{"id":32912,"date":"2020-05-28T10:35:49","date_gmt":"2020-05-28T09:35:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32912"},"modified":"2020-05-29T07:45:09","modified_gmt":"2020-05-29T06:45:09","slug":"zasto-smo-postali-taoci-ekonomske-perspektive-sitne-burzoazije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32912","title":{"rendered":"Za\u0161to smo postali taoci ekonomske perspektive sitne bur\u017eoazije?"},"content":{"rendered":"\n

Kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj je tek po\u010dela, a ve\u0107 mo\u017eemo sa prili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u znati kakva \u0107e je dinamika obilje\u017eavati. Obrazac koji \u0107e se ve\u0107inski pojavljivati je sljede\u0107i: netko ka\u017ee ne\u0161to kontroverzno o nekome, onda taj netko odgovori, kre\u0107e ping pong, novinarska pje\u0161adija ide od jednog do drugog, a u redakciji se nazivaju \u017darko Puhovski i Davor Gjenero za komentar, ili tko im je ve\u0107 na speed dialu<\/em>. Kad se izvrti vi\u0161e takvih slu\u010dajeva kolumnisti\u010dki bardovi \u0107e ponuditi dobru staru dijagnozu: usta\u0161e i partizani (plus korupcija) nam onemogu\u0107uju ekonomski napredak i razvoj. Ili u trenutnom kontekstu: oporavak.<\/p>\n\n\n\n

Rijetko tko \u0107e se osvrnuti na programe stranaka, ali i s pravom. Kao \u0161to se ni iskusni profesori ne osvr\u0107u previ\u0161e na studentske seminare poslane pet do pono\u0107i. Jer im je uglavnom otprilike toliki domet i motivacija. Razo\u010daranje \u0107e tim bit ve\u0107e jer se \u010dinilo, barem optimisti\u010dnima, da \u0107e nam pandemija donijeti priliku za novo zami\u0161ljanje hrvatskog ekonomskog razvoja. U trenutku kad je ekonomija stala, mo\u017eda je postojala mogu\u0107nost da je pokrenemo na druga\u010diji na\u010din. Ili u \u017eargonu koji dijele svi politi\u010dki aspiranti i ozbiljni analiti\u010dari: da napokon pokrenemo reforme. \u0160to je ni\u0161ta drugo doli \u0161ifra za ni\u017ee poreze i fleksibilnije radno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n

Iako su, dakle, i u pandemijskom periodu refreni ostali isti, odre\u0111en pomak je ipak u\u010dinjen. Lockdown<\/em> nas je zapravo podu\u010dio kako izgleda izgradnja predod\u017ebi o prirodi kapitalizma u zemlji uslu\u017enog sektora na europskoj periferiji. Tu ve\u0107inske zasluge moramo pripisati sada ve\u0107 famoznoj udruzi Glas poduzetnika koja je \u010dak i odr\u017eala prosvjed na Markovom trgu. Prvi poduzetni\u010dki u neovisnoj Hrvatskoj, kako glasi povijesni sud. Naime, nakon \u0161to je u velikom broju grana ekonomska aktivnost obustavljena krenuli su zahtjevi i apeli prema vladi da se pomogne privatnom sektoru. A ti su se apeli i zahtjevi zasnivali na specifi\u010dnom pozadinskom razumijevanju kapitalizma. To \u0161to bi bilo sasvim normalno da u okolnostima lockdowna<\/em> vlada prvo pomogne manjim firmama koje su ovisne o tjednom cash flowu<\/em> ne zna\u010di da su oni autenti\u010dniji poduzetnici od onih koji imaju zalihe i da svijet moramo gledati kroz njihove poslovne knjige.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, pogled na svijet malog poduzetnika u uslu\u017enom sektoru nije slu\u010dajno postao “zlatni standard” hrvatske politike. S obzirom na to da su mali poduzetnici \u010desto i izravno anga\u017eirani u samom radu u svojim firmama oni predstavljaju svojevrsnu me\u0111uklasu: nisu ni bezobzirni veliki kapitalisti, a nisu ni obi\u010dni radnici koji se oslanjaju na druge da im na\u0111u posao. Dakle, savr\u0161ena moralna kombinacija poduzetnosti i po\u0161tenja. A to \u0161to im i par tjedana prekida rada ugro\u017eava posao i egzistenciju ukazuje na fragilnost njihove pozicije i spremnost na pravi poduzetni\u010dki rizik. Sve su to presudni elementi oko kojih se gradi slika malog poduzetnika kao moralnog i ekonomskog uzora. No, za\u0161to hrvatskim medijskim prostorom prevladava klasna perspektiva sitne bur\u017eoazije kao oblik univerzalnog razumijevanja kapitalizma?<\/p>\n\n\n\n

