Prema najoptimisti\u010dnijim prognozama na cjepivo kojim \u0107emo se kona\u010dno otarasiti kobnog virusa morat \u0107emo \u010dekati jo\u0161 minimalno godinu dana. Pritom ni ta godina (ili dvije) ne\u0107e biti li\u0161ena politi\u010dkih sukoba. U me\u0111unarodnoj \u0161tampi ve\u0107 na\u0161iroko kru\u017ei pomalo nespretni termin – vakcinacijski nacionalizam. Pod njim se podrazumijeva natjecanje razli\u010ditih zemalja u izradi cjepiva koje bi se onda besplatno primjenjivalo na vlastito stanovni\u0161tvo, ali napla\u0107ivalo masno ostatku svijeta. Dakle, ona zemlja koja prva izradi cjepivo ste\u0107i \u0107e zavidnu financijsku korist, ali i znatan geopoliti\u010dki presti\u017e. Dodatni “problem” predstavlja Kina koja je najavila distribuciju cjepiva diljem svijeta bez naknade.<\/p>\n\n\n\n
No, osim vakcinacijskog nacionalizma, cijelom procesu bi problem mogao predstavljati anti-vakcinacijski internacionalizam. Iako je anti-vakcinacijski pokret prisutan diljem svijeta ve\u0107 desetlje\u0107ima, s razli\u010ditim nivoima popularnosti u razli\u010ditim dr\u017eavama, pandemijski kontekst mu je dao novi zamah. Naprosto se otvorilo vi\u0161e prostora, a i vremena, za dodavanje novih slojeva “uvjerljivosti” ishodi\u0161noj pri\u010di o zavjeri dr\u017eava (elita) i farmaceutske industrije. O u\u010dincima najbolje govori istra\u017eivanje javnog mnijenja u Rumunjskoj. Anketu je sredinom pro\u0161log tjedna napravio tamo\u0161nji Institut za evaluaciju i strategiju na uzorku od 1.000 ispitanika. Rezultati ka\u017eu da se \u010dak tre\u0107ina Rumunja ne bi cijepila protiv koronavirusa ni pod bilo kojim uvjetima. A tek 40% Rumunja bi se cijepilo nakon \u0161to se cjepivo testira i poka\u017ee u\u010dinkovitim.<\/p>\n\n\n\n
Ne mo\u017ee se rumunjski primjer poop\u0107iti na cijelu Europu, ali opadanje razine procijepljenosti u Rumunjskoj uslijed djelovanja antivakcinacijskog pokreta posljednjih godina ne odudara od postotka opadanja u Francuskoj ili Njema\u010dkoj. Te neke polazne to\u010dke su dakle bile sli\u010dne. Me\u0111utim, razlika je u tome \u0161to je u Rumunjskoj povjerenje u dr\u017eavu daleko slabije nego u dr\u017eavama na euopskom zapadu. To je pokazala i pandemijska kriza u kojoj je dr\u017eava zbog zapu\u0161tenosti zdravstvenog sustava i niskog povjerenja gra\u0111ana u njene institucije morala posegnuti za krajnje represivnim mjerama kako bi se ispo\u0161tovali epidemiolo\u0161ki naputci. <\/p>\n\n\n\n
Iako mo\u017eda u ostatku Europe ne mo\u017eemo o\u010dekivati toliko rast anti-vakcinacijskog sentimenta, sli\u010dan trend nas ne bi trebao iznenaditi. Poku\u0161ajmo sa\u017eeti izvore tog trenda na ne\u0161to apstraktnijoj razini. Ve\u0107 desetlje\u0107ima se stanovni\u0161tvo politi\u010dki i ideolo\u0161ki oblikuje tako da ne zahtijeva ni\u0161ta od dr\u017eave. Pojavi se pandemija koja iziskuje sna\u017enu reakciju dr\u017eave. S obzirom na to da su se kapaciteti dr\u017eave u procesu “osloba\u0111anja tr\u017ei\u0161ta” srozavali, reakcija dr\u017eave na pandemiju nije adekvatna i izaziva sumnje. Na sumnje se reagira represijom i naredbama koje izazivaju suprotan u\u010dinak. Pored toga, ekonomska kriza se stavlja na teret dr\u017eavi koja je obustavila proizvodnju. Tako\u0111er, pojavljuje se i poznati paradoks prevencije: nakon \u0161to je prevencijom suzbijeno \u0161irenje virusa pojavljuju se stavovi da prevencije u obliku lockdowna<\/em> nije trebalo ni biti jer eto nakon popu\u0161tanja mjera nema novih slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n Dakako, u nekim dr\u017eavama su navedeni izvori prisutniji, a u nekima prili\u010dno prigu\u0161eni. Me\u0111utim, nepovjerenje u dr\u017eavu kao organ koji mo\u017ee upravljati dru\u0161tvom u cilju ostvarenja zajedni\u010dkog cilja ili svrhe ra\u0161ireno je bez obzira na stupnjeve upravlja\u010dke efikasnosti pojedinih dr\u017eava. Ako od ljudi tra\u017eite da budu odgovorni sami za sebe u ekonomskog smislu i podrivate sve oblike solidarnog organiziranja, onda ne mo\u017eete o\u010dekivati da budu tek tako solidarni samo ondje gdje im naredite. Ljude treba uvjeravati u zdravstvenu i dru\u0161tvenu nu\u017enost vakcinacije, ali to \u0107e uvjeravanje te\u017ee i\u0107i u kontekstu u kojem ih se neprestano individualizira i pretvara u ekonomske konkurente. Tu oni koji zahtijevaju slobodu odlu\u010divanja u zdravstvenim pitanjima koji se ti\u010du cijelog dru\u0161tva dolaze na plodno tlo. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema najoptimisti\u010dnijim prognozama na cjepivo kojim \u0107emo se kona\u010dno otarasiti kobnog virusa morat \u0107emo \u010dekati jo\u0161 minimalno godinu dana. Pritom ni ta godina (ili dvije) ne\u0107e biti li\u0161ena politi\u010dkih sukoba. U me\u0111unarodnoj \u0161tampi ve\u0107 na\u0161iroko kru\u017ei pomalo nespretni termin – vakcinacijski nacionalizam. Pod njim se podrazumijeva natjecanje razli\u010ditih zemalja u izradi cjepiva koje bi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32775,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32772","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32772"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32772\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32774,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32772\/revisions\/32774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32772"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32772"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32772"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32772"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}