Kriti\u010dni nedostaci kadra, prostora i opreme u domovima za starije osobe u Sloveniji postali su jo\u0161 o\u010ditiji u vrijeme epidemije. Dr\u017eava je odlu\u010dila brigu za najranjivije gra\u0111ane i gra\u0111anke u potpunosti prepustiti upravo njima: lo\u0161e opremljenim ustanovama i preoptere\u0107enim radnicama.<\/p>\n\n\n\n
Slovenija je epidemiju virusa Covid-19 proglasila 12. o\u017eujka, osam dana nakon prvog zabilje\u017eenog slu\u010daja zaraze. Za vrijeme izvanrednih okolnosti najprije je vlada Marjana \u0160areca, a potom i vlada Janeza Jan\u0161e donijela brojne mjere namijenjene suzbijanju \u0161irenja zaraze te razli\u010dite oblike dr\u017eavne financijske pomo\u0107i ekonomiji i gra\u0111anima. Dr\u017eava je prvim paketom pomo\u0107i u vrijednosti od 3 milijarde eura osigurala pla\u0107anje doprinosa poduze\u0107ima i ustanovama koje su morale prekinuti ili smanjiti opseg rada, financirala 80-postotnu naknadu za ”\u010dekanje na rad”, oprostila je pla\u0107anje doprinosa za radnike koji nisu bili u mogu\u0107nosti raditi te je omogu\u0107ila odgodu pla\u0107anja kredita. Uz to je namijenila krizni dodatak umirovljenicima s najni\u017eim mirovinama, studentima i primateljima socijalne pomo\u0107i, iako posljednji na dodatak jo\u0161 uvijek \u010dekaju. Unato\u010d brojnim mjerama veliki je broj gra\u0111anki i gra\u0111ana ostao bez dr\u017eavne pomo\u0107i, prije svega samozaposleni, od kojih je velika ve\u0107ina u potpunosti izgubila prihode. Nakon brojnih upozorenja vlada ih je odlu\u010dila uklju\u010diti u tzv. drugi paket protiv korone koji ih je oslobodio pla\u0107anja doprinosa te su stekli pravo na naknadu u visini minimalne pla\u0107e za polovicu o\u017eujka, travanj i svibanj. Dva mjeseca, nekoliko milijardi eura, 1475 zara\u017eenih i 103 umrlih nakon, slovenska je vlada, poprili\u010dno neo\u010dekivano, prva u Europi proglasila kraj epidemije 14. svibnja. Kraj epidemije za slovenske gra\u0111ane i gra\u0111anke ne zna\u010di potpuno ukidanje mjera kontrole \u0161irenja Covida-19, ali zna\u010di zaustavljanje kriznog interventnog zakona o subvencijama gospodarstvu i gra\u0111anima koji bi u suprotnom morao biti produ\u017een do kraja mjeseca, \u0161to bi dr\u017eavu opteretilo za dodatnih nekoliko milijardi eura sredstava pomo\u0107i. U svemu tome gotovo potpuno je zanemarena jedna od klju\u010dnih skupina radnica koje su tijekom epidemije izlo\u017eene intenzivnom radu u \u017eari\u0161tu zaraze, kao i niskim pla\u0107ama i neadekvatnim uvjetima na koje upozoravaju ve\u0107 godinama: njegovateljice u domovima za starije osobe. <\/p>\n\n\n\n
Mjere za spre\u010davanje i suzbijanje zaraze, sude\u0107i po podacima Nacionalnog instituta za javno zdravlje RS, pomogle su sprije\u010diti \u0161irenje zaraze u op\u0107oj populaciji. Me\u0111utim, nesrazmjeran dio zara\u017eenih (22%) i ve\u0107inu umrlih (80%) \u010dine korisnici skrbi u domovima za starije osobe. \u010cinjenica da su domovi za starije me\u0111u prvima postali \u017eari\u0161ta zaraze ne \u010dudi \u2013 osim \u0161to se radi o najrizi\u010dnijoj grupi, \u017eivotni uvjeti u domovima za starije nisu bili adekvatni ni prije same krize. Stru\u010dnjaci<\/a>, sindikati<\/a> i nevladine organizacije ve\u0107 godinama upozoravaju na potrebne promjene u sferi dugotrajne skrbi za starije i nemo\u0107ne osobe, koje \u010dine jednu od najranjivijih i socijalno isklju\u010denih grupa u Sloveniji. Kriti\u010dni nedostaci kadra, prostora i opreme postali su jo\u0161 o\u010ditiji u vrijeme epidemije koja je osoblje domova za starije osobe uhvatila potpuno nespremne, dok je dr\u017eava odlu\u010dila brigu za najranjivije gra\u0111ane i gra\u0111anke u potpunosti prepustiti upravo njima – lo\u0161e opremljenim ustanovama i preoptere\u0107enim radnicama.