{"id":3253,"date":"2014-11-07T08:00:48","date_gmt":"2014-11-07T07:00:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3253"},"modified":"2021-02-25T11:05:57","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:57","slug":"slucaj-perkovic-mustac-gdje-zavrsava-socijalizam-gdje-pocinje-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3253","title":{"rendered":"Slu\u010daj Perkovi\u0107-Musta\u010d: gdje zavr\u0161ava socijalizam, a gdje po\u010dinje kapitalizam?"},"content":{"rendered":"

Nakon kra\u0107eg diplomatskog natezanja, Hrvatska je po\u010detkom godine izru\u010dila dvojicu svojih biv\u0161ih visokorangiranih obavje\u0161tajaca SR Njema\u010dkoj gdje im se sudi za ubojstvo po\u010dinjeno osamdesetih. Jo\u0161 od po\u010detnog skandala s izru\u010denjem, cijeli je slu\u010daj slu\u017eio prije svega za pozicioniranja u me\u0111ustrana\u010dkim sukobima. No, istodobno, pozicije zauzete u tom sukobu omogu\u0107uju druga\u010dija obja\u0161njenja nedavne hrvatske povijesti od onog u koje nas doma\u0107i politi\u010dki akteri \u017eele uvjeriti.<\/strong><\/p>\n

Vijesti i nadopune (u budu\u0107nosti vjerojatno mo\u017eemo o\u010dekivati i \u201cobrate\u201d) s nedavno zapo\u010detog su\u0111enja Josipu Perkovi\u0107u i Zdravku Musta\u010du, biv\u0161im funkcionerima jugoslavenskih i hrvatskih tajnih slu\u017ebi, u doma\u0107im medijima izranjaju u tjednom ritmu televizijske krimi-serije. Izazvao je ovaj slu\u010daj odre\u0111eno zanimanje i u Njema\u010dkoj pa je tako, uz usputne novinske izvje\u0161taje o su\u0111enju, javna televizija nedavno emitirala 45-minutni TV dokumentarac<\/a> u koprodukciji Bavarskog radija i njema\u010dkog me\u0111unarodnog medija Deutsche Wellea naslovljen “Ubojstvo u Titovo ime” koji tematizira seriju ubojstava radikalno i manje radikalno desnih politi\u010dkih aktivista, pripadnika antikomunisti\u010dkih krugova, desnih i nacionalisti\u010dkih organizacija, koje su jugoslavenske tajne slu\u017ebe po\u010dinile na njema\u010dkom tlu tijekom nekoliko desetlje\u0107a svojeg hladnoratovskog djelovanja.<\/p>\n

Prije bilo kakvog osvrta na ovaj problem i slu\u010daj Perkovi\u0107-Musta\u010d trebalo bi nazna\u010diti da su se reakcije na njega u hrvatskom javnom prostoru pojavljivale u dvije faze. U prvoj, pro\u0161logodi\u0161njoj, kad se javio problem izru\u010denja Josipa Perkovi\u0107a Njema\u010dkoj i poja\u010dao diplomatski pritisak na aktualnu vladaju\u0107u garnituru (u \u0161to se uklju\u010dila i sama njema\u010dka kancelarka Angela Merkel) ovaj se slu\u010daj koristio za kratkoro\u010dna realpoliti\u010dka taktiziranja, optu\u017ebe za \u201cudba\u0161tvo\u201d i zaplotnja\u010dko antihrvatstvo, u dobro izvje\u017ebanoj maniri kojom se lako slu\u017ee doma\u0107i opozicijski nacionalisti. Golema pro\u0161logodi\u0161nja napetost oko izru\u010divanja Perkovi\u0107a Njema\u010dkoj svoj je epilog, kao \u0161to znamo, dobila kapitulacijom dr\u017eavnog vrha pred zapadnoeuropskim pritiskom i izru\u010denjem visokopozicioniranog dr\u017eavnog \u0161pijuna, na politi\u010dko veselje mnogih suparnika iz opozicije.<\/p>\n

