Isto\u010dna Afrika suo\u010dava se s trostrukom krizom: koronavirus, najve\u0107a najezda skakavaca u posljednjih 70 godina, a sad jo\u0161 i poplava kao rezultat astronomskih razina vodostaja u jezeru Viktorija \u2013 najve\u0107em svjetskom tropskom jezeru \u010dije vode uglavnom tvore ki\u0161ne padaline (uz dodatne dotoke okolnih potoka i rje\u010dica). Trenutni vodostaj jezera najve\u0107i je od po\u010detka mjerenja koje je zapo\u010delo prije 120 godina. Njemu gravitira oko 400 milijuna ljudi, ekvivalent stanovni\u0161tvu gotovo cijele Europske unije ( koja broji 445 milijuna) i vi\u0161e od polovine ukupnog broja ljudi nastanjenog na europskom kontinentu. Na granicama ovog jezera le\u017ee tri dr\u017eave: Uganda, Tanzanija i Kenija. Poplave jezera Viktorija ve\u0107 su raselile desetine tisu\u0107a ljudi, i na\u017ealost, ubile stotine. Na obalama jezera \u017eivi oko pet milijuna ljudi, uklju\u010duju\u0107i rije\u010dne otoke, velike gradove i glavni grad Ugande \u2013 Kampalu. Od ukupno 145 pla\u017ea, pod vodom je njih 135. Uni\u0161teni su prihodi od ribarstva i brojne brodice, a raseljavanje dodatno ote\u017eavaju epidemiolo\u0161ke mjere socijalnog distanciranja.<\/p>\n\n\n\n
Jezero Viktorija ve\u0107inu svojih voda gubi isparavanjem, isto kao \u0161to ih dobiva ki\u0161om. Tlo tamo nije propusno, tako da tek manji dio vode otje\u010de dvjema branama od kojih jedna natapa tzv. Bijeli Nil i opskrbljuje vodom okolno stanovni\u0161tvo (Ju\u017enog Sudana, Sudana i Egipta). Brane su dio hidroelektrana koje tako\u0111er opskrbljuju okolno stanovni\u0161tvo strujom. Posljednjih tjedana brane su podigle svoja vrata propu\u0161taju\u0107i dvije tisu\u0107e litara vode u sekundi, \u0161to je dvostruko pove\u0107anje od standardnih 1000 litara po sekundi. No, to nije rije\u0161ilo problem poplave. Bujica vode dalje ugro\u017eava stanovni\u0161tvo ni\u017ee od brane, pa je vlada Ugande upozorila stanovni\u0161tvo grada Jinja (95 km udaljen od Kampale) da se evakuira.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj problem mogu\u0107e je analizirati iz barem dvije, odmah vidljive perspektive: s jedne strane, zakonima afri\u010dkih zemalja na jezeru Viktorija propisane su protupoplavne mjere koje ka\u017eu da se u krugu od 300 metara od jezera ne smiju graditi nikakvi iole trajni objekti. Ne samo sela, ve\u0107 ni ribarska infrastruktura ili trgova\u010dki objekti. No, to se ne po\u0161tuje, budu\u0107i da voda obi\u010dno sa sobom nosi neku ekonomsku korist, lokalno stanovni\u0161tvo nije se dr\u017ealo zabrana, te su na neki na\u010din “sami krivi” za ovo. Isto tako “krivi” su i njihovi politi\u010dki predstavnici koji su ignorirali o\u010digledno kr\u0161enje zakona. Ova linija argumentacije lako nas izla\u017ee prvolopta\u0161kim rasisti\u010dkim predrasudama, poput onih o visokoj stopi korupcije na globalnoj periferiji. No, ovdje tek treba imati na umu standardan odgovor: korupcija nije ne\u0161to inherentno siroma\u0161nima, ona postoji svugdje, ali njezino lice ima razli\u010dite oblike s obzirom na klasu u kojoj se doga\u0111a. Dok je u zemljama centra ona premre\u017eena legalnim sukobima interesa, lobiranjem i integrirana u modele financiranja predizbornih kampanja, u zemljama periferije ona ima svoj standardni, najbazi\u010dniji oblik te se o\u010dituje u ovakvim eklatantnim toleriranjima kr\u0161enja zakona.<\/p>\n\n\n\n
Lijeva perspektiva ovom pitanju zahtijevala bi pitanje tko uop\u0107e donosi zakone u zemljama periferije i s kojom svrhom? \u0160efovi zemalja periferija impresionirani sredstvima koje razne interesne skupine ula\u017eu u tobo\u017enje o\u010duvanje Afrike, ignoriraju\u0107i \u010dinjenicu da svaka dru\u0161tvena zabrana za sobom mora povla\u010diti i strategiju svoje mitigacije, odnosno mora uklju\u010divati i alternativni izvor ekonomske koristi lokalnom stanovni\u0161tvu. Ako je i\u0161ta jasno oko cijelog diskursa ekolo\u0161kih za\u0161tita, onda je to da je strategija suzbijanja ne\u017eeljenih ekolo\u0161kih u\u010dinaka nu\u017eno vezana za ekonomski napredak lokalnog stanovni\u0161tva. Ekologija ne postoji bez prate\u0107ih dru\u0161tvenih i ekonomskih progresivnih politika. Zato nam i ne ide suzbijanje klimatske krize.<\/p>\n\n\n\n
