{"id":32706,"date":"2020-05-15T12:57:49","date_gmt":"2020-05-15T11:57:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32706"},"modified":"2021-04-07T13:04:21","modified_gmt":"2021-04-07T12:04:21","slug":"evo-kako-klimatske-promjene-izazivaju-epidemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32706","title":{"rendered":"Evo kako klimatske promjene izazivaju epidemije"},"content":{"rendered":"\n

U vi\u0161e i manje slu\u017ebenim i kredibilnim ispitivanjima javnog mnijenja na temu uzroka nastanka pandemije koronavirusa, obrazovanost javnosti i razumijevanje dinamike klimatskih promjena i novih virusa, pokazala se kao izrazito porazna to\u010dka. Javnost je do te mjere neinformirana i neobrazovana o aktualnim globalnim procesima da veliki broj ljudi iskreno vjeruje u povezanost telekomunikacijskih tehnologija i mogu\u0107nosti nastanka virusa. Ostavimo za ovu priliku sa strane argument o tome kako je ovo presudni dokaz o propasti dr\u017eave u pogledu medijskih politika, mejnstrim medija i njihove javne funkcije. Umjesto meta analize, bavit \u0107emo se propu\u0161tenim sadr\u017eajem.<\/p>\n\n\n\n

U nevjerojatno kratkom roku svijet se posljednjih nekoliko mjeseci stubokom promijenio, makar na kratko. Kako je to\u010dno epidemija nastala nije “forenzi\u010dki” u potpunosti razja\u0161njeno, no trenutno prevladava zaklju\u010dak da se virus prenio sa \u0161i\u0161mi\u0161a na ljude preko nepoznate posredne \u017eivotinje, mo\u017eda pangolina (ljuskavci). Dok se politi\u010dari, a s njima i novinari, nadaju da je ova epidemija ne\u0161to jedinstveno \u0161to se ne\u0107e ponoviti u na\u0161im \u017eivotima, klimatski znanstvenici ve\u0107 godinama upozoravaju na suprotno tvrde\u0107i da \u0107e pandemije postati dijelom redizajna planete kao posljedica klimatskih promjena, koje su rezultat dru\u0161tvene organizacije ekonomije \u2013 kapitalizma \u2013 a ne nikakve kombinacije vi\u0161e razli\u010ditih i nepovezanih prirodnih zakonitosti.<\/p>\n\n\n\n

Premda je IPCC (Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama pri UN-u) odavno po\u010deo upozoravati na rizike od ovakvih globalnim pandemija, \u0161to zbog otapanja permafrostova, \u0161to zbog seobe \u017eivotinja, kao i sve drugo na \u0161to upozoravaju, nitko zapravo ne uzima za ozbiljno do trenutka dok ne postane kasno za sanaciju. IPCC se trenutno bavi izradom novog op\u0161irnog izvje\u0161taja o povezanosti klimatskih promjena i “prelijevanju” bolesti sa \u017eivotinja na ljude, a do objave detaljne studije, donosimo nekoliko stvari koje ve\u0107 sada znamo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Roslan Rahman \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Zoonotski i vektorski virusi<\/h2>\n\n\n\n

Carbon Brief<\/a> je istra\u017eio kako gubitak stani\u0161ta \u017eivotinjskih i biljnih vrsta koji je posljedica klimatskih promjena naru\u0161ava biolo\u0161ku raznolikost i kako se to reflektira na preno\u0161enje bolesti sa \u017eivotinja na ljude. Te bolesti mogu biti vektorske i zoonotske. Vektorske su one koje se prenose sa beskralje\u017enjaka ili insekata (komarci) na ljude poput malarije, zika, denga, i sli\u010dno, dok su zoonotske one koje prenose kralje\u017enjaci (sisavci, ptice, gmazovi) dakle SARS, pti\u010dja gripa, svinjska gripa, itd. Zoonotske bolesti \u010dine dvije tre\u0107ine svih zaraznih bolesti \u010dovjeka (ebola, marburg, hendra, SARS, HIV i nipah) i tri od \u010detiri novonastale bolesti. Broj potencijalno \u0161tetnih virusa koji kru\u017ee u populaciji sisavaca i ptica koje se jo\u0161 nisu pro\u0161irile na ljude procjenjuje se na 1,7 milijuna, prema Me\u0111uvladinoj znanstveno-politi\u010dkoj platformi o biolo\u0161koj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES). (IPBES je neovisna skupina me\u0111unarodnih istra\u017eiva\u010da koji prate problematiku biolo\u0161ke raznolikosti), pi\u0161e Carbon Brief.<\/p>\n\n\n\n