U drugoj fazi, nakon po\u010detka su\u0111enja, boji\u0161nica se malo pomaknula. Od strana\u010dkog taktiziranja u realpoliti\u010dkim borbama i prozivanja konkretnih aktera za konkretne grijehe (\u201cpremijerova \u0161utnja\u201d, \u201cpravosu\u0111e nije imalo volje\u201d, \u201cSa\u0161a Perkovi\u0107\u201d, \u201cLex Perkovi\u0107\u201d) pre\u0161lo se na ideolo\u0161ke prijepore \u0161ireg zamaha. Politi\u010dki poeni sada se skupljaju reaktualizacijom problematike nacionalne povijesti i zazivanjem neumrlih hladnoratovskih ideolo\u0161kih opozicija. U periodu nesigurnosti i ideolo\u0161kog labavljenja u kojem se nalazimo, a koji je posljedica aktualne sistemske krize, ova operacija s jedne strane slu\u017ei utvr\u0111ivanju ideolo\u0161kog konsenzusa o nepostojanju alternative kapitalizmu kakvog poznajemo. Cilj joj je uspostaviti jasan rez izme\u0111u socijalisti\u010dke pro\u0161losti i kapitalisti\u010dke sada\u0161njosti te ekscese socijalizma isticati u funkciji ozbiljnog upozorenja (“ne ponovilo se”), ali i diverzije iza koje se oportuno skrivaju kapitalisti\u010dki ekscesi. S druge strane njome se slu\u017ee neki novi politi\u010dki igra\u010di u poku\u0161aju da se naspram starih i okamenjenih struktura koje su, tvrde, svoju priliku izdajni\u010dki prokockale nametnu kao istinski \u010duvari tog konsenzusa. Potro\u0161enim, umornim tranzicijskim politi\u010dkim kadrovima \u010dije se karijere \u010desto prote\u017eu i u socijalisti\u010dku pro\u0161lost novoprido\u0161li se oponenti redovito suprotstavljaju svojom svje\u017einom i \u010disto\u0107om, tj. svojom stvarnom ili la\u017eiranom isklju\u010deno\u0161\u0107u iz dru\u0161tvenih procesa koji miri\u0161u na staro, socijalisti\u010dko, predhrvatsko.<\/p>\n

Slu\u010daj Perkovi\u0107-Musta\u010d u tome slu\u017ei kao odli\u010dan povod za izranjanje niza simptoma na\u0161e postsocijalisti\u010dke liberalne demokracije. Ne ulaze\u0107i u krimi-\u0161pekuliranja povezana sa slu\u010dajem i ishodom su\u0111enja te ostavljaju\u0107i po strani eti\u010dka pitanja djelovanja tajnih slu\u017ebi (okrutne realnosti dr\u017eavne mo\u0107i i visoke politike mogu iznenaditi samo moraliste odlijepljene od stvarnosti, a eti\u010dka zdvajanja nad njima ne poma\u017eu u poku\u0161ajima da se razumiju stvarni povodi ovakvih prljavih rabota) \u010dini mi se dosta bitnim skrenuti pa\u017enju na neke od tih simptoma.<\/p>\n

