Epidemija je diljem svijeta izazvala ozbiljnu krizu avioindustrije. Flote su prizemljene ve\u0107 mjesecima, poslodavci nisu likvidni i radnici ne primaju pla\u0107e. Ova strmoglave\u0107a spirala mogla bi dugoro\u010dno promijeniti na\u0161e navike.<\/p>\n\n\n\n
Posljednjih nekoliko mjeseci svjedo\u010dimo potpunoj promjeni poslovanja u avioindustriji, u jednom od ekonomski najja\u010dih sektora u svijetu. Kompanije progla\u0161avaju bankrot i ste\u010daj, a brojni radnici su poslani na privremene dopuste, “godi\u0161nje odmore” ili su dobili otkaz. Problemati\u010dno je i to \u0161to, ako avioindustrija nastavi svoju silaznu putanju, sa sobom \u0107e potkopati i turizam, a time i veliki broj radnih mjesta usko vezanih uz ovaj sektor. Iako, gledaju\u0107i iz ekolo\u0161ke perspektive manji broj letova, a i pad masovnog turizma, daju priliku klimi da se oporavi, duboki ekonomski rez koji je nali\u010dje ove dobre vijesti, ozbiljno \u0107e na\u0161tetiti milijunima radnika.<\/p>\n\n\n\n
S pove\u0107anjem broja niskotarifnih privatnih avio kompanija cijene karata me\u0111unarodnih letova su se posljednjih godina smanjile, a broj letova se enormno pove\u0107avao. Broj putnika narastao je s 1,94 milijarde u 2004. na 4,54 milijarde u 2019. godini, \u0161to je oko 120 posto putnika vi\u0161e u samo 15 godina. U 2020. trebao je biti postavljen novi rekord od 4,74 milijarde putnika, no, \u010dini se da se ta brojka ipak ne\u0107e dogoditi jer se avioindustrija suo\u010dava se s najve\u0107om krizom u svojoj povijesti. Tijekom o\u017eujka i travnja 2020., kako pi\u0161e Al Jazeera<\/a>: “Izgubljeno je nekoliko godina rasta industrije i kriza bi mogla potrajati do 2022. ili 2023. prije nego \u0161to se koli\u010dina letova vrati na nivoe koji su o\u010dekivani 2020. Kompanija Cirium, koja tako\u0111er obra\u0111uje podatke o avijaciji, objavila je da je kapacitet sjedi\u0161ta me\u0111unarodnih aviona pao za gotovo 80 posto, a polovina aviona me\u0111unarodnih kompanija u hangarima je.”<\/p>\n\n\n\n Postoji niz problema s kojima se suo\u010davaju aviokompanije. Jedan od njih je i refundacija novca za karte putnicima koji nisu mogli letjeti u vrijeme pandemije, a veliki broj ljudi je odgodio kupnju karata i za budu\u0107a putovanja. Propisi u Europi i Sjedinjenim Dr\u017eavama nala\u017eu zrakoplovnim kompanijama da nadoknade cijene karata prilikom otkazivanja letova, ali ukoliko bi se svim putnicima odmah ponudila refundacija tro\u0161ka karte, brzo bi bankrotirale. Zato su u ve\u0107ini slu\u010dajeva putnicima u zamjenu za karte ponu\u0111eni “krediti” ili “vau\u010deri” koje je potrebno iskoristiti do kraja 2020. Dodatni problem za neke kompanije bit \u0107e i pad cijene nafte. Naime, neki avioprijevoznici unaprijed potpi\u0161u ugovore kojima se obvezuju kupiti odre\u0111enu koli\u010dinu goriva za sljede\u0107ih nekoliko godina, i to za puno manju cijenu od tr\u017ei\u0161ne. No kad su takvi ugovori potpisivani cijena nafte bila je izuzetno visoka, a po\u010detkom pandemije je zna\u010dajno pojeftinila.