Pogre\u0161no izvje\u0161tavanje navodno kredibilnih medija o prihodima rumunjske dr\u017eave od kazni prikupljenih od kr\u0161itelja mjera izolacije razotkrilo je jo\u0161 jednom predrasude prema isto\u010dnoeuropskim zemljama. Me\u0111utim, bez obzira na te predrasude, po\u010dinje se postavljati pitanje minimalne funkcionalnosti dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno je u me\u0111unarodnim medijima objavljeno niz \u010dlanaka o nevjerojatno velikom broju nov\u010danih kazni koje je rumunjska policija ispisala protiv ljudi \u0161to su prekr\u0161ili pravila karantene. Procjene o prikupljenim iznosima kretale su se izme\u0111u 90 milijuna i 200 milijuna eura. Mnogi tekstovi isticali su kako je taj iznos mnogo ve\u0107i od poreza na dobit koji je dr\u017eava prikupila u velja\u010di i \u010detiri puta ve\u0107i od poreza na uvoz.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je to obi\u010dno slu\u010daj s izvje\u0161tavanjem o Isto\u010dnoj Europi, a posebno o Rumunjskoj, zrno istine uvijek je obavijeno hiperbolom i la\u017enim vijestima – najjasnijim znakom lijenog izvje\u0161tavanja. To se dogodilo i u ovom slu\u010daju. Senzacionalni naslovi koji prikazuju zemlje u regiji kao anomaliju, ovog ili onog oblika, \u010dine se dovoljnima. Ne treba grebati dublje ispod povr\u0161ine i otkrivati dublju dru\u0161tvenu dinamiku. Tko uop\u0107e jo\u0161 ima vremena ili interesa za to? Poku\u0161at \u0107u u ovom kratkom tekstu ponuditi minimum ravnote\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je da je zakonodavstvo za izvanredne situacije pove\u0107alo iznos nov\u010dane kazne koja se sada kre\u0107e od minimalnih 400 eura do maksimalno 40.000 eura. U po\u010detku su varirali od 20 do 100 eura. Razine nov\u010danih kazni doista su bez presedana i nesumnjivo apsurdne. Polovica rumunjske radne snage prije krize zara\u0111ivala je minimalnu pla\u0107u, koja iznosi malo iznad 200 eura mjese\u010dno – samo da ponudi malo perspektive.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, jednostavnim izdavanjem nov\u010dane kazne ne zna\u010di da \u0107e novac automatski sti\u0107i u dr\u017eavne blagajne. Ljudi mogu osporiti nov\u010danu kaznu pred sucem nakon ukidanja karantene, premda hitne uredbe ostavljaju ogromno prazno mjesto o tome kako \u0107e to raditi u praksi. Stoga je tvrdnja da je razina nov\u010danih kazni vi\u0161a od poreza na dobit u velja\u010di \u010disti senzacionalizam. Prema svim pokazateljima, strani novinari jednostavno su protuma\u010dili neto\u010dne informacije s rumunjskog internet portala koji obi\u010dno izvje\u0161tava o ekonomiji. No, taj portal bi trebao znati bolje da u Rumunjskoj februar nije mjesec za naplatu poreza na dobit, ve\u0107 mart. Stoga bi se bilo kojom drugom usporedbom mogao izraditi zanimljiv naslov, ali jednako apsurdan i neva\u017ean.<\/p>\n\n\n\n
Zapravo se iza ove la\u017ene usporedbe krio poku\u0161aj da se sugerira da mjere koje je nametnula dr\u017eava protiv \u0161irenja virusa nepotrebno razbijaju o le\u0111a stanovnika Rumunjske i, op\u0107enito re\u010deno, nanose \u0161tetu ekonomiji. Ovo je bila ideolo\u0161ka bitka u Rumunjskoj, kao i drugdje od po\u010detka, i to ukazuje na zna\u010dajnije dru\u0161tvene rascjepe. Ovdje u rumunjskom kontekstu stvari postaju stvarno mutne.<\/p>\n\n\n\n
Prvo, potrebno je napomenuti da postoji sna\u017eno javno uvjerenje da su zakonske blokade krajnje nepotrebne i da je dr\u017eava pretjerano reagirala uvo\u0111enjem i strogim provo\u0111enjem socijalne distance i samoizolacije. To nije manjinsko vjerovanje i ne govorim o ljudima koji u virusu vide oblik zavjere. Primjerice, prili\u010dno poznati neovisni zastupnik nedavno je izjavio da provodi izme\u0111u \u010detiri i \u0161est sati dnevno izvan svoje ku\u0107e, susre\u0107u\u0107i se i razgovaraju\u0107i s ljudima, \u010dime se u potpunosti ignorira pravilnik o izvanrednim situacijama.<\/p>\n\n\n\n