\u0160to o nama govore na Zapadu?<\/strong><\/p>\n

Prvo \u0161to upada u o\u010di je \u017ear s kojim se u Hrvatskoj izvje\u0161tava o onome \u0161to se o slu\u010daju izvje\u0161tava u Njema\u010dkoj. Tako je dan-dva nakon po\u010detka su\u0111enja jedna od glavnih vijesti bila, doslovce, vijest o tome kako je u Njema\u010dkoj \u201cnaglo pao interes medija i javnosti\u201d za slu\u010daj. Kakva tragedija! Nakon \u0161to smo kona\u010dno do\u010dekali da nas gazda po\u010dasti s malo pa\u017enje, pa makar i vikao na nas jer smo bili zlo\u010desti, ljep\u0161e nam je tako nego da nas ignorira i ostavlja na milost i nemilost na\u0161im provincijskim nesigurnostima. No na stranu to. Bilo bi vjerojatno previ\u0161e za o\u010dekivati da netko napi\u0161e da Nijemci o slu\u010daju Perkovi\u0107-Musta\u010d prema svim razumnim kriterijima izvje\u0161tavaju zapravo prili\u010dno slabo \u2013 tek onoliko koliko je potrebno da zacementiraju ve\u0107 spomenute hladnoratovske opozicije. Manje ih pritom zanima krivnja za konkretno ubojstvo Stjepana \u0110urekovi\u0107a od pitanja koje se, uz prigodno zgra\u017eanje, redovito postavlja: \u201ckako se tako ne\u0161to moglo desetlje\u0107ima doga\u0111ati na njema\u010dkom tlu?\u201d Ovo pitanje odjekuje i u dijelu hrvatskog tiska povezanog s emigracijom, a eksplicitno se postavlja i u ve\u0107 spominjanom TV dokumentarcu kojeg navodno \u017eeli otkupiti i HRT. Implikacija je o\u010dita, i sasvim politi\u010dka: nasilje tajnih slu\u017ebi, obra\u010duni s neprijateljima re\u017eima, \u0161piclovi koji se pred zoru smucaju velegradskim predgra\u0111ima i cinkeri kojima se pra\u0161taju kockarski dugovi da bi odavali tajne svojih kumova i \u0161ogora, sva ta grozota povijesne zbiljnosti, mirnom gra\u0111aninu odiozna i neprihvatljiva, nekako prirodno spada tamo s one strane granice ulju\u0111enog svijeta, prirodni je element isto\u010dnih despocija, kaoti\u010dnih, pijanih, krvo\u017eednih, i siroma\u0161nih.<\/p>\n

\u0160pijuni su civiliziranih zemalja, s druge strane, ugla\u0111eni, nose odijela i \u0161vicarske ru\u010dne satove, dobro poznaju knji\u017eevne klasike i \u0161kotski viski, zaigraju katkad rulet u Monte Carlu i popiju martini, a ubijaju \u2013 s humanim \u017ealjenjem \u2013 ne u ime diktatora, ve\u0107 za op\u0107e dobro. U konkretnom slu\u010daju priznat \u0107e se katkad da je zapadnonjema\u010dka tajna slu\u017eba itekako znala \u0161to se u Njema\u010dkoj doga\u0111a, a prema dosada\u0161njim otkri\u0107ima u slu\u010daju Perkovi\u0107-Musta\u010d oportunisti\u010dki se i koristila dijelovima jugoslavenske \u0161pijunske mre\u017ee, pla\u0107ala profesionalne ubojice da la\u017eno svjedo\u010de i uredno odra\u0111ivala \u0161to ve\u0107 tajne slu\u017ebe odra\u0111uju. No to su, kao \u0161to osvje\u017eavaju\u0107e nedvosmisleno navodi jedan od sugovornika u spomenutom dokumentarcu Franka Hofmanna i Phillipa Gr\u00fclla, svojedobni ministar vanjskih poslova Zapadne Njema\u010dke Klaus von Dohnanyi, neke od onih stvari koje su u politici \u201ctakve kakve jesu\u201d.<\/p>\n

Hladni rat reloaded<\/em><\/strong><\/p>\n

Osim ove, upada u o\u010di jo\u0161 jedna neobi\u010dnost sa zanimljivim politi\u010dkim posljedicama: konkretne se okolnosti ubojstva Stjepana \u0110urekovi\u0107a uokviruju u jednostavnu \u0161iru pri\u010du o ekscesima mra\u010dne komunisti\u010dke pro\u0161losti, a ubojstvo se naj\u010de\u0161\u0107e odre\u0111uje kao politi\u010dko-ideolo\u0161ko. No slu\u017ebeno je, u samoj optu\u017enici, kao motiv ubojstva navedena mogu\u0107nost da je \u0110urekovi\u0107 raspolagao informacijama koje su mogle kompromitirati Vanju \u0160piljka, sina predsjednika Predsjedni\u0161tva SFRJ Mike \u0160piljka, koji je na visokoj du\u017enosti u Industriji nafte (INA) navodno bio odgovoran za pronevjeru velikih para kroz poslove nabave nafte. Radi se dakle, prema optu\u017enici, o profiterskom ubojstvu u kojem je dr\u017eavni aparat zloupotrijebljen u privatne svrhe, ili drugim rije\u010dima, o korupciona\u0161kom ubojstvu. S obzirom na to koliko spremno se korupcija navodi kao glavni problem \u201ctranzicijskih zemalja\u201d, neobi\u010dno je \u0161to je taj aspekt slu\u010daja u njema\u010dkim medijima gurnut duboko u pozadinu.<\/p>\n