Pored ove zgodne ideolo\u0161ke kombinatorike, radi se o prirodi samog uslu\u017enog sektora koji prevladava u deindustrijaliziranoj Hrvatskoj. Naime, uslu\u017eni sektor, osim pojedinih segmenata, uglavnom nije obilje\u017een rastom produktivnosti, za razliku od industrije. Drugim rije\u010dima, uslu\u017eni sektor si ne mo\u017ee “stvoriti” dodatnu potra\u017enju tako da rastom produktivnosti snizi cijenu proizvoda. Dakle, pove\u0107ana potra\u017enja za robama u uslu\u017enom sektoru proizlazi iz rasta prihoda u cjelokupnoj ekonomiji. Postoji i jo\u0161 jedan na\u010din “stvaranja” potra\u017enje: a to su ni\u017ee pla\u0107e radnicima koje onda \u010dine i sam proizvod jeftinijim. U uslu\u017enom sektoru pla\u0107e radnika imaju relativno visok udio u krajnjoj cijeni proizvoda. <\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je upravo uslu\u017eni sektor “prijem\u010div” za hipereksploataciju rada. A \u010desto i povijest nastanka tih malih firmi u kojima je vlasnik na po\u010detku ru\u0161io vlastitu cijenu rada kako bi generirao potra\u017enju postaje i utemeljuju\u0107i mit kojima se pravda kasniji tretman radnika. A i sebi priskrbljuje status radnika koji ga \u0161titi od optu\u017ebi za eksploataciji i omogu\u0107uje mu da, kao u slu\u010daju Glasa poduzetnika, sebi uzme za pravo da predstavlja radnike u svojoj firmi. Na\u010din na koji mali poduzetnik gleda na svijet nije nasumi\u010dan ve\u0107 proistje\u010de iz njegove pozicije na tr\u017ei\u0161tu i iz prirode sektora u kojem djeluje. On cijenu svojih proizvoda, a samim tim i konkurentnost, mo\u017ee prilago\u0111avati ili ni\u017eom cijenom rada ili ni\u017eim porezima. Ve\u0107ina ih je li\u0161ena opcije rasta produktivnosti. Zato ih uglavnom i ne zanima, kao \u0161to je nedavno uo\u010dio<\/a> ekonomist Toni Prug, proaktivna uloga dr\u017eave koja financiranjem obrazovanja, znanosti i instituta poti\u010de rast produktivnosti. Njima dr\u017eava ne treba, samo im smeta svojim porezima i nametima.<\/p>\n\n\n\n

Ili bar samo tako misle. Kao \u0161to smo napomenuli, potra\u017enja u uslu\u017enom sektoru ovisi o visini prihoda u cijeloj ekonomiji. Ne mo\u017ee se sni\u017eavati cijena iskoracima u produktivnosti. A kad ekonomijom dominira uslu\u017eni sektor koji mora pla\u0107e dr\u017eati niskima zbog njihovog visokog udjela u kona\u010dnoj cijeni proizvoda onda ta potra\u017enja mora dolaziti iz nekog drugog izvora. U Hrvatskoj nezaobilazan element tog izvora predstavljaju zaposleni u javnom sektoru. No, poduzetni\u010dka klasa u njima vidi neprijatelje koji joj otimaju kruh. Jer im tr\u017ei\u0161ni pritisci ne dopu\u0161taju da vide preko neposrednih izra\u010duna prihoda i rashoda. \u0160to je sasvim legitimno. Problem je samo \u0161to smo svi postali taoci interesne perspektive sitne bur\u017eoazije u uslu\u017enom sektoru. I tome nisu krivi oni ve\u0107 globalna podjela rada koja nas je smjestila gdje nas je smjestila. A kao jedina nada nam se nudi da se uhvatimo na supply chain<\/em> kakve multinacionalne korporacije. Partizani su barem poku\u0161ali ne\u0161to drugo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj je tek po\u010dela, a ve\u0107 mo\u017eemo sa prili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u znati kakva \u0107e je dinamika obilje\u017eavati. Obrazac koji \u0107e se ve\u0107inski pojavljivati je sljede\u0107i: netko ka\u017ee ne\u0161to kontroverzno o nekome, onda taj netko odgovori, kre\u0107e ping pong, novinarska pje\u0161adija ide od jednog do drugog, a u redakciji se nazivaju \u017darko […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28454,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,103],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32912"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32942,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32912\/revisions\/32942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32912"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32912"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32912"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32912"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}