<\/p>\n\n\n\n Kako je pandemija napredovala, u kasnom o\u017eujku zabilje\u017eeno je 40-60 posto manje broja letova, a do travnja vi\u0161e od 80 posto letova bilo je ukinuto, uklju\u010duju\u0107i Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. Generalni direktor Me\u0111unarodne udruge za zra\u010dni promet (IATA) Alexandre de Juniac, procjenjuje da \u0107e aviokompanije globalno izgubiti najmanje<\/a> 314 milijardi dolara zbog epidemije, dok je u pandemiji izgubljeno je 95 posto me\u0111unarodnog putni\u010dkog prometa. Rekao je da je oko 25 milijuna radnih mjesta \u0161irom svijeta koje podr\u017eava zrakoplovstvo u opasnosti, dodaju\u0107i: “Nekoliko vlada poja\u010dalo je nove ili pro\u0161irene mjere financijske pomo\u0107i, ali situacija je i dalje kriti\u010dna. Bez hitne pomo\u0107i, mnoge zrakoplovne tvrtke ne\u0107e pre\u017eivjeti da dovedu do gospodarskog oporavka.” Sli\u010dno, Zrakoplovna agencija (CAPA) prenijela je ovog mjeseca da \u0107e do kraja svibnja bez koordinirane intervencije vlade i industrije “ve\u0107ina zrakoplovnih tvrtki na svijetu bankrotirati” .<\/p>\n\n\n\n Kako bi se donekle sa\u010duvala radna mjesta, u ve\u0107ini kompanija, bile one dr\u017eavne ili privatne, garancija za nastavak rada je pomo\u0107 dr\u017eave. Jo\u0161 jednom, porezni obveznici kroz financijske intervencije dr\u017eave spa\u0161avaju privatne kapitalisti\u010dke kompanije. No, ni\u0161ta drugo ne preostaje, kapitalizam je jo\u0161 jednom pokazao svu svoju nefunkcionalnost, a jedino je dr\u017eavnim intervencionizmom mogu\u0107e spasiti ekonomiju od kolapsa. Primjerice, u SAD-u je potpisan prijedlog zakona koji uklju\u010duje 58 milijardi dolara dr\u017eavne pomo\u0107i zrakoplovnim kompanijama, od \u010dega bi 29 milijardi i\u0161lo na potpore za pla\u0107e radnika, a drugih 29 na ostale tro\u0161kove kao zajam za aviokompanije, no i prije tog zakona u SAD-u je nekoliko firmi potpisalo kapitulaciju.<\/p>\n\n\n\n Naime, vlade moraju u\u010dinkovito birati koje zrakoplovne tvrtke ostaju u poslovanju, a koje ne. Ono \u0161to se doga\u0111a u ve\u0107ini zemalja je spa\u0161avanje ve\u0107ih aviokompanija ili nacionalnih koje su ujedno i dio nacionalnog ponosa. Niskotarifni prijevoznici koji igraju va\u017enu ulogu na europskom tr\u017ei\u0161tu, te\u0161ko \u0107e na\u0107i nekoga tko \u0107e ih “spasiti”. Primjerice, kineske zrakoplovne tvrtke uglavnom imaju potporu vlade, tako da \u0107e ve\u0107e kompanije ostati solventne. Iako su cijene mnogih glavnih me\u0111unarodnih zrakoplovnih tvrtki pale za 50 posto i vi\u0161e, dionice tri velike kineske zrakoplovne tvrtke izgubile su tek ne\u0161to vi\u0161e od 10 posto. Isto tako, ameri\u010dke najve\u0107e kompanije (podr\u017eane od sindikata) imaju mo\u0107 lobiranja za pristup dr\u017eavnim subvencijama, dok izgledi za mnoge privatne aviokompanije nisu tako sjajne.