Brojne druge javne osobe, od intelektualaca, TV voditelja, novinara, istaknutih poduzetnika, glumaca i sli\u010dno, izrazile su nevjericu u mjere koje je uvela dr\u017eava i pozvale su na njihovo otkazivanje. Mnogo je takvih zahtjeva bilo popra\u0107eno negiranjem smrtnosti uzrokovane virusom, pomije\u0161anom sa zabrinuto\u0161\u0107u da \u0107e karantena zakucati ekonomiju za pod.<\/p>\n\n\n\n
Prije Uskrsa dogodio se vrlo diskutabilan trenutak. Tradicionalno, predve\u010der Rumunji idu u crkvu, mole se i vra\u0107aju svojim ku\u0107ama blagodatni oganj. Takav je obred bio nemogu\u0107 tijekom zatvaranja i niz visokih sve\u0107enika, na \u010delu s patrijarhom, unaprijed su se zahuktali kako bi olak\u0161ali mjere i kako bi crkvenjaci mogli ispuniti svoj obred. Nakon oklijevanja i dono\u0161enja neuskla\u0111enih odluka, postignut je kompromis izme\u0111u dr\u017eavnih vlasti i crkve. Blagodatni oganj je odnesen vjernicima, umjesto da se slijevaju u crkve. Me\u0111utim, mnogi su iskoristili priliku za ignoriranje mjera samoizolacije i socijalne distance. Kao posljedicu toga, policija je tijekom uskr\u0161njih blagdana izrekla rekordan broj nov\u010danih kazni, \u0161to je pogor\u0161alo osje\u0107aj nepravde i pretjerane strogo\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Iako su se mnogi gra\u0111ani marljivo dr\u017eali propisanih mjera, drugi su ih kr\u0161ili. Neki su organizirali ro\u0161tiljade, dok su drugi posje\u0107ivali rodbinu ili se jednostavno okupljali na ulicama. Nekoliko njih sve je dokumentiralo na Facebooku i \u010dak se doga\u0111alo da policija mora prekidati zabave. U nekim slu\u010dajevima pojavila se policija i \u017eestoko pretukla prijestupnike. Zabilje\u017een je maleni broj takvih slu\u010dajeva, ali oni odra\u017eavaju \u0161ire dru\u0161tvene tendencije. Na po\u010detku izvanredne situacije, karantena nije bila propisana kao obaveza. Stoga je veliki broj ljudi odlazio u parkove, kr\u0161e\u0107i sva pravila socijalne distance i okupljaju\u0107i se oko ro\u0161tilja na otvorenom \u2013 tog klju\u010dnog lokalnog obi\u010daja. Umjesto da su upozorile na ovu nejasno\u0107u, vlasti su odmah krenule drugim putem i uvele o\u0161tra pravila po kojima danas \u017eivimo. Prema zakonu koji je jo\u0161 postojao u vrijeme pisanja teksta, Rumunji mogu napustiti svoje ku\u0107e samo radi posla, nabave hrane i hitnih slu\u010dajeva. U svakom slu\u010daju moraju imati zakonit razlog i pismenu propusnicu za izlazak iz ku\u0107e. Za krivotvorenje podataka odre\u0111ena je kazna zatvora, a neki su nov\u010dano ka\u017enjeni zbog pogre\u0161nog ispunjavanja propusnice. Sportske aktivnosti i \u0161etnja ograni\u010dene su samo na susjedstvo, a mnogi su ka\u017enjeni zbog zanemarivanja ove odredbe i produljivanja \u0161etnje.<\/p>\n\n\n\n
To ukazuje na \u0161iri lokalni povijesni problem: ra\u0161ireno op\u0107e nepovjerenje stanovni\u0161tva u dr\u017eavne institucije i o\u010diti poku\u0161aj ignoriranja i zaobila\u017eenja zakona i propisa. Dvije tradicije stapaju se ovdje. S jedne strane postoji dublja ostav\u0161tina selja\u010dkog anarhizma, individualizma i buntovni\u0161tva koja dr\u017eavu nu\u017eno vidi kao izvor opasnosti i zlostavljanja. Uostalom, ta perspektiva nije neopravdana. Rumunjska dr\u017eava nakon 1860-ih tradicionalno je podr\u017eavala vlasnike velikih zemlji\u0161ta i banke koje su porobile zadu\u017eene seljake, dramati\u010dno ignoriraju\u0107i njihove zahtjeve, osudiv\u0161i ih na potpuno siroma\u0161tvo i propast