Umjesto toga, vjerojatno i u kontekstu sukoba u Ukrajini i utjecaja antiputinovske groznice koja je poharala liberalnu Europu, slu\u010daj je poslu\u017eio za reaktualizaciju hladnoratovskih ideologema (po ovome je \u0161ef konzervativne opozicije Tomislav Karamarko, kojem se kod ku\u0107e spo\u010ditava spremnost da bez prestanka bubnja po sli\u010dnoj problematici, itekako moderan europski dr\u017eavnik). Da je u prvom planu upravo opozicija \u201ckomunizam-demokracija\u201d, mo\u017ee se i\u0161\u010ditati i iz toga \u0161to je slabo vidljivom ostala notorna \u010dinjenica da optu\u017eenici Perkovi\u0107 i Musta\u010d nisu bili samo hladnoratovski \u0161pijuni: bogate karijere u jugoslavenskim slu\u017ebama nadogra\u0111ene su kasnije jednako bogatim karijerama u tajnim slu\u017ebama prijateljske Republike Hrvatske. Za iluziju \u010distog reza izme\u0111u \u201ckomunizma i slobode\u201d na kojoj se odr\u017eava ideologija liberalne Europe ovaj se slu\u010daj pokazuje kao prili\u010dno nezgodan.<\/p>\n

Problem povijesnog reza<\/strong><\/p>\n

Ali pustimo Europu. U ovom slu\u010daju onaj doista zanimljiv problem nije toliko u tome \u0161to bi vjerojatna logika po kojoj je stradao \u0110urekovi\u0107 bila specifikum dekadentne faze jugoslavenskog socijalizma i njegovog represivnog aparata, ve\u0107 u tome \u0161to se ta logika slabo razlikuje od one na kojoj je u tranziciji izgra\u0111ena kapitalisti\u010dka Hrvatska: \u0161pekulacije dr\u017eavnim kapitalom od kojih profitiraju menad\u017eeri dobro pozicionirani u dr\u017eavnom aparatu i njihovi ortaci, manjak demokratske kontrole nad ekonomskom sferom, i sli\u010dni problemi, nisu nikakve vijesti iz pro\u0161losti, ve\u0107 aktualnosti s kojima se ne prestajemo suo\u010davati.<\/p>\n