Prelijevanje bolesti sa \u017eivotinja na ljude mo\u017ee se dogoditi na vi\u0161e na\u010dina, uklju\u010duju\u0107i izravno kroz \u017eivotinjske ugrize, konzumiranje sirovog ili nedokuhanog \u017eivotinjskog mesa; zatim kroz proizvode kao \u0161to je mlijeko ili kroz kontaminiranu vodu. Bolesti se tako\u0111er mogu posredno \u0161iriti ako ljudi do\u0111u u dodir s povr\u0161inom koju je zarazila zara\u017eena \u017eivotinja. I divlje \u017eivotinje i stoka mogu biti prijenosnici bolesti. No, da bi se ijedan od milijuna virusa “prelio” na ljude i zarazio nas, potrebno je da infektivni patogen ima zadovoljavaju\u0107e preduvjete koji naru\u0161avaju na\u0161 imunolo\u0161ki sustav i omogu\u0107avaju virusu da se ve\u017ee za na\u0161 organizam. Stru\u010dnjaci smatraju da se 95 do 99 posto bolesti ne prenosi me\u0111u vrstama upravo zbog razli\u010ditosti tih preduvjeta potrebnih za napad virusa. U slu\u010daju koronavirusa, stru\u010dnjaci misle da se on prikva\u010di na \u010destice zaga\u0111enja atmosfere veli\u010dine 10 mikrometara i preko njih ulazi u na\u0161 organizam. To zna\u010di da \u010di\u0161\u0107i zrak i zdravija atmosfera malo smanjuju mogu\u0107nosti \u0161irenja virusa.<\/p>\n\n\n\n

Drugi faktor o kojem ovisi zaraznost virusa ti\u010de se na\u010dina preno\u0161enja. Dok je kod nekih zoonotskih virusa \u010dini se uobi\u010dajeno preno\u0161enje kaplji\u010dnim putem (ka\u0161ljanje kihanje i dodir), kod nekih vektorskih bolesti nu\u017eno je da su zara\u017eena i nezara\u017eena osoba u puno intenzivnijem fizi\u010dkom kontaktu. Ove druge su \u010desto smrtonosnije (50 posto ili 80 posto smrtnosti), ali se zbog sna\u017eanijeg utjecaja na organizam i sporije \u0161ire, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to su ebola, zika, denge i drugi ostali zna\u010dajnije geografski izolirani. Snaga njihovog nastupa te intenzitet simptoma onemogu\u0107ili su putovanja, \u0161to je suprotno od bolesti COVID-19 koja ima manju smrtnost (\u010dini se ispod 10 posto) ali i sporiji nastup bolesti te nestabilne simptome \u0161to je omogu\u0107ilo njezino globalno \u0161irenje. Tre\u0107i faktor \u0161irenja pandemija je globalna umre\u017eenost i u\u010destalost putovanja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Jekesai Njikizana \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Globalna seoba \u017eivotinja<\/h2>\n\n\n\n

