Radnici u Bosni i Hercegovini su u periodu pandemijske krize prepu\u0161teni samovolji poslodavaca, a vlasti pripremaju izmjene zakona o radu koje \u0107e ih li\u0161iti ikakvog prava glasa. No, postoje sindikati koji pripremaju otpor i u ovim uvjetima ograni\u010denog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n
U paviljonu Cvijete Zuzori\u0107 u Beogradu, tog kasnog prolje\u0107a 2018. otvorena je izlo\u017eba<\/a> “Gradove smo vam podigli: o protivre\u010dnostima jugoslovenskog socijalizma”. Kroz sam postav sastavljen od fragmenata pri\u010da o socijalisti\u010dkoj modernizaciji i njenim ekonomskim, socijalnim, kulturnim i politi\u010dkim licima i nali\u010djima vodile su nas otisnute stranice bosanskohercegova\u010dkog dnevnog lista Oslobo\u0111enje. Oslobo\u0111enje je u tom kontekstu igralo dvostruku igru. Slu\u017ebeni i povijesni diskurs nominalno partijskog glasila bio je suprotstavljan istra\u017eiva\u010dkom i suvremenom narativu izlo\u017ebe, ali puno va\u017enije \u2013 stranice ovog sarajevskog dnevnika su poslu\u017eile i kao primjer radni\u010dkih novina koje su skoro do posljednjeg dana i kona\u010dnog raspada Jugoslavije nastojale svakodnevno govoriti o \u201eva\u017enim pitanjima radnog naroda\u201c u vremenu \u0161trajkova i privrednih afera koje su potresale partiju i tada\u0161nju dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n Fast forward <\/em>dvije godine nakon te beogradske izlo\u017ebe i nekih tridesetak godina od tih velikih radni\u010dkih \u0161trajkova krajem 1980-ih, Oslobo\u0111enje ispisuje vjerojatno svoje zadnje stranice. “Razigranim cinizmom<\/a>” u izvedbi glavne urednice Vildane Smailbegovi\u0107 a uz odobrenje Muje Selimovi\u0107a, privrednog, a sve vi\u0161e i medijskog magnata koji u svom vlasni\u0161tvu osim Sarajevske pivare i Oslobo\u0111enja sad dr\u017ei i O kanal (nekada\u0161nja TV 1), “radni\u010dko” Oslobo\u0111enje je otpustilo veliki dio svoje redakcije kao tehnolo\u0161ki vi\u0161ak usred najve\u0107e pandemije u skorijoj povijesti. Tako su novine koje su od svih jugoslavenskih dnevnih glasila najdu\u017ee uspjele odr\u017eati svoju radni\u010dku orijentaciju pre\u017eivjev\u0161i vojnu opsadu Sarajeva i turbulentne tranzicijske i privatizacijske procese ipak ustuknule pred ekonomskom ra\u010dunicom trenutne javnozdravstvene situacije i kriznim menad\u017ementom svoga vlasnika.<\/p>\n\n\n\n Ne\u0107u pretjerati ako ka\u017eem da je otpu\u0161tanje radnika lista nastalog 1943. u jeku Drugog svjetskog rata i NOB-a predzadnji korak pred kona\u010dno ga\u0161enje ili nekakvu skarednu transformaciju ovog medija koji je, uz nekada\u0161nju i danas na vi\u0161e dijelova raspa\u010danu Radioteleviziju Sarajevo te od 2013. do 2015. zatvoreni Zemaljski muzej, bio najzna\u010dajnija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini. Pritom je Oslobo\u0111enje tek jedna od radni\u010dkih pri\u010da koje su polako po\u010dele puniti medijski prostor nakon \u0161to je okopnila prvotna fokusiranost isklju\u010divo na brojke zara\u017eenih i usko epidemiolo\u0161ku sliku situacije koja ima svoju izrazitu socijalnu dimenziju o kojoj \u0107e tek biti rije\u010di idu\u0107ih mjeseci i godina. Jo\u0161 pro\u0161li tjedan postalo je jasno da uza svu kompleksnost sustava, neorganiziranost kadrova, \u0161lampavost rukovode\u0107ih, etno-kantonalna nadmetanja, a onda i poslovi\u010dnu korupciju<\/a> na visokom nivou javnozdravstvena situacija u Federaciji BiH ulazi u ne\u0161to povoljniju fazu. Jednako kao i u ostatku regiona, uostalom. <\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu ono \u0161to se tek naziralo u po\u010detku \u0161irenja COVID-19 sad je postalo vi\u0161e nego vidljivo. Socijalne i ekonomske posljedice provo\u0111enja mjera za\u0161tite zdravlja kroz zaustavljanja dijela ekonomskih aktivnosti i ograni\u010denje kretanja ljudi ve\u0107 su dobile svoje matemati\u010dke izraze. Broj nezaposlenih se ve\u0107 sada vratio na brojke iz 2018. godine, a masovnija otpu\u0161tanja se tek o\u010dekuju. U samo tri tjedna provo\u0111enja anti-korona mjera posao je u Federaciji BiH prema evidenciji Porezne uprave izgubilo oko 15 tisu\u0107a radnika. Hercegovina i Sarajevo \u0107e, pritom, ekonomske posljedice najvi\u0161e osjetiti u turizmu i uslu\u017enim djelatnostima. Prekidanje proizvodno-opskrbnih lanaca u prera\u0111iva\u010dkoj industriji i energetici najvi\u0161e \u0107e se odraziti na bosanske op\u0107ine koje imaju zna\u010dajan udio izvozno orijentirane industrije (Tuzlanski i Zeni\u010dko-dobojski kanton) u strukturi lokalne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n Uz one koji su izgubili posao, radnici najizravnije pogo\u0111eni ovom krizom su tzv. nu\u017eni radnici poput trgovkinja i radnica u sustavu skrbi. Pove\u0107an obim posla, neadekvatna za\u0161tita na radu i drasti\u010dno promijenjeni radni uvjeti najvi\u0161e optere\u0107uje radnice u ovim zanimanjima. Kako je rije\u010d o sektorima u kojima su ve\u0107ina zaposlenih \u017eene, dodatno optere\u0107enje predstavlja i ku\u0107anski rad koji ih zati\u010de po dolasku doma s posla. Ne \u010dudi stoga i da su prvi spontani izrazi nezadovoljstva do\u0161li upravo iz zdravstvenog sektora. Kanton Sarajevo u jeku \u0161irenja zaraze bio je pogo\u0111en manjkom radnika uslijed pove\u0107anog broja individualnih bolovanja<\/a> \u0161to je najvi\u0161e li\u010dilo na spontani bijeli \u0161trajk. <\/p>\n\n\n\n Sektor trgovine se, s druge strane, po rije\u010dima predsjednice Sindikata radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti BiH (STBiH) Mersihe Be\u0161irevi\u0107 ve\u0107 suo\u010dio s prvim primjerima masovnih otpu\u0161tanja u jednom od ve\u0107ih trgova\u010dkih lanaca. I sve to unato\u010d pove\u0107anom prometu pa onda i profitu u prvim danima krize kada su gra\u0111ani gomilali namirnice u strahu od progla\u0161enja potpune karantene i zabrane kretanja. Dodatni problem predstavlja i podatak da nisu sve od 150 tisu\u0107a radnica u sektoru trgovine dobile adekvatnu za\u0161titu, niti im je rad prilago\u0111en novim uvjetima i zdravstvenoj ugrozi. Slu\u010dajevi variraju od kantona i entiteta do pojedina