Ovo su s nelagodom ve\u0107 primijetili svi oni koji su svoj koncept povijesti nacionalne dr\u017eave bazirali na vjeri u jednostavni diskontinuitet, u postojanje (ili potrebu za stvaranjem) jasnog reza izme\u0111u mraka socijalisti\u010dke Jugoslavije i svjetlosti kapitalisti\u010dke Hrvatske. Dakle, vi\u0161e-manje, svi: od ekscentri\u010dnijih eksponenata puritanske desnice, preko desnih populisti\u010dkih umjerenjaka i liberalnih oportunista spremnih aktivirati nacionalisti\u010dke \u0161lagvorte kad im to zatreba, do modernih ultraliberala u potrazi za idealnom ravnote\u017eom kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Prijepori i borbe oko toga tko ovaj diskontinuitet naru\u0161ava, kako ga zapravo definirati i u\u010diniti da izgleda vjerodostojno, te kako sakriti repove koji vire s krive strane navodnoga reza, obilje\u017eavaju velik dio politi\u010dkih reakcija na slu\u010daj Perkovi\u0107-Musta\u010d. One su i u pozadini odnedavna sve \u010dujnijih zahtjeva za lustracijom koji sti\u017eu sasvim zdesna: lustracija bi poslu\u017eila da o\u010disti slobodnu Hrvatsku od zaostalih jugoelemenata, a predlo\u017eena je ne toliko kao eti\u010dki preduvjet za novi nacionalni po\u010detak ve\u0107 kao proces ponovnog pranja onog starog koji je prvi put, devedesetih, iza\u0161ao jo\u0161 uvijek flekav. S druge strane, kritika hrvatske tranzicije zbog toga \u0161to nije realizirala kapitalisti\u010dku utopiju tako\u0111er je bazirana na sli\u010dnom idealizmu: hrvatski je kapitalizam “divlji”, uhljeb-kapitalizam, te stoga zapravo, prelako je zaklju\u010diti, uop\u0107e nije kapitalizam, ve\u0107 samo socijalizam pod drugim imenom. Uklanjanjem socijalisti\u010dkih uhljeba, provjetravanjem dr\u017eave, tj. lustracijom zaostalih tu\u0111ih elemenata, stvorit \u0107emo kona\u010dno uvjete za nesmetan i prirodan razvoj i put u sretniju kapitalisti\u010dku, europsku, demokratsku budu\u0107nost.<\/p>\n

Objema ovim vizijama, desnoj i liberalnoj, slu\u010daj Perkovi\u0107-Musta\u010d i karijere njegovih aktera slu\u017ee kao vrlo prakti\u010dna ilustracija gorenavedenih teza. Osim toga, na njemu se one kako u svom antikomunizmu, tako i u idealisti\u010dkom gledanju na povijesni proces, pokazuju kao vrlo bliske, bez obzira na realne politi\u010dke razlike. No iole ozbiljnije mi\u0161ljenje ne bi trebalo padati u zamku ovakvog promatranja stvari. Kontinuitet Perkovi\u0107eve i Musta\u010deve dr\u017eavotvorne uloge ne treba \u0161okirano promatrati kao anomaliju, a elemente realno postoje\u0107eg sustava koji ne odgovaraju idealnim projekcijama, kao pogre\u0161ke. Ovim ne\u010distim elementima ne treba pristupati tako \u0161to ih se kritizira jer su u idealnom slu\u010daju nemogu\u0107i, ve\u0107 s pitanjem za\u0161to su realno postoje\u0107i. Iz te vizure pogled na slu\u010daj ubojstva Stjepana \u0110urekovi\u0107a i vjerojatna povezanost tog ubojstva s privatnim malverzacijama dr\u017eavnih funkcionerskih elita mo\u017ee poslu\u017eiti kao dobar povod za razmi\u0161ljanje o tome da se procesi raspada Jugoslavije i restauracije kapitalizma, nakon \u0161to im opreznije pristupimo, pokazuju manje kao rezultat naglog prekida, povijesne rupture, ili izljeva iracionalnosti, a vi\u0161e kao rezultat jednog dosta neugodnog kontinuiteta, kao posljedica neuspjeha jugoslavenskih komunista da se nose s realnim dru\u0161tvenim proturje\u010djima u toj zemlji, te kao realizacije nesretnijih potencijala sistemske logike \u010diji su temelji udareni, kada? 1948.? 1965.? 1974.? Svi poku\u0161aji da se osmisli nova antisistemska alternativa perifernom tavorenju u blatu i izgradi demokratska perspektiva slobodnog naroda koji vlastitu budu\u0107nost ima u svojim rukama, a koji ne \u017eele zapeti u nekriti\u010dkoj nostalgiji, nu\u017eno se moraju uhvatiti u ko\u0161tac s pitanjima i problemima koji su u ovom slu\u010daju izronili na povr\u0161inu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vijesti i nadopune (u budu\u0107nosti vjerojatno mo\u017eemo o\u010dekivati i \u201cobrate\u201d) s nedavno zapo\u010detog su\u0111enja Josipu Perkovi\u0107u…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3255,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,34],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[186],"class_list":["post-3253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3253"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36809,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3253\/revisions\/36809"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3253"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3253"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3253"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3253"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}