{"id":32882,"date":"2020-05-26T10:35:37","date_gmt":"2020-05-26T09:35:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32882"},"modified":"2020-06-08T10:08:39","modified_gmt":"2020-06-08T09:08:39","slug":"ciji-kapital-stoji-iza-skore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32882","title":{"rendered":"\u010ciji kapital stoji iza \u0160kore?"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Kompanija Pevec nam je fizi\u010dkom po\u0161tom poslala zahtjev za objavom ispravka objavljene informacije u ovom \u010dlanku. Sukladno odredbi \u010dlanka 41. stavka 1. i 4. Zakona o medijima <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33097\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">objavljujemo zahtjev<\/a>.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Unutar ljevi\u010darske internetske kulture posljednjih je mjeseci stidljivo po\u010deo cirkulirati izraz &#8220;Scooby Doo marksizam&#8221;. Inspiraciju vu\u010de iz <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/imgflip.com\/memegenerator\/130345954\/Scooby-Doo-The-Ghost\" target=\"_blank\">poznatog mema<\/a> nastalog iz istoimenog crtanog filma, a koji se sastoji od skidanja maske duhu i &#8220;otkrivanja&#8221; pravog lica iza fasade. Izraz podrazumijeva neku vrstu vulgarnog ili pojednostavljenog marksizma kojemu je za razumijevanje dru\u0161tvene stvarnosti dovoljno skidanje samo jednog manipulativnog sloja nakon kojeg sve postane jasno i transparentno, a revolucija \u010deka iza ugla.<\/p>\n\n\n\n<p>Premda se, dakle, izraz koristi u pejorativnom smislu, ozna\u010dava nezaobilazan prvi korak u skiciranju politi\u010dkih odnosa. I nije taj prvi korak dio isklju\u010divo ljevi\u010darske abecede. Pitanje tko zapravo stoji iza koga motivira i istra\u017eiva\u010dke novinare i kavanske demistifikatore. Pritom taj prvi korak nezaobilazno prati prvi korak objekta analize. Kao \u0161to je na primjer ne\u010diji iskorak u politi\u010dku arenu. Posljednjih godinu dana primarni objekt takve analize u hrvatskom politi\u010dkom kontekstu je bio, dakako, Miroslav \u0160koro. U redovitim ciklusima su se u medijskom prostoru vrtjela pitanja: tko je on zapravo i koga predstavlja?<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, ta su pitanja pre\u010desto svoje odgovore poku\u0161ala nalaziti u isklju\u010divo u povijesno-ideolo\u0161kim talozima. Na\u010delno, nema ni\u0161ta sporno u takvoj potrazi: eventualna implementacija &#8220;ideolo\u0161kih&#8221; politika iza kojih stoji \u0160koro mo\u017ee nemalom broju ljudi pogor\u0161ati situaciju u kojoj \u017eive ili ih \u010dak ozbiljno ugroziti. Problem je samo u tome ako ta perspektiva postane kona\u010dni horizont. Proboji van tog horizonta uglavnom su se fokusirali na samog \u0160koru i njegove poduzetni\u010dke pothvate koji su u dubinskom raskoraku s njegovom navodnom brigom za narod. Kulminaciju je u tom \u017eanru predstavljalo otkri\u0107e vlasni\u0161tva nad parkingom preko puta bolnice. Iako se radi o nevjerojatno korisnim otkri\u0107ima politi\u010dko-imovinskog licemjerja i taj je horizont nedovoljno \u0161irok.<\/p>\n\n\n\n<p>No, pomalo stje\u010demo \u0161iru sliku. Jo\u0161 od samih po\u010detaka je bilo jasno da je u projekt \u0160koro uklju\u010dena i kompanija Pevec, nedavno preimenovana u Pevex. No ta se uklju\u010denost nije isuvi\u0161e problematizirala u medijskom prostoru, uz iznimku vanparlamentarne ljevice kojoj su \u0160korini poslovni projekti i ovakve veze poslu\u017eili da njegov Domovinski pokret preimenuju u Imovinski pokret. Tako je na primjer jedan od suvlasnika Peveca i \u0160korin suradnik, Mario Radi\u0107, predstavljen u Jutarnjem listu kao sin prolje\u0107ara koji vu\u010de porijeklo iz Dalmatinske zagore kao i \u0160koro. No, sam pogled na vlasni\u010dku strukturu Pevexa otkriva da se u pozadini odvijaju neki kompleksniji procesi.