<\/p>\n\n\n\n Sektor dugotrajne skrbi za starije je naime jedan od najfeminiziranijih; osim \u0161to 88% zaposlenih u tom sektoru \u010dine<\/a> \u017eene, radni uvjeti su izuzetno lo\u0161i, a pla\u0107e njegovateljica i socijalnih radnica spadaju me\u0111u najni\u017ee dohodovne razrede. Na po\u010detku zdravstvene krize njihov se naporni rad u domovima za starije unato\u010d upozorenjima struke dodatno intenzivirao. Preventivne mjere kojih se i dalje moraju pridr\u017eavati zaposlene uklju\u010duju strogu dezinfekciju ruku i obaveznu upotrebu za\u0161titnih rukavica prije ulaska u svaku sobu; obavezno no\u0161enje maski kojih na samom po\u010detku epidemije nije bilo dovoljan broj te su ih morale nositi du\u017ee no \u0161to je to preporu\u010deno; stroga razdvojenost radnica po katovima ili jedinicama, koja je zahtijevala pove\u0107anje broja radnica, me\u0111utim kako nije do\u0161lo do novih zapo\u0161ljavanja, radnice su bile primorane odra\u0111ivati preduge 12-satne smjene. Zabranjeni su kontakti me\u0111u zaposlenima i posjete korisnicima, a budu\u0107i da je kretanje korisnika bilo ograni\u010deno, hranu su im u sobe nosile njegovateljice \u0161to je pove\u0107alo opseg njihovog rada i strah od preno\u0161enja zaraze na korisnike. Isto tako im je svakodnevno po dolasku u dom i odlasku iz doma mjerena temperatura, a u slu\u010daju zaraze u domu su morale biti spremne na karantenu na radnom mjestu, daleko od svojih najbli\u017eih. Navedeni uvjeti rada izvor su sna\u017enog psiholo\u0161kog stresa, koji su dodatno intenzivirali tjeskoba izoliranih i usamljenih korisnika, strah, umor i neizvjesnost.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, briga za starije u ote\u017eanim i rizi\u010dnim uvjetima nije bila najte\u017ea stvar s kojom su se radnice morale suo\u010diti. Iako je Zajednica socijalnih zavoda Slovenije na to upozoravala ve\u0107 ranije, slovenski mediji posljednjih dana pi\u0161u<\/a> kako je domovima za starije na samom po\u010detku epidemije bilo re\u010deno da \u0107e njihovi \u0161ti\u0107enici u slu\u010daju zaraze ostajati u domovima i da ne\u0107e biti primani u bolnice. Iako je na vrhuncu epidemije popunjenost odjela za intenzivnu njegu u slovenskim bolnicama bila 35%, ve\u0107ina korisnika je umrla upravo u domovima za starije osobe. Kako prenosi tjednik Mladina<\/a>, odluka da se korisnike domova za starije ne\u0107e slati na lije\u010denje u bolnice donesena je na dr\u017eavnoj razini \u2013 o tome tko \u0107e biti poslan na lije\u010denje u bolnicu odlu\u010divala su posebna vije\u0107a Ministarstva za zdravstvo, a o tome nisu obavijestili ni korisnike niti \u010dlanove njihovih obitelji. Zara\u017eeni korisnici domova za starije su se dakle lije\u010dili u neadekvatnim prostorima, u kadrovski potkapacitiranim i lo\u0161e opremljenim domovima. Osim osnivanja navedenih vije\u0107a, Ministarstvo za zdravstvo nije pripremilo jasnu i cjelovitu strategiju za obranu od virusa u domovima za starije<\/a>, a ve\u0107ina dobro opremljenih i pripremljenih bolnica su na zara\u017eene \u010dekale relativno prazne. Takvi uvjeti su zasigurno utjecali na stopu smrtnosti me\u0111u korisnicima, a postavlja se i pitanje kako je opisana situacija utjecala na zaposlene koje ve\u0107 godinama upozoravaju na nemogu\u0107e uvjete rada. <\/p>\n\n\n\n Najgori udarac za zaposlenice domova za starije do\u0161ao je s prvim paketom intervencijskih zakona. Dr\u017eavnim slu\u017ebenicama prema Kolektivnom ugovoru za javni sektor dodu\u0161e pripada naknada za rad u izvanrednim i rizi\u010dnim uvjetima u visini od 65% satnice osnovne pla\u0107e, ali tijekom epidemije Covid-19 nitko se nije potrudio razjasniti odnosi li se definicija rada u rizi\u010dnim uvjetima na sve domove ili samo na one sa zara\u017eenim korisnicima. Nakon upozorenja Zajednice socijalnih zavoda Slovenije <\/a>i Sindikata zdravstva i socijalne za\u0161tite<\/a> odlu\u010deno je da \u0107e dr\u017eavna pomo\u0107 pripasti svim zdravstvenim i socijalnim radnicama u javnim i privatnim zavodima sa koncesijom. Osim obavezne naknade poslodavci mogu osobito izlo\u017eenim i preoptere\u0107enim radnicama isplatiti i naknadu za opasnost i posebna optere\u0107enja