Jo\u0161 jedan problem radnika \u017eeljezare u Zenici kojima prijeti otkaz zavr\u0161io je povratkom na posao. No, problem time dugoro\u010dno nije rije\u0161en, a o naznakama strategije zbrinjavanja radnika u vremenu bez ugljena zemlja \u010dini se jo\u0161 nije po\u010dela razmi\u0161ljati.<\/p>\n\n\n\n
Desetak dana nakon \u0161to je kompanija ArcelorMittal objavila odluku da \u0107e poslati 80 posto radnika na tromjese\u010dno \u010dekanje, a Sindikat najavio proteste i tu\u017ebe, radnici su se 27. maja vratili na svoja radna mjesta. <\/p>\n\n\n\n
Protest je po\u010deo kada je sindikat radnika u Zenici odbio dati saglasnost za smanjenje pla\u0107a ve\u0107ih od 1.200 KM (600 eura), \u0161to je bio dio plana uprave, te su upozorili na kr\u0161enja zakona i najavili \u0161trajk. Podr\u0161ka im je do\u0161la i od kolega zaposlenih u dijelu kompanije u Prijedoru. Sa\u0161a Kukolj, predsjednik Sindikata ArcelorMittala Prijedor, rekao je kako je neprihvatljivo da u svim kriznim momentima sav teret snose radnici. “Dajemo punu podr\u0161ku svojim kolegama u Zenici”, dodao je Kukolj.<\/p>\n\n\n\n
Negodovao je i dr\u017eavni Savez samostalnih sindikata koji je u saop\u0107enju naveo kako je AM donio odluku bez konsultacija sa radnicima i sindikatima, te su zatra\u017eili njeno hitno povla\u010denje. “Napominjemo da, ukoliko gore navedene odluke ne budu povu\u010dene, iste \u0107e biti predmetom osporavanja pred nadle\u017enim sudom, a Sindikat \u0107e istovremeno koristiti i druge zakonske oblike sindikalne borbe kako bi za\u0161titio prava i interese radnika, u \u010demu \u0107e imati punu podr\u0161ku Saveza samostalnih sindikata BiH”, stoji u njihovom saop\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n
No, ovo je samo jo\u0161 jedna u nizu bitki koje sindikalisti i radnici bore sa ovom Kompanijom vi\u0161e od decenije.<\/p>\n\n\n\n
Kompanija je 19. maja donijela odluku da obustavi proizvodnju i po\u0161alje na \u010dekanje tokom maja, juna i jula, 80 posto radnika od njih 2.300. Sindikat radnika AM je odmah i o\u0161tro reagovao, te na konferenciji za medije koju su sazvali, rekao da je rije\u010d o prvim \u017ertvama korona-zakona u Federaciji BiH (FBiH). Kompanija je pak iza\u0161la u javnost sa saop\u0107enjem prema kojem je, uslijed pandemije virusa Covid-19, opala potra\u017enja njihovih proizvoda, te da su nakon niza drugih mjera, bili prinu\u0111eni na ovakav potez. Saop\u0107ili su i kako su primorani smanjiti proizvodnju u narednim mjesecima zbog “iznenadnog pove\u0107anja cijene koksnog uglja za 200 posto u roku \u010detiri mjeseca”.<\/p>\n\n\n\n
“U ovim te\u0161kim uvjetima sve aktivnosti koje poduzimamo i odluke koje donosimo, uklju\u010duju\u0107i i slanje radnika ‘na \u010dekanje’, ima prije svega za cilj osigurati odr\u017eivost Kompanije, koja podr\u017eava preko 10.000 indirektnih i direktnih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini i daje vitalni doprinos lokalnoj privredi”, navodi se u saop\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, svaki put kada stvari zaguste u AM, kompanija iza\u0111e u javnost sa napomenom kako indirektno podr\u017eavaju hiljade radnih mjesta u dr\u017eavi, te kako su me\u0111u najve\u0107im izvoznicima. To je argument kada se ukazuje na zaga\u0111enje u Zenici za koji mnogi smatraju odgovornim ovu Kompaniju, ili kada radnici ukazuju na nepo\u0161tivanje njihovih prava i lo\u0161e uslove rada, ili kada se suo\u010de sa optu\u017ebama o utaji poreza. A sve se to de\u0161avalo u skoro dvije decenije od kada su prisutni u BiH. Isti argument ponavljaju i pojedini politi\u010dari u BiH kada se od njih tra\u017ei da reaguju na stvari koje zabrinjavaju gra\u0111ane a vezane su za rad AM.<\/p>\n\n\n\n
