u svjetskoj ekonomiji. Upravo je njihova kompleksna razgranatost u pandemijskoj situaciji izlo\u017eila krhkost svjetske ekonomije. Analiti\u010dari pretpostavljaju da \u0107e se zbog virusa preokrenuti trendovi i da \u0107e multinacionalne kompanije nastojati “suziti” svoje opskrbne lance. U prijevodu to zna\u010de da \u0107e se velike europske kompanije zbog budu\u0107ih rizika u odre\u0111enoj mjeri povu\u0107i iz Azije i Afrike, a dijelove proizvodnje prebaciti u vlastito dvori\u0161te: isto\u010dnu Europu.<\/p>\n\n\n\n

To su jo\u0161 sve \u0161pekulacije, ali zasad su jasno izlo\u017eene ovisnosti: zdravstveni uspjesi ne otvaraju vrata uspje\u0161nom ekonomskom oporavku. Jer ekonomiju ne dr\u017eite u svojim rukama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Negdje krajem \u010detvrtog i po\u010detkom petog mjeseca po\u010dela se primije\u0107ivati zamjetna razlika u “obra\u010dunu” s koronavirusom izme\u0111u zemalja zapadne i isto\u010dne Europe. Zemlje koje su odre\u0111eni period svoje povijesti provele iza tzv. \u017eeljezne zavjese imale su zna\u010dajno manji broj zara\u017eenih i preminulih. Premda ne postoji neki tip znanstvenog konsenzusa o razlozima takvog ishoda, obja\u0161njenja se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32989,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,858],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-korona-virus","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32984"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32991,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32984\/revisions\/32991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32984"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32984"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32984"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32984"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}