da bi 1907. godine poslali vojsku da nasilno potisne njihov zahtjev za zemlji\u0161nom reformom. Minimum preraspodjele zemlji\u0161ta nakon Prvog svjetskog rata, utvr\u0111en bolj\u0161evi\u010dkim pritiscima, nije mnogo promijenio sudbinu selja\u0161tva tijekom me\u0111uratnog razdoblja, gurnuv\u0161i ga u poznato siroma\u0161tvo po\u010detaka poljoprivrednog kapitalizma. Komunisti\u010dki re\u017eim poku\u0161ao je selja\u010dki problem rije\u0161iti kolektivizacijom koja je nastojala modernizirati poljoprivredu i gurnuti seljake u industrijske poslove, ali taj se proces odvijao usred sna\u017enog otpora stanovni\u0161tva. Otpor dr\u017eavi zatim se nastavio s padom re\u017eima i dostigao vrhunac u 80-ima tijekom desetlje\u0107a \u0161tednje. Zaobi\u0107i dr\u017eavu i aktivno se oduprijeti nije bilo karakteristi\u010dno samo za antikomunisti\u010dke disidente, nego i za stanovni\u0161tvo uop\u0107e, posebno zato \u0161to je takav stav podrazumijevao pristup nedostupnoj robi.<\/p>\n\n\n\n
Postkomunizam je tom ukupnom nepovjerenju dr\u017eave dodijelio dodatnu to\u010dku razdora kroz hegemoniju neoliberalizma koji je dr\u017eavu prikazao kao lo\u0161eg menad\u017eera koji ko\u010di puni razvoj kapitalisti\u010dkih odnosa, slobodno tr\u017ei\u0161te i ispunjenje potencijala pojedinaca. Kolektivna solidarnost, briga o zajednici i osje\u0107aj za javni i dru\u0161tveni prostor odba\u010deni su kao ne\u017eeljeni, pa \u010dak i kao relikti komunizma. Dr\u017eava je trebala ostati \u0161to je mogu\u0107e manja i ne mije\u0161ati se u ekonomiju \u2013 to je bila sna\u017ena ideolo\u0161ka poruka tijekom tranzicije. Epidemija s kojom se dru\u0161tvo sada suo\u010dava zahtijeva dr\u017eavnu intervenciju, \u0161to je u proturje\u010dju sa sna\u017enom ideolo\u0161kom porukom dr\u017eavne inakcije. Nu\u017ena dr\u017eavna intervencija izaziva \u0161iroki otpor.<\/p>\n\n\n\n
Neoliberalizam nije proizveo samo ideolo\u0161ke u\u010dinke, ve\u0107 i vrlo materijalne. Doista, dr\u017eavni kapacitet je znatno oslabljen dobro opisanim procesom privatizacija, nedovoljnim financiranjem i oblicima legalnih plja\u010dki. U prethodnim tekstovima za Bilten detaljno sam pisao o nesposobnosti rumunjske dr\u017eave da pravilno djeluje u obrani i slu\u017eenju svojim gra\u0111anima. Po\u017ear u rock klubu ili nedavno ubojstvo i spaljivanje mlade \u017eene policiji ispred nosa samo su simboli \u0161ireg, svakodnevnog zlostavljanja. K tome dodajte sramotno stanje tamo\u0161njih bolnica, druge dru\u0161tvene probleme i zaista, razloga za povjerenja u dr\u017eavu u rumunjskom dru\u0161tvu trenutno nema, usprkos epidemiji. Dr\u017eava ne uspijeva izvr\u0161iti ni jednostavnije zadatke. Dakle, vlada op\u0107e nepovjerenje u kapacitete dr\u017eave za rje\u0161avanje krize. Bilo tko iz Rumunjske najvjerojatnije \u0107e vam re\u0107i da dr\u017eava namjerno umanjuje broj slu\u010dajeva zaraze i smrtnih slu\u010dajeva. Mali broj testiranja, zajedno s kontradiktornim i oskudnim javnim informacijama dodaju ovom osje\u0107aju op\u0107u nelagodnost i nepovjerenje u dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n
Kao potvrde ovih op\u0107ih osje\u0107aja, rumunjske vlasti uspjele su osujetiti svoj odgovor na krizu od samog po\u010detka. Kad su u Italiji i \u0160panjolskoj uvedene prve zabrane kretanja, deseci tisu\u0107a rumunjskih migranata po\u017eurili su ku\u0107i. Rumunjska u tom trenutku nije imala vladu, a politi\u010dari su se jo\u0161 uvijek poku\u0161avali dogovoriti o datumu prijevremenih izbora. Nakon \u0161to su problemi postali toliko veliki da ih je postalo nemogu\u0107e ignorirati, novoimenovana vlada sprije\u010dila je zatvaranje \u0161kola i uvo\u0111enje jasnih smjernica za zaustavljanje. U me\u0111uvremenu, nedostatak odgovaraju\u0107ih postupaka u bolnicama, zajedno s lo\u0161om koordinacijom izme\u0111u vlade i lokalnih institucija, doveli su do eksplozije infekcija u bolnicama \u0161irom zemlje. Suceava, velika \u017eupanija u sjevernom dijelu zemlje stavljena je pod strogu karantenu vojske nakon \u0161to se zaraza iz op\u0107inske bolnice pro\u0161irila po okolici i izmakla kontroli. Sli\u010dni obrazac uslijedili su i u drugim regijama.<\/p>\n\n\n\n
