Prema svemu sude\u0107i Hrvatsku o\u010dekuju parlamentarni izbori u (prigu\u0161enom) epidemijskom kontekstu. A on prisiljava kandidate na svojevrsnu improvizaciju. Me\u0111utim, takvi parametri samo raskrinkavaju ionako mizerne programske kapacitete tih kandidata.<\/p>\n\n\n\n
Pandemija koronavirusa toliko ide na ruku Plenkovi\u0107evoj vladi da Covid-19 zaslu\u017euje dobiti po\u010dasnu \u010dlansku iskaznicu HDZ-a. Nakon unutarnjih strana\u010dkih izbora, Plenkovi\u0107 se na\u0161ao u situaciji da bi zbog pandemije mogao neo\u010dekivano lako pobijediti i na nacionalnim izborima. Uvjeti su idealni. Zabrana javnog okupljanja onemogu\u0107uje prosvjede i terenski rad, \u0161to ide na ruku ve\u0107 etabliranim strankama, prvenstveno HDZ-u. Javnost se bavi skoro isklju\u010divo temom pandemije, \u0161to zna\u010di da se percepcija cjelokupnog mandata Plenkovi\u0107eve vlade svodi na rad Kriznog sto\u017eera. Sve ostale teme pale su u drugi plan \u0161to ote\u017eava kampanju i lijevoj i desnoj opoziciji. Naposljetku, u situaciji gdje znamo da nas nakon ljetne sezone o\u010dekuje ekonomska neizvjesnost, o\u010dekivano je da \u0107e bira\u010di biti skloniji stabilnosti vlade nego ve\u0107im politi\u010dkim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Treba ipak priznati da je HDZ tijekom pandemije uspje\u0161no ostvario dojam stabilnosti. Plenkovi\u0107 je mudro prepustio podij stru\u010dnjacima <\/em>iz Kriznog sto\u017eera. U atmosferi op\u0107eg straha sto\u017eer su predvodili ponajprije Vili Bero\u0161 i Alenka Markoti\u0107 kao smireni glasovi razuma. Budu\u0107i da se broj novih oboljelih bitno smanjio, HDZ je kapitalizirao na svojoj politici, etablirao nova lica i stekao povjerenje javnosti. No, kako vrijeme prolazi, to povjerenje se topi jer, dijelom zbog smanjenog rizika od zaraze, dijelom zbog nekih nebuloznih odluka, krizni sto\u017eer gubi i bezuvjetno povjerenje javnosti i auru nepristrane stru\u010dnosti. Uz to u fokus se polako vra\u0107aju druge teme (nacionalizam, obrazovanje), bli\u017ei se turisti\u010dka sezona koja \u0107e izvjesno biti fijasko, a vlada ne\u0107e dugo mo\u0107i dr\u017eati ekonomiju na aparatima. HDZ je stoga raspisao izbore ve\u0107 za srpanj kako ne bi potpuno izgubio ste\u010deni politi\u010dki kapital, a time je ujedno onemogu\u0107io opoziciji da stigne provesti ikakvu smislenu predizbornu kampanju. Paradoksalno, nedugo nakon manje bitnih predsjedni\u010dkih izbora uz koje su i\u0161le opse\u017ene i tematski \u0161iroke politi\u010dke debate, slijede iznimno va\u017eni parlamentarni izbori koje \u0107e pratiti kratkotrajna, improvizirana i vjerojatno isprazna kampanja.<\/p>\n\n\n\n Kompletnu opoziciju je raspisivanje izbora do\u010dekalo nespremne. SDP je brzo objavio da \u0107e na izbore iza\u0107i u koaliciji imena “Restart” zajedno s HSS-om, HSU-om, GLAS-om i SNAGA-om. Koalicija je i dalje otvorena za neke druge stranke ili pojedince, liste jo\u0161 nisu obznanjene, program nije poznat (osim klasi\u010dnih “smanjenja neefikasne javne uprave” i “provo\u0111enja reformi”) zapravo ne znamo skoro ni\u0161ta o koaliciji osim da postoji. Za ostale ne znamo ni to. Dugo najavljivana \u0160korina desna koalicija jo\u0161 je u pregovorima. Katarina Peovi\u0107 objavila je kako se vode razgovori o lijevoj koaliciji Radni\u010dke fronte, Mo\u017eemo! i Nove ljevice. No nitko od njih ne nalazi se u zavidnoj situaciji: vremena je jako malo, terenski rad nije mogu\u0107, medijski prostor je sku\u010den, a gra\u0111ani u ovakvim okolnostima ne\u0107e pozitivno reagirati na imalo agresivniju predizbornu kampanju. HDZ mo\u017ee izgubiti ovu politi\u010dku utakmicu jedino autogolom \u2013 \u0161to isto nije nemogu\u0107e, ali nije previ\u0161e izgledno.