{"id":32867,"date":"2020-05-26T08:30:00","date_gmt":"2020-05-26T07:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32867"},"modified":"2020-05-27T11:48:59","modified_gmt":"2020-05-27T10:48:59","slug":"zene-i-rad-rodna-dimenzija-pandemije-covid-19-izvjestaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32867","title":{"rendered":"\u017dene i rad – rodna dimenzija pandemije Covid-19 (izvje\u0161taj)"},"content":{"rendered":"\n

Sociologinja Valerija Barada, izvanredna profesorica i pro\u010delnica Odjela za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u ponedjeljak, 25. svibnja odr\u017eala je online predavanje “\u017dene i rad – rodna dimenzija Covid-19”<\/a>. Predavanje su organizirali Mre\u017ee solidarnosti ZD i Klub studenata sociologije Antifjaka, a moderirala je Marija Jeron\u010di\u0107. Kako su organizatorice napisale u uvodu u predavanje, u Europskoj uniji \u017eene \u010dine ve\u0107inu zaposlenih u zdravstvu (76%), pomo\u0107i u nastavi i skrbi o djeci (93%), pru\u017eanju zdravstvene njege (86%), pomo\u0107i u ku\u0107anstvu i \u010di\u0161\u0107enju (95%), profesijama koje su podcijenjene i jedne od najmanje pla\u0107enih poslova u EU. Uz to, \u017eene u EU u prosjeku 13 sati tjedno vi\u0161e od mu\u0161karaca obavljaju nepla\u0107ene poslove brige o nesamostalnim \u010dlanovima obitelji i ku\u0107anstvu. U kontekstu aktualne pandemije korona virusa i ekonomske krize rodna dimenzija mora biti neizostavna u analizi krize s kojom se suo\u010davamo: klju\u010dni problemi su kr\u0161enje radni\u010dkih prava, ve\u0107a izlo\u017eenost zarazi i optere\u0107enje pove\u0107anim opsegom brige oko obitelji i ku\u0107anstva uslijed zatvaranja \u0161kola i dje\u010djih vrti\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Nova podjela rada<\/h2>\n\n\n\n

Predava\u010dica je odlu\u010dila zaobi\u0107i jo\u0161 jedno ponavljanje svima dostupnih podataka o nejednakoj raspodjeli nepla\u0107enog rada i nejednakostima na tr\u017ei\u0161tu rada izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, i fokusirala se na dvije radne teze o aktualnoj pandemiji. Prva teza je da se zbog mjera uvedenih zbog izbijanja pandemije doga\u0111a proces ponovnog spajanja mjesta rada i mjesta stanovanja ili redomestifikacija, \u0161to dovodi do druge teze o posebno pogubnim posljedicama takvog ispreplitanja privatne i javne sfere po \u017eene. Barada je navela odvajanje mjesta rada od mjesta stanovanja kao klju\u010dnu karakteristiku industrijskog doba, \u0161to su pratili drugi procesi modernizacije dru\u0161tva: promjena strukture obitelji, promjena strukture zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena, smanjenje broja djece, itd. S aktualnom pandemijom dogodio se svojevrsni puni krug, odnosno dom je za brojne ljude ponovno postao mjesto rada. Iako je i prije pandemije korona virusa taj fenomen bio poznat i istra\u017eivan u kontekstu brojnih industrija koje dopu\u0161taju “freelance” na\u010din rada, sada je po prvi put naglo ve\u0107i broj ljudi u\u0161ao u taj oblik rada. S time se pojavila i podjela izme\u0111u onih privilegiranih, \u010dije profesije mogu podnijeti rad od ku\u0107e, i onih koji su na famoznoj “prvoj liniji” \u2013 zdravstveni radnici i svi ostali radnici \u010diji je posao nu\u017ean kako bi ostali mogli raditi od ku\u0107e. Barada je, uz rezerve oko kori\u0161tenja takve terminologije, povukla paralelu izme\u0111u manualnog rada kao nu\u017enog rada koji se obavlja usprkos riziku zaraze da bi se intelektualni\/administrativni rad mogao odvijati od ku\u0107e, s nepla\u0107enim ku\u0107anskim radom koji u “normalnim” okolnostima tako\u0111er prolazi neprimje\u0107eno, a nu\u017ean je da bi se “pravi” rad mogao neometano odvijati. Ovdje bismo mogli primijetiti da ta paralela stoji u jo\u0161 jednoj nijansi: obje vrste rada \u017ertve su gesta “zahvalnosti” (vrijednim radnicima na “prvoj liniji”, odnosno dobrim \u017eenama koje “dr\u017ee sva \u010detiri kuta ku\u0107e”), dok istovremeno taj rad ostaje potpla\u0107en i nesiguran, odnosno neprepoznat kao rad. <\/p>\n\n\n\n