<\/p>\n\n\n\n Tri glavna svjetska zrakoplovna udru\u017eenja “Oneworld\u201d, “SkyTeam\u201d i “StarAlliance\u201d povukla su neobi\u010dan potez, pozivaju\u0107i zajedni\u010dkim priop\u0107enjem vlade da im pomognu nositi se s “izazovom bez presedana”. Lufthansa je to u\u010dinila jo\u0161 krajem pro\u0161log tjedna, poja\u0161njavaju\u0107i da \u0107e zatra\u017eiti pomo\u0107 od vlada svih “mati\u010dnih tr\u017ei\u0161ta”. Njema\u010dka kompanija vlasnik je Brussels Airlinesa, Austrian Airlinesa i Swiss Aira. Najnovija je Avianca, koja je proglasila bankrot, ali je rekla da se nada ponovnom poslovanju nakon zavr\u0161etka epidemije.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ini kompanija bez dr\u017eavne, a ponekad i usprkos dr\u017eavnoj pomo\u0107i, ne pi\u0161e se dobro. Primjerice u Ryanairu<\/a> planiraju otpustiti oko 3 tisu\u0107e radnike, \u0161to \u010dini 15 posto radne snage, dok je izvr\u0161ni direktor Michael O’Leary radnicima koji ostaju raditi skinuo 50 posto pla\u0107e za travanj i svibanj i sada je to produ\u017eio do kraja o\u017eujka sljede\u0107e godine. Ni oni ne o\u010dekuju se da \u0107e se broj putnika ili cijena vratiti na razine prije koronavirusa do ljeta 2022. godine. Kao dio programa velikog smanjenja tro\u0161kova, dok se zra\u010dni promet ne oporavi, iz Ryanaira su najavili i zatvaranje brojnih baza diljem Europe. Pilotima i kabinskom osoblju zaposleno u Velikoj Britaniji u aviokompaniji Norwegian Air Shuttle<\/a> re\u010deno je da ne\u0107e primiti svoju travanjsku pla\u0107u, jer kompanija nema novca. Tvrtka je prvo od 1.000 britanskih zra\u010dnih posada zatra\u017eila da prihvate zna\u010dajna smanjenja pla\u0107a ili otpremnine krajem o\u017eujka, a onda su radnici obavije\u0161teni da kompanija od 25. travnja nema “raspolo\u017eiva sredstva za pla\u0107anje bilo kojeg zaposlenika”. Kompanija namjerava podnijeti zahtjev za program britanske vlade koji \u0107e pokriti 80 posto pla\u0107a zaposlenih do 2.500 funti kad se otvori 20. travnja, ali u me\u0111uvremenu nema sredstava za pla\u0107anje radnika.<\/p>\n\n\n\n Kako prenosi portal Radni\u010dka prava<\/a>: “Po\u010detkom travnja dogovorom uprave i sindikata vi\u0161e od 30.000 od ukupno 42.000 radnika British Airwaysa poslano je na dvomjese\u010dni pla\u0107eni prisilni dopust u sklopu vladine mjere kojom se za 7,5 milijuna britanskih radnika u najpogo\u0111enijim sektorima odlu\u010dilo pokriti 80 posto pla\u0107e.” No ve\u0107 krajem mjeseca direktor kompanije Alex Cruz najavljuje<\/a> da kompanija planira otpustiti 12.000 radnika. U kontinentalnoj Europi, Lufthansa s njema\u010dkom dr\u017eavom pregovara<\/a> za pribli\u017eno 10 milijardi eura dr\u017eavne pomo\u0107i. No svejedno je najavila<\/a> da bi nakon okon\u010danja krize mogla imati vi\u0161ak od 10.000 radnika, pri \u010demu je svog niskobud\u017eetnog prijevoznika Germanwings ve\u0107 ugasila, a 90.000 od 135.000 radnika poslala na prisilni dopust.<\/p>\n\n\n\nTko \u0107e pre\u017eivjeti i kako<\/h2>\n\n\n\n
Milijuni izgubljenih radnih mjesta<\/h2>\n\n\n\n