Klimatske promjene \u010detvrti su faktor koji mo\u017ee uzrokovati prelijevanje bolesti sa \u017eivotinja na ljude. Kako pi\u0161e Carbon Brief, svaka nova bolest koju prenose \u017eivotinje zapo\u010dinje s ljudima koji dolaze u kontakt s divljinom: “Klimatske promjene o\u010dito su faktor koji mo\u017ee utjecati na te odnose. One oblikuju biogeografsku raspodjelu vrsta. Ako u budu\u0107nosti vidimo vrste kako se kre\u0107u u podru\u010djima na kojima prevladavaju ljudi, mogli bismo vidjeti nove mogu\u0107nosti da se pandemije razvijaju.”<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da se klimatske promjene mijenjaju tamo gdje \u017eive vrste, kako na kopnu tako i u oceanu. To je zato \u0161to, kako se temperature pove\u0107avaju i mijenjaju se koli\u010dine ki\u0161e, neke su vrste prisiljene tra\u017eiti nova podru\u010dja s klimatskim uvjetima koje su u stanju podnijeti. (Vrste koje se ne mogu prilagoditi mogu se suo\u010diti s izumiranjem.) Pregledom objavljenim u \u010dasopisu Science 2017. koji je prou\u010davao 40.000 vrsta \u0161irom svijeta utvr\u0111eno je da je oko polovica vrsta ve\u0107 u pokretu zbog promjena klimatskih uvjeta. Op\u0107enito, vrste tra\u017ee hladnije temperature kre\u0107u\u0107i se prema Zemljinim polovima. Kopnene se \u017eivotinje kre\u0107u prosje\u010dnom brzinom od 16 km po desetlje\u0107u, dok se morske vrste kre\u0107u brzinom od 72 km po desetlje\u0107u, navodi se u pregledu. Me\u0111utim, seobe \u017eivotinja kompliciraju i drugi \u010dimbenici, kao \u0161to su promjena dostupnosti hrane, pomi\u010dna distribucija grabe\u017eljivaca i promjenjivi obrasci na\u010dina na koji ljudi koriste tlo.<\/p>\n\n\n\n

Kr\u010denje \u0161uma, pesticidi, i drugi oblici mijenjanja tla koji uzrokuju gubitak stani\u0161ta za \u017eivotinje, rezultirali su antropogenom promjenom 75 posto kopnene povr\u0161ine i 66 posto oceanskih povr\u0161ina. Samo u periodu od 2010. do 2015. godine, isti\u010de Carbon Brief, ljudi su iskr\u010dili 32 milijuna hektara prirodne i oporavljene \u0161ume, to je povr\u0161ina veli\u010dine Italije. Zbog kontinuiranih pritisaka na bioraznolikost, milijunu vrsta trenutno prijeti izumiranje u idu\u0107im desetlje\u0107ima. Trajni pritisci na divlje \u017eivotinje vjerojatno \u0107e pove\u0107ati kontakt \u017eivotinja i ljudi, pobolj\u0161avaju\u0107i preduvjete potrebne za prelijevanje bolesti. Uostalom, do sada je ve\u0107 poznato svima da su znanstvenici jo\u0161 2018. godine upozoravali<\/a> da kr\u010denje \u0161uma prijeti stani\u0161tima \u0161i\u0161mi\u0161a koji mogu prenositi SARS, i koji nova stani\u0161ta nalaze bli\u017ee ljudskim zajednicama \u0161to pove\u0107ava rizik od preno\u0161enja virusa izravnim kontaktom ili infekcijom doma\u0107ih \u017eivotinja nastalom kontaminacijom urinom ili fekalijama od \u0161i\u0161mi\u0161a. Ni tada, kao ni nikada u povijesti, pa ni sada, nitko nije slu\u0161ao klimatske znanstvenike kojima bi na preciznosti proro\u010danstava zavidjela i helenska Pitija, pa smo danas tu di jesmo. Za jasnu viziju skore budu\u0107nosti na\u0161e generacije, ne treba se utjecati alternativnim filozofijama, dovoljno je pro\u010ditati IPCC izvje\u0161taje i pomiriti se s njihovim tmurnim zaklju\u010dcima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vi\u0161e i manje slu\u017ebenim i kredibilnim ispitivanjima javnog mnijenja na temu uzroka nastanka pandemije koronavirusa, obrazovanost javnosti i razumijevanje dinamike klimatskih promjena i novih virusa, pokazala se kao izrazito porazna to\u010dka. Javnost je do te mjere neinformirana i neobrazovana o aktualnim globalnim procesima da veliki broj ljudi iskreno vjeruje u povezanost telekomunikacijskih tehnologija i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32709,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[859,357,884,435],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-covid-19","tag-klimatske-promjene","tag-pandemija","tag-zdravstvo","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32706"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37587,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32706\/revisions\/37587"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32706"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32706"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32706"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32706"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}