<\/p>\n\n\n\n Ipak ove izbore prate odre\u0111ene specifi\u010dnosti koji bi mogle imati \u0161ire politi\u010dke posljedice. Za po\u010detak, nakon \u0161to se dugo \u010dinilo da se politi\u010dka scena otvara novim opcijama, ovi bi izbori mogli oja\u010dati ve\u0107 jake stranke, a oslabiti uspon manjih ili novih lista. Zadnje istra\u017eivanje Promocije Plus<\/a> pokazuje da prag prolaze jedino koalicije HDZ-a, SDP-a i \u0160kore, a tu treba ubrojiti i neke manje stranke koje \u0107e vjerojatno pro\u0107i prag u svojim izbornim jedinicama. S obzirom na sku\u010deno vrijeme i prostor prije izbora, nije izgledno da \u0107e se pojaviti neka nova ja\u010da opcija ili da bi stranke u padu mogle do\u017eivjeti uspon. Takva bi situacija mogla zaklju\u010diti pojedine opskurne politi\u010dke projekte na zalazu, no ujedno i jako utvrditi politi\u010dki duopol HDZ-a i SDP-a.<\/p>\n\n\n\n Jedina nova opcija mogla bi biti \u0160korina desna koalicija, ali i njoj prijeti sudbina Mosta (koji pregovara o ulasku u koaliciju pa bi mogao tre\u0107i put do\u017eivjeti istu sudbinu, i ovaj put kao farsu). Naime, prema navedenom istra\u017eivanju, izgledno je da \u0107e vladu mo\u0107i okupiti jedino koalicija HDZ-a i \u0160korinih zastupnika, a to su razni HDZ-ovci ve\u0107 najavili kao relativno prihvatljivu opciju. Time su stavili pritisak na ovu listu \u010diji je daleko najve\u0107i politi\u010dki adut to \u0161to je desna opozicija HDZ-u. \u0160korinoj listi se stoga ne pi\u0161e dobro \u2013 prije izbora ne\u0107e sti\u0107i izgraditi platformu, a nakon izbora mogla bi ili izgubiti legitimitet pred svojim bira\u010dima (ako u\u0111e s HDZ-om u koaliciju) ili se rascijepiti (ako dio zastupnika pre\u0111e HDZ-u) ili dovesti dr\u017eavu u limb (ako odbije koaliciju).<\/p>\n\n\n\n Nadalje, u nedostatku politi\u010dkog sadr\u017eaja, neo\u010dekivano velik javni prostor mogao bi opet biti posve\u0107en Milanu Bandi\u0107u. Nakon katastrofalne reakcije na potres u Zagrebu i nakon nove potvr\u0111ene USKOK-ove optu\u017enice, Bandi\u0107eva popularnost je rekordno niska zbog \u010dega bi mogao biti uteg oko vrata svom gradskom partneru HDZ-u, ali i adut stranke Mo\u017eemo! \u010diji je \u010dlan Tomislav Toma\u0161evi\u0107 najistaknutiji predstavnik Bandi\u0107eve oporbe. Politika Zagreba tako bi mogla imati opipljive posljedice i na nacionalnoj razini, a to bi opet moglo imati posljedice na razini grada jer bi HDZ uo\u010di ili nakon izbora mogao napustiti ne\u017eeljenog partnera u Gradskoj skup\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n Naposljetku, budu\u0107i da je vremena i politi\u010dkih tema malo, o\u010dito je da \u0107e predizbornom kampanjom prevladavati nekonvencionalni i pomalo o\u010dajni\u010dki potezi privla\u010denja bira\u010dke pa\u017enje. Tu mo\u017eemo svrstati Bernardi\u0107evo bizarno sprdanje s Jandrokovi\u0107em, ali i \u0160korin plan da ozbiljno anga\u017eira popularne desni\u010dare poput \u017deljka Pervana, Davora Dretara Dreleta i Nine Raspudi\u0107a koji bi hipotetski trebali iskoristiti medijsku prisutnost za privla\u010denje bira\u010da. No ako su \u0106iro Bla\u017eevi\u0107 i Sini\u0161a Vuco u danima svoje slave do\u017eivjeli izborni poraz, te\u0161ko je povjerovati da \u0107e netko od ovih imena ostaviti ja\u010di politi\u010dki trag. Ipak se \u010dini da nas preklapanje popularne kulture i politike, \u0161to je ve\u0107 \u0160koro potencirao na predsjedni\u010dkim izborima, u ve\u0107oj mjeri o\u010dekuje i na budu\u0107im lokalnim ili nacionalnim izborima.<\/p>\n\n\n\n No \u0161to je s politi\u010dkim programima<\/em>? Kakve su konkretne mjere u planu nakon ljeta kad \u0107emo vrlo konkretno osjetiti pad standarda? Jandrokovi\u0107 je indikativno u razgovoru za Jutarnji list<\/a> potvrdio da \u0107e se izbori odr\u017eati u srpnju zato da bi najesen nova vlada imala legitimitet provesti te\u0161ke odluke. No u istom razgovoru implicirao je da te\u0161kih odluka zapravo ne\u0107e biti jer, kako ka\u017ee, financijski smo u dobroj situaciji i 2021. nas o\u010dekuje sna\u017ean rast. Takvo proturje\u010dje mo\u017eemo o\u010dekivati i od drugih politi\u010dara jer je prili\u010dno o\u010dito da nas vrlo skoro \u010deka kriza, a pritom je iluzorno o\u010dekivati da \u0107e itko prije izbora govoriti o nelagodnim politi\u010dkim odlukama. Iz aktualnih mjera pomo\u0107i ipak mo\u017eemo pretpostaviti kakva bi bila HDZ-ova politika: prioritet u za\u0161titi od krize imale bi bogate kompanije<\/a> i Crkva.