Kompanija ArcelorMittal Zenica proizvodi betonski \u010delik, valjane \u017eice i proizvode od \u017eice. Od 2004. godine, vlasni\u0161tvo je industrijalca Lakshmi Mittala, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu i \u010dlan ArcelorMittal Grupe. Na svojoj zvani\u010dnoj web stranici tvrde da su “najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d dugih proizvoda od \u010delika na Balkanu sa proizvodnim kapacitetom od skoro milion tona godi\u0161nje, kao i najve\u0107i strani investitor u zemlji, sa preko 150 miliona eura ulo\u017eenih do sada”. Skoro dvije decenije rada u BiH obilje\u017eilo je niz problema i kontroverzi, naj\u010de\u0161\u0107e vezano za (ne)po\u0161tivanje ekolo\u0161kih normi koje uzrokuje zaga\u0111enje, a Zenicu – gdje je najve\u0107i pogon – dr\u017ei visoko na listi najzaga\u0111enijih gradova na svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Druga velika pri\u010da vezana za ovu Kompaniju ti\u010de se njihovih postrojenja u Prijedoru, odnosno rudniku Omarska koji je tokom rata 90-ih bio zloglasni logor. Pristup mjestima stradanja i njihovo obilje\u017eavanje i do danas ostaje nerije\u0161en. Kompanija je prodata u procesu privatizacije te uz obavezu ulaga\u010da da \u0107e o\u017eivjeti proizvodnju, ali i raditi na tome da zaposli \u0161to vi\u0161e ljudi. Nekada\u0161nja \u017deljezara Zenica je do rata zapo\u0161ljavala oko 22.000 radnika. Prilikom kupovine \u017deljezare u Zenici, novi vlasnik se obavezao i da \u0107e u o\u017eivljavanju rada ulagati i u za\u0161titu okoli\u0161a, \u0161to se pokazalo tako\u0111er kao pusto obe\u0107anje, dok je Zenica ostala jedan od najzaga\u0111enijih gradova u Europi.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da svake godine radnike pogodi neka nova nepogoda, a njihova prava bivaju gurnuta u stranu u ime profita. No, i ovaj put, kao i mnogo puta do sada, radnici su se usprotivili odlukama menad\u017ementa. Sindikat je ukazao na \u010dinjenicu da bi Kompanija slanjem radnika na \u010dekanje mogla profitirati vi\u0161e od milion maraka (pola miliona eura) zloupotrebljavaju\u0107i takozvani korona-zakon.<\/p>\n\n\n\n
Naime, kako bi olak\u0161ali posljedice pandemije, vlasti u FBiH su 4. maja usvojile Zakon o ubla\u017eavanju negativnih ekonomskih posljedica. Prema tom zakonu, za kojeg dio ekonomista ka\u017ee da je do\u0161ao prekasno jer je oko 30.000 radnika ve\u0107 u prvim danima izgubilo posao, kompanije koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine mogu aplicirati za olak\u0161ice. Zakon predvi\u0111a i subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 120 eura mjese\u010dno po zaposlenom, obustavu obra\u010duna i pla\u0107anje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parni\u010dnih, vanparni\u010dnih i izvr\u0161nih postupaka za vrijeme stanja nesre\u0107e, kao i uspostavu garancijskog fonda.<\/p>\n\n\n\n
Radnicima \u0107e entitetska vlada upla\u0107ivati doprinose, a kantoni minimalnu pla\u0107u. Predsjednik Sindikata Zuhdija Kapetanovi\u0107 pozvao je radnike da ne potpisuju odluku o slanju na \u010dekanju, te najavio proteste kada za to budu postojali uslovi, tj nakon ukidanja mjera vezanih za pandemiju. Radnici su tako\u0111er javnost obavijestili da Kompanija nije ispo\u0161tovala zakonske odredbe za dono\u0161enje odluka o prekidu rada, kao i da nisu istinite tvrdnje da nema interesa za robom na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i za medije nakon odluke o slanju radnika na \u010dekanje i obustave proizvodnje, Zuhdija Kapetanovi\u0107, predsjednik Sindikata radnika ArcelorMittala Zenica, kazao je kako se sastao sa generalnim direktorom Biju Nairom. Na sastanku je, tvrdi Kapetanovi\u0107, od njega tra\u017eeno “da Sindikat ni\u0161ta ne poduzima dok Kompanija ne vidi koliko \u0107e radnika biti na \u010dekanju. “O\u010dito je da generalni direktor ovom odlukom \u017eeli uvesti jo\u0161 jedan vid pritiska na radnike, jer ka\u017ee da nisu fleksibilni, \u0161to u prevodu zna\u010di da \u0107e oni radnici koji ne prihvate da rade na vi\u0161e radnih mjesta i\u0107i na privremeni prekid rada.”<\/p>\n\n\n\n