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, u toj se strukturi mo\u017ee uo\u010diti da je ve\u0107inski vlasnik Peveca Pavao Vujnovac, najpoznatiji po Prvom plinarskom dru\u0161tvu u sklopu njegove Energia naturalis grupacije. Cijelom tom pozadinom se iscrpno u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/net.hr\/danas\/hrvatska\/projekt-skoro-na-ruski-pogon-ovo-su-financijeri-za-koje-kazu-da-odlucuju-umjesto-skore-milijarde-s-korijenima-u-ruskom-plinu\/\" target=\"_blank\">\u010dlanku<\/a> nedavno pozabavila novinarka \u0110ur\u0111ica Klancir i vrlo precizno iscrtala konture projekta \u0160koro. Kao \u0161to je poznato, Vujnovac se tretira kao &#8220;ruski igra\u010d&#8221;, a njegov PPD kao produ\u017eena ruka Gazproma. Njegova je kompanija napravila veliki poslovni iskorak tek liberalizacijom plinskog tr\u017ei\u0161ta, a svoju &#8220;rusku ulogu&#8221; potvrdio je i kupnjom dionica Fortenova grupe, biv\u0161eg Agrokora, \u010dime je ruskim bankama omogu\u0107eno stjecanje pune kontrole nad grupom. PPD je postepeno \u0161irio svoj portfolio te preuzimao i strate\u0161ki bitne tvrtke poput Petrokemije i Luke Plo\u010de. Vujnovac je pritom sura\u0111ivao s raznolikim politi\u010dkim opcijama, a njegov je utjecaj na politi\u010dke procese itekako sna\u017ean, \u0161to je Klancir pokazala kroz brojne primjere.<\/p>\n\n\n\n<p>Postavlja se pitanje: \u0161to \u0107e Vujnovcu \u0160koro i ima li on uop\u0107e veze s cijelim projektom? U javnosti se pojavljuju samo manji suvlasnici i predstavnici uprave, ali, kako Klancir poentira, te\u0161ko da se to de\u0161ava bez njegova odobrenja, ako ne i izravnog sudjelovanja. Postoji i cijeli niz anegdotalnih poveznica izme\u0111u Pevexa i \u0160kore kao \u0161to su anga\u017eman \u017deljka Pervana u reklamama za kompaniju i na kandidacijskim listama. Ili na primjer \u010dinjenica da je Pevec 2017. godine kupio Z1 televiziju na kojoj svoju notornu Bujicu emitira \u0160korin &#8220;glasnogovornik&#8221; Velimir Bujanec. Ili da je \u0160koro nastupao na otvorenju Peveca u Vukovaru pro\u0161le godine uz blisko dru\u017eenje Ivana Penave, tada jo\u0161 \u010dlana HDZ-a, s ljudima iz uprave kompanije.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dito je da se radi o projektu s dobro podmazanom financijskom pozadinom. Je li Vujnovac samo dopustio de\u010dkima da se zaigraju oko poslovno-politi\u010dkog projekta i poku\u0161aju uhvatiti koje ministarsko mjesto pa \u0161to bude ili iza cijele pri\u010de stoje jo\u0161 dublji interesi, te\u0161ko je zasad re\u0107i. O\u010dito je da Vujnovac, kao i svaki drugi sna\u017eni kapitalist, mo\u017ee \u010diniti pritisak na vlast bez da mora osnivati politi\u010dki projekt. Ili organizirati prosvjed na Markovom trgu. No, mo\u017eda projekt \u0160koro slu\u017ei kao poluga za dodatnu diverzifikaciju poslovanja. Znamo, na primjer, da se \u0160koro u <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32700\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">programu zala\u017ee<\/a> za privatizaciju zdravstva. Tko zna, mo\u017eda tu le\u017ee nove poslovne prilike. O svemu tome mo\u017eemo samo \u0161pekulirati, ali jedna stvar je jasna: iza trubljenja o povratku politike narodu, o\u010dito stoji \u010disti politi\u010dki biznis koji ima jasne ciljeve. A u tim ciljevima je narod, kako god da ga definiramo, usputna kulisa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kompanija Pevec nam je fizi\u010dkom po\u0161tom poslala zahtjev za objavom ispravka objavljene informacije u ovom \u010dlanku. Sukladno odredbi \u010dlanka 41. stavka 1. i 4. Zakona o medijima objavljujemo zahtjev. Unutar ljevi\u010darske internetske kulture posljednjih je mjeseci stidljivo po\u010deo cirkulirati izraz &#8220;Scooby Doo marksizam&#8221;. Inspiraciju vu\u010de iz poznatog mema nastalog iz istoimenog crtanog filma, a koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30989,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,775],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32882","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-kapitalizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32882"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32882\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33104,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32882\/revisions\/33104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32882"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32882"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32882"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32882"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}