Druga perspektiva promatranja poplava na jezeru Viktorija su dakle klimatske promjene. Na stranu sada svi sociolo\u0161ki argumenti, ova poplava rezultat je globalnog zatopljenja. Nitko trenutno ne sumnja u to da je poplava rezultat “Indijskog Njinja”, odnosno “Dipola Indijskog oceana”. To je meteorolo\u0161ka prilika, odnosno nepravilna oscilacija temperatura morske povr\u0161ine u kojoj zapadni Indijski ocean postaje zna\u010dajno topliji (pozitivna faza), a zatim hladniji (negativna faza) od isto\u010dnog dijela oceana. Ova pojava smatra se odgovornom i za nedavne po\u017eare u Australiji ali pripisuje joj se i snaga ciklona Amphan nezapam\u0107ene snage koji hara po Bengalskom zaljevu te ga\u0111a Isto\u010dnu Indiju i Banglade\u0161. I ova klimatska promjena trenutno uzima \u017eivote i ljudi i \u017eivotinja i uni\u0161tava gradove (trenutno, Kalkutu). Indijski Njinjo izazvao je od 150 do 200 puta vi\u0161e ki\u0161e na podru\u010dju isto\u010dne Afrike \u0161to je dovelo do kaskadne reakcije.<\/p>\n\n\n\n
Klima je promijenila vrijeme koje je u Africi utjecalo na rast usjeva i cijene hrane, a pridonijelo je i izrazito rodnoj generaciji skakavaca koji ve\u0107 mjesecima kosi te usjeve. Prema najavama Ujedinjenih Naroda, o\u010dekuje se da \u0107e se najezda skakavaca pogor\u0161ati za 400 puta do lipnja. Sve ove stvari ote\u017eavaju odr\u017eavanje zadovoljavaju\u0107e razine higijene i drugih epidemiolo\u0161kih mjera propisanih zbog koronavirusa. Ljudi u regiji trpe posljedice ovih katastrofa, istovremeno s krizom koju izaziva epidemija koronavirusa koja smanjuje njihovu sposobnost da se nose s problemima, pri \u010demu situacija a zalihama hrane postaje akutno nesigurna.<\/p>\n\n\n\n
Ovi svi doga\u0111aji bili su predvi\u0111eni. UN-ov me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) godinama ve\u0107 izdaje tisu\u0107e stranica u pravilu ignoriranih znanstvenih istra\u017eivanja. Godina 2020. “oduvijek” je bila predodre\u0111ena kao granica kada \u0107e promjene postati vidljive, isto kao \u0161to je godina 2012. bila predodre\u0111ena kao godina nakon koje gotovo da i nema vi\u0161e povratka na staro. Jedina nada izme\u0111u ove dvije godine bila je ona kada je prosje\u010dno globalno zatopljenje imalo pre\u0107i i znanstvenu i psiholo\u0161ku granicu od 2 stupnja Celzijusa. I ta je granica sada godinama iza nas. Pitanje koje je jedino ostalo ho\u0107emo li promijeniti sustav ili izumrijeti zajedno s njim.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na europsku ksenofobnu politiku prema migrantima, \u010dini se kako se kapital odlu\u010dio za opciju B. Stoga trenutno ula\u017eu milijune u Afriku, ne bi li se izbjeglice sa njezinih sjevernih, mediteranskih obala preusmjerile prema jugu \u2013 ovom, poharanom skakavcima, koronavirusom, ki\u0161ama, poslije su\u0161ama i onda jo\u0161 jednom valu karakteristi\u010dne afri\u010dke gladi koja se nesumnjivo sprema. Europski mediji istovremeno pak javljaju da su europski silosi puni, tankovi plina prekrcani, a i nafte ima na bacanje. Iz Bosne pak sti\u017eu apeli upozorenje kako se tamo migranti dr\u017ee u logorima koji sad ve\u0107 li\u010de na koncentracijske kampove a koje financiraju europske institucije. Iste one \u010diji kapital le\u017ei ulo\u017een u sve ljudske aktivnosti koje izazivaju klimatske promjene. Kad presko\u010dimo par logi\u010dkih stepenica jasno je da Europa nosi sna\u017enu odgovornost za svijet kako on danas izgleda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Isto\u010dna Afrika suo\u010dava se s trostrukom krizom: koronavirus, najve\u0107a najezda skakavaca u posljednjih 70 godina, a sad jo\u0161 i poplava kao rezultat astronomskih razina vodostaja u jezeru Viktorija \u2013 najve\u0107em svjetskom tropskom jezeru \u010dije vode uglavnom tvore ki\u0161ne padaline (uz dodatne dotoke okolnih potoka i rje\u010dica). Trenutni vodostaj jezera najve\u0107i je od po\u010detka mjerenja koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32813,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[927,926,357,924,925],"theme":[],"country":[495,459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-afrika","tag-jezero-viktorija","tag-klimatske-promjene","tag-najezda-skakavaca","tag-poplave-afria","country-europska-unija","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32807"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32814,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32807\/revisions\/32814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32807"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32807"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32807"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32807"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}