Vrijedno je podsjetiti kako su i pro\u0161le godine iz AM dolazile zabrinjavaju\u0107e vijesti. Nakon \u0161to je objavljeno je da cijela grupa AM posluje sa gubitkom, po\u010detkom maja 2019. najavljena je odluka o smanjenju proizvodnje \u017eeljezne rude sa 1,5 na 1,0 miliona tona, \u0161to je trebalo povu\u0107i i otkaze za oko 300 radnika od ukupno 800 zaposlenih u Prijedoru. U augustu je odluka odgo\u0111enja, usljed pregovora sa Vladom Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
U medijima je tako\u0111er mogu\u0107e na\u0107i informaciju prema kojoj je cijela grupacija, koja ima sjedi\u0161te u Luksemburgu, prezadu\u017eena te da namjeravaju poduzeti cijeli niz mjera kako bi smanjili neto financijskog duga na oko 7 milijardi. U februaru ove godine, Grupa objavljuje kako su sve te\u0161ko\u0107e pro\u0161le, uvjeravaju da \u0107e \u0161irenje korona virusa imati tek mali uticaj na njihov rad, i da o\u010dekuju rast. Analiti\u010dari tvrde da se u me\u0111uvremenu situacija na svjetskom tr\u017ei\u0161tu po\u010dela popravljati, ali da grupacija jo\u0161 uvijek tra\u017ei siguran na\u010din da prebrodi ovu godinu.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u010dega se mnogi pla\u0161e je da \u0107e \u017ertve bilo kakvih mjera u\u0161tede u AM, ali i drugim granama industrije u BiH, biti radnici. Naravno, oni koji ostanu u ovoj zemlji kojoj nakon pandemije i sa otvaranjem granica, prijeti novi talas iseljeni\u0161tva. Veliki broj onih koji odlaze su iz podru\u010dja u kojima radi i AM, kompanija koja poku\u0161ava da stvori imid\u017e po\u017eeljne na tr\u017ei\u0161tu rada. Ipak, malo je mladih koji i razmi\u0161ljaju da im se pridru\u017ee, ili bilo kojoj ve\u0107oj industriji u zemlji koja se nalazi na devetom mjestu u svijetu na indeksu siroma\u0161tva koji se izvodi na osnovu niz pokazatelja, uklju\u010duju\u0107i stopu nezaposlenosti, \u017eivotni vijek, kvalitet \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jo\u0161 jedan problem radnika \u017eeljezare u Zenici kojima prijeti otkaz zavr\u0161io je povratkom na posao. No, problem time dugoro\u010dno nije rije\u0161en, a o naznakama strategije zbrinjavanja radnika u vremenu bez ugljena zemlja \u010dini se jo\u0161 nije po\u010dela razmi\u0161ljati. Desetak dana nakon \u0161to je kompanija ArcelorMittal objavila odluku da \u0107e poslati 80 posto radnika na tromjese\u010dno […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32943,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[935,85,936],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-32936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-arcelormittal","tag-radnicki-pokret","tag-zenica","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32936"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32953,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32936\/revisions\/32953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32936"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32936"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32936"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32936"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}