<\/p>\n\n\n\n Jedino je sigurno da \u0107e se politika bitno mijenjati na europskoj, a onda i na hrvatskoj razini. Kriza \u0107e u cijeloj Europi ekonomski pogoditi ogroman dio stanovni\u0161tva, i to prvenstveno \u017eene, mlade i radnike s niskim prihodima<\/a>, te mo\u017eemo o\u010dekivati veliki rast materijalno depriviranih gra\u0111ana<\/a>. Tim problemom mo\u017ee se baviti jedino javna politika, a to su mnoge dr\u017eave ve\u0107 po\u010dele raditi, kako primje\u0107uje Tomislav Medak<\/a>: “S ovom pandemijom sve ono \u0161to su nam proteklih desetlje\u0107a govorili ekonomski stru\u010dnjaci, me\u0111unarodne institucije i vlade \u2013 da ekonomska stabilnost ima primat nad dru\u0161tvenom stabilno\u0161\u0107u \u2013 evidentno odjednom vi\u0161e ne vrijedi. Dr\u017eave su preuzele upravljanje ekonomijom, vi\u0161e nema ograni\u010denja javne potro\u0161nje, fiskalni mehanizmi su postali klju\u010dni za koordinaciju i planiranje, privatnim poduze\u0107ima se nala\u017ee \u0161to imaju proizvoditi za dru\u0161tvene potrebe. Opra\u0161taju se stanarine i rate kredita. Konzervativne vlade razmatraju zajam\u010deni temeljni dohodak. Ljudi na svakom koraku intenzivno komuniciraju, organiziraju uzajamnu pomo\u0107 i brinu jedni od drugima. (…) Tijekom i nakon ove krize svijet \u0107e se na\u0107i u dubokoj ekonomskoj recesiji. Sve ove mjere koordinacije i planiranja morat \u0107e se nastaviti. Neoliberalna bajanja ostat \u0107e neduhovita \u0161ala.”<\/p>\n\n\n\n Medak dalje nagla\u0161ava kako \u0107e ipak trebati godine i desetlje\u0107a kako bi se promijenila politika na na\u010din da primat imaju rad skrbi i ekolo\u0161ka odr\u017eivost, no da bi artikulacija takvih politika trebala po\u010deti ve\u0107 sada. Na\u017ealost, parlamentarni izbori vjerojatno ne\u0107e poslu\u017eiti ni za artikulaciju ni za uvo\u0111enje alternativnih politika. Naprotiv, suprotno ideji da nas izlaskom iz karantene o\u010dekuje “nova normalnost”, vidimo na primjeru ovih izbora kako uvjeti pandemije mogu pomo\u0107i o\u010duvanju aktualnih garnitura na vlasti. Rast dru\u0161tvene solidarnosti i proboj lijevih ideja u politi\u010dki mainstream <\/em>doista predstavljaju va\u017ean potencijal za budu\u0107nost, ali on \u0107e se morati realizirati drugim, neformalnim i manje mo\u0107nim, ali ipak zna\u010dajnim politi\u010dkim kanalima \u010dime \u0107e se mijenjati politika na ni\u017eim razinama, ali i postepeno vr\u0161iti pritisak odozdo na samu vladu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema svemu sude\u0107i Hrvatsku o\u010dekuju parlamentarni izbori u (prigu\u0161enom) epidemijskom kontekstu. A on prisiljava kandidate na svojevrsnu improvizaciju. Me\u0111utim, takvi parametri samo raskrinkavaju ionako mizerne programske kapacitete tih kandidata. Pandemija koronavirusa toliko ide na ruku Plenkovi\u0107evoj vladi da Covid-19 zaslu\u017euje dobiti po\u010dasnu \u010dlansku iskaznicu HDZ-a. Nakon unutarnjih strana\u010dkih izbora, Plenkovi\u0107 se na\u0161ao u situaciji da […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32678,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[593],"class_list":["post-32676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32676"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32677,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32676\/revisions\/32677"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32676"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32676"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32676"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32676"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Koalicijske ro\u0161ade<\/h2>\n\n\n\n
Programska proturje\u010dja<\/h2>\n\n\n\n