Ne mo\u017ee se negirati da je reakcija policije bila nerazmjerna prekr\u0161ajima, nasilna i, u barem nekoliko navrata, visoko motivirana rasisti\u010dkim predrasudama iskaljenima prete\u017eno na romskom stanovni\u0161tvu. Slike policijskog nasilja, premla\u0107ivanja i poni\u017eavanja nedu\u017enih civila neprestano su izbijale na dru\u0161tvenim medijima od kada je provedena blokada. Zvi\u017eda\u010di iz policije potvrdili su sumnju da nadre\u0111eni svakodnevno zahtijevaju odre\u0111enu kvotu nov\u010danih kazni. Policijsko nasilje po\u010dinjeno na Uskrs u danima koji su uslijedili nakon toga, potakli su jedan od najve\u0107ih tiskanih medija u zemlji da postave pitanje upravlja li Rumunjskom sada vojna hunta.<\/p>\n\n\n\n
Ali ovo nasilje bilo je znak slabosti i o\u010dajni\u010dkog poku\u0161aja da se nametne neki osje\u0107aj autoriteta usprkos sve ve\u0107em skepticizmu prema dr\u017eavi. To je kolosalno propalo, a sada svjedo\u010dimo de facto ubla\u017eavanju mjera koje su primijenili sami ljudi, iako bi hitna uredba trebala biti na snazi do 15. svibnja. Kontradiktorne odluke kriznog sto\u017eera koje su uslijedile nakon toga, izazvale su jo\u0161 vi\u0161e pitanja. Na primjer, dok su predstavnici Ministarstva obrazovanja planirali otvaranje \u0161kola nakon 15. svibnja, predsjednik je najavio da \u0107e \u0161kole ostati zatvorene do rujna. Me\u0111utim, dijelom \u0107e se otvoriti samo za ispite. Napetosti izme\u0111u predsjednika i vrhunskog epidemiologa rezultirale su otpu\u0161tanjem potonjeg.<\/p>\n\n\n\n
Takva nedosljednost dr\u017eave je specijalitet dana. Nikakva policijska represija i nov\u010dane kazne ne mogu to sakriti ili u\u010diniti da slaba dr\u017eava izgleda ja\u010de. U pandemiji bi to moglo biti opasnije od samog virusa.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pogre\u0161no izvje\u0161tavanje navodno kredibilnih medija o prihodima rumunjske dr\u017eave od kazni prikupljenih od kr\u0161itelja mjera izolacije razotkrilo je jo\u0161 jednom predrasude prema isto\u010dnoeuropskim zemljama. Me\u0111utim, bez obzira na te predrasude, po\u010dinje se postavljati pitanje minimalne funkcionalnosti dr\u017eave. Nedavno je u me\u0111unarodnim medijima objavljeno niz \u010dlanaka o nevjerojatno velikom broju nov\u010danih kazni koje je rumunjska policija […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32501,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[859,883,858,435],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-32496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-covid-19","tag-epidemija","tag-korona-virus","tag-zdravstvo","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32496"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32496\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32512,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32496\/revisions\/32512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32501"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32496"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32496"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32496"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32496"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}