{"id":32482,"date":"2020-05-04T09:55:08","date_gmt":"2020-05-04T08:55:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32482"},"modified":"2020-05-05T10:04:22","modified_gmt":"2020-05-05T09:04:22","slug":"sto-odreduje-visinu-place","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32482","title":{"rendered":"\u0160to odre\u0111uje visinu pla\u0107e?"},"content":{"rendered":"\n

Krajem o\u017eujka je objavljena Eurostatova analiza faktora koji utje\u010du na visinu pla\u0107e u \u010dlanicama EU. Analiza se temelji na podacima posljednje ankete o strukturi primanja iz 2014. godine koja prikuplja informacije od ukupno 240.000 poduze\u0107a i 11 milijuna radnika u 27 \u010dlanica EU. Analiza daje uvid u razlike na tr\u017ei\u0161tu rada pojedinih zemalja \u010dlanica, odnosno u na\u010din na koji pojedini faktori utje\u010du na pla\u0107u radnika: s jedne strane individualne karakteristike poput razine obrazovanja, spola i dobi, ali i faktori poput vrste ugovora o radu, veli\u010dine poduze\u0107a i ekonomskog sektora s druge strane. Istra\u017eiva\u010di su koristili podatke o bruto pla\u0107ama zaposlenika koji rade u poduze\u0107ima s najmanje desetero zaposlenih, a obradili su ih regresijskim analizama koje su obja\u0161njene u publikaciji<\/a>. Obuhva\u0107eni su radnici u svim sektorima, s izuzetkom sektora javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja.<\/p>\n\n\n\n

Dio rezultata je o\u010dekivan, poput onoga da pla\u0107e rastu s koli\u010dinom radnog iskustva, odnosno s dobi. Taj rast nije linearan, nego se usporava nakon odre\u0111ene dobi\/koli\u010dine radnog iskustva, pa se mo\u017ee re\u0107i da pla\u0107e u nekom trenutku dolaze do platoa nakon kojega stagniraju. O\u010dekivano, taj odnos je druga\u010diji za \u017eene nego za mu\u0161karce: u ve\u0107ini zemalja rast pla\u0107a je sporiji za \u017eene u odnosu na mu\u0161karce, zbog toga \u0161to velik broj \u017eena zbog brige za malu djecu privremeno ne radi ili radi u nepunom radnom vremenu, \u0161to negativno utje\u010de na njihovo radno iskustvo i \u0161anse za napredovanje i rast pla\u0107a. Iz tog razloga pla\u0107e \u017eena u pravilu dostignu svoj plato kasnije nego \u0161to se to doga\u0111a kod mu\u0161karaca. Zanimljivo je da je Hrvatska tre\u0107a u EU, nakon Slova\u010dke i Estonije, po ja\u010dini kombiniranog utjecaja spola i dobi na rast pla\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161a razina obrazovanja, tako\u0111er o\u010dekivano, pozitivno utje\u010de na razinu pla\u0107a u svim dr\u017eavama. Taj utjecaj je najizra\u017eeniji u Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj i Hrvatskoj. To zna\u010di da osobe bez vi\u0161eg obrazovanja imaju znatno ni\u017ee pla\u0107e od onih s vi\u0161im obrazovanjem u te tri dr\u017eave, dok u ostalim dr\u017eavama ta razlika postoji, ali nije toliko izra\u017eena. U pogledu vrste ugovora o radu, pla\u0107e su ni\u017ee za one koji rade putem ugovora na odre\u0111eno, u usporedbi sa zaposlenima putem ugovora na neodre\u0111eno. Taj efekt je posebno intenzivan u Poljskoj, Luksemburgu i Hrvatskoj. Ovaj efekt nije prisutan svugdje, kao \u0161to je to slu\u010daj s dobi i obrazovanjem: u nekim dr\u017eavama vrsta ugovora nema zna\u010dajan utjecaj na visinu pla\u0107e (Bugarska, Belgija, Estonija, Gr\u010dka, Latvija, Malta i \u0160vedska). Rad u nepunom radnom vremenu (part-time) tako\u0111er ima negativan utjecaj na visinu pla\u0107e, uz iznimku Danske i Luksemburga.<\/p>\n\n\n\n

Veli\u010dina poduze\u0107a pozitivno utje\u010de na visinu pla\u0107e: u pravilu, \u0161to je poduze\u0107e manje, to su i pla\u0107e manje, a to je najvi\u0161e izra\u017eeno u Rumunjskoj, Bugarskoj, Njema\u010dkoj, Irskoj, Cipru, \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj. U pogledu sektora, oni s najvi\u0161im pla\u0107ama su: rudarstvo i va\u0111enje, opskrba elektri\u010dnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, informacije i komunikacije te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja. S druge strane, sektori s najni\u017eim pla\u0107ama su djelatnosti pru\u017eanja smje\u0161taja te pripreme i uslu\u017eivanja hrane, administrativne i pomo\u0107ne uslu\u017ene djelatnosti, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi te umjetnost, zabava i rekreacija. Ovim podacima mo\u017eemo pridru\u017eiti i one o rodnoj strukturi navedenih sektora<\/a> iz 2013. godine (u Hrvatskoj) i uvidjeti da se popis sektora s niskim pla\u0107ama u velikoj mjeri poklapa s popisom sektora u kojima veliku ve\u0107inu zaposlenih \u010dine \u017eene. <\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da se u gotovo svim poglavljima izvje\u0161taja Hrvatska isti\u010de kao jedna od zemalja s najvi\u0161e izra\u017eenim u\u010dinkom odre\u0111enih faktora na pla\u0107e (vrsta ugovora o radu, spol, obrazovanje, radno iskustvo). Ti podaci govore u prilog tezi da je hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada segmentirano, odnosno da postoji izra\u017eena nejednakost izme\u0111u dvije grupe radnika: onih s visokom razinom obrazovanja i ugovorom o radu na neodre\u0111eno i svih ostalih. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem o\u017eujka je objavljena Eurostatova analiza faktora koji utje\u010du na visinu pla\u0107e u \u010dlanicama EU. Analiza se temelji na podacima posljednje ankete o strukturi primanja iz 2014. godine koja prikuplja informacije od ukupno 240.000 poduze\u0107a i 11 milijuna radnika u 27 \u010dlanica EU. Analiza daje uvid u razlike na tr\u017ei\u0161tu rada pojedinih zemalja \u010dlanica, odnosno […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32485,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[443,644],"theme":[455],"country":[495,38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-32482","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nejednakost","tag-rodna-nejednakost","theme-rad","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32482"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32482\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32493,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32482\/revisions\/32493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32485"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32482"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32482"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32482"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32482"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}