za vrijeme epidemije koja prema\u0161uje obaveznih 65% i mo\u017ee iznositi do 100% satnice osnovne pla\u0107e radnica. No time nisu nestali problemi radnica, jer odluku o tome \u0161to su izvanredni i rizi\u010dni uvjeti za rad, kome pripada dodatak i za koliko odra\u0111enih sati, i dalje donose nadre\u0111eni i poslodavci. Iako je Slovenija epidemiju proglasila 12. o\u017eujka, a prvi paket zakona done\u0161en je 11. travnja, iz Sindikata zdravstva i socijalne za\u0161tite javljaju<\/a> da su rijetki javni zavodi za zdravstvo i socijalnu skrb naknade i isplatili. Velik broj zaposlenih u oba sektora je za o\u017eujak primilo ni\u017ee pla\u0107e nego za velja\u010du \u2013 razlog tome je ukidanje javnog prometa i posljedi\u010dno ni\u017ea isplata putnih tro\u0161kova. Vlada je isto tako ukinula javni prijevoz, ali nije ponudila alternativna rje\u0161enja za radnice koje su putovale na posao. Pitanje na koje se jo\u0161 \u010deka odgovor je koliko je radnica u zdravstvenom sektoru i sektoru socijalne za\u0161tite do progla\u0161enja kraja epidemije primilo bilo koju od naknada za rad u rizi\u010dnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da je vlada pod vodstvom Janeza Jan\u0161e proglasila kraj epidemije dva mjeseca nakon njenog po\u010detka bez da se o tome savjetovala ili obavijestila struku nije dokaz o nadprosje\u010dno uspje\u0161noj kontroli \u0161irenja zaraze, ve\u0107 je vi\u0161e nego o\u010dito ekonomski motivirana politi\u010dka odluka. Prema va\u017ee\u0107im zakonima naime progla\u0161enje kraja epidemije do 15. teku\u0107eg mjeseca zna\u010di da od sljede\u0107eg mjeseca prestaju vrijediti vladine mjere ekonomske pomo\u0107i gra\u0111anima, ali ne i preventivne mjere za za\u0161titu od zaraze. Nakon 31. svibnja poduze\u0107a i institucije ne\u0107e mo\u0107i zadr\u017eati vi\u0161ak radnica jer za njih vi\u0161e ne\u0107e primati dr\u017eavna sredstva i isto tako radnice ne\u0107e ostvarivati pravo na naknadu za rad za vrijeme epidemije. Za radnice u domovima za starije to zna\u010di da \u010dak i ako prime naknadu za protekla dva mjeseca, iako ih ve\u0107ina \u017eivi u neizvjesnosti ho\u0107e li do toga do\u0107i, od sljede\u0107eg mjeseca na nju vi\u0161e nemaju pravo. Njihov se rad istovremeno ne\u0107e drasti\u010dno promijeniti jer se i dalje radi o intenzivnom radu s lo\u0161im uvjetima, a strah od povratka zaraze me\u0111u najugro\u017eenijima i njihovim skrbnicama ne jenjava. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kriti\u010dni nedostaci kadra, prostora i opreme u domovima za starije osobe u Sloveniji postali su jo\u0161 o\u010ditiji u vrijeme epidemije. Dr\u017eava je odlu\u010dila brigu za najranjivije gra\u0111ane i gra\u0111anke u potpunosti prepustiti upravo njima: lo\u0161e opremljenim ustanovama i preoptere\u0107enim radnicama. Slovenija je epidemiju virusa Covid-19 proglasila 12. o\u017eujka, osam dana nakon prvog zabilje\u017eenog slu\u010daja zaraze. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32827,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[657,858,894],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[837,928],"class_list":["post-32818","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-briga-za-starije","tag-korona-virus","tag-njegovateljice","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32818"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32818\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32825,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32818\/revisions\/32825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32818"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32818"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32818"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32818"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32818"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32818"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}U i\u0161\u010dekivanju naknade<\/h2>\n\n\n\n