Ova teza na\u017ealost u raspravi nije dobila vi\u0161e pa\u017enje, a publika se fokusirala, kako to sociolo\u0161ka struka obi\u010dava, na preciznost kori\u0161tenih pojmova i na vje\u010dno pitanje o ulozi same sociologije, odnosno njezinog odnosa spram dru\u0161tvenog anga\u017emana. Sociologinja Inga Tomi\u0107 Koludrovi\u0107 zamjerila je da je podjela na manualne i intelektualne radnike kao deprivilegirane i privilegirane u aktualnim okolnostima pretjerano pojednostavljena, i dala je primjer zdravstvenih radnika koji nisu manualni radnici, ali su “na prvoj liniji”, kao i primjer potpla\u0107enih radnika i radnica u call<\/em> centrima koji su svoj rad mogli nastaviti obavljati od ku\u0107e, a prema navedenoj podjeli bi spadali me\u0111u privilegirane radnike. Barada se s time slo\u017eila, i pojasnila da pod pojmom manualnog rada ne podrazumijeva samo radnike u proizvodnim sektorima, ve\u0107 i one radnike koji prema statusu i zaradi svakako spadaju u deprivilegirane radnike, uklju\u010duju\u0107i i radnike u gig ekonomiji (platformske radnike). U svakom slu\u010daju, neovisno o terminu za koji \u0107emo se odlu\u010diti, poznato<\/a> je koji su radnici u Europi zasad najve\u0107e \u017ertve krize: siroma\u0161ni radnici, \u017eene i mladi. <\/p>\n\n\n\n

I dalje tradicionalno<\/h2>\n\n\n\n

Spomenuto spajanje mjesta rada i mjesta stanovanja dogodilo se, dakle, u ku\u0107anstvima radnica i radnika koji su tijekom lockdowna <\/em>radili od ku\u0107e. Unato\u010d pozitivnim promjenama koje pokazuju sociolo\u0161ka istra\u017eivanja, navela je Barada, briga oko obitelji i ku\u0107anstva i dalje je dominantno \u017eenski posao. Ta \u010dinjenica dovodi do druge teze, one o isprepletanju privatnog i javnog koje je posebno pogubno za \u017eene. Kao jedan od primjera predava\u010dica je navela produkciju unutar znanstvene zajednice koja je tijekom razdoblja lockdowna<\/em> porasla, ali s izra\u017eenom rodnom razlikom: mu\u0161ki znanstvenici su predali vi\u0161e \u010dlanaka nego ina\u010de, dok su znanstvenice predale manji broj \u010dlanaka nego u normalnim okolnostima. Za pretpostaviti je, kao \u0161to smo pisali<\/a>, da se radi o tome da su znanstvenice s malom djecom zbog pove\u0107anog opsega brige u periodu lockdowna<\/em> imale manje vremena za svoj rad nego ina\u010de, a iste obrasce<\/a> potvr\u0111uju i istra\u017eivanja heteroseksualnih parova koji rade od ku\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

U raspravi je sociolog Mirko Petri\u0107, tako\u0111er s Odjela za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, me\u0111u ostalim istaknuo da je pozitivna promjena u dru\u0161tvenoj klimi po pitanju rodne ravnopravnosti ipak vidljiva. Barada je kao odgovor navela podatke iz istra\u017eivanja koja bilje\u017ee rodnu razliku u mo\u0107i izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, odnosno razli\u010ditu pregovara\u010dku mo\u0107 unutar parova. \u010cak i u heteroseksualnim brakovima visokoobrazovanih osoba, i dalje su dominantne tradicionalne vrijednosti. Iako se radi o nekim pomacima, to su i dalje vrijednosti unutar kontinuuma tradicionalnoga. Drugim rije\u010dima, egalitarni odnosi jo\u0161 nisu na horizontu, unato\u010d nekim pozitivnim promjenama. Jedna bitna tema je na\u017ealost u predavanju izostala, a to je \u010dinjenica da rodna ravnopravnosti nije samo pitanje podjele brige o djeci i ku\u0107anskog rada izme\u0111u partnera, nego i dr\u017eavnih mjera pomo\u0107i zaposlenim roditeljima s malom djecom. Mo\u017eda je (i) zbog toga diskusija povremeno skretala u pomalo naivno \u010du\u0111enje nad pitanjem koje se vi\u0161e puta postavilo, a na koje zbog takve forme pitanja, razumljivo, nitko nije uspio ponuditi odgovor: za\u0161to <\/em>\u017eene tijekom pandemije i dalje preuzimaju na sebe ve\u0107inu ku\u0107anskog rada? <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sociologinja Valerija Barada, izvanredna profesorica i pro\u010delnica Odjela za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u ponedjeljak, 25. svibnja odr\u017eala je online predavanje “\u017dene i rad – rodna dimenzija Covid-19”. Predavanje su organizirali Mre\u017ee solidarnosti ZD i Klub studenata sociologije Antifjaka, a moderirala je Marija Jeron\u010di\u0107. Kako su organizatorice napisale u uvodu u predavanje, u Europskoj uniji […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32876,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[863,645,668,644],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-32867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona","tag-kucanski-rad","tag-radnicka-prava","tag-rodna-nejednakost","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32867"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32867\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32904,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32867\/revisions\/32904"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32867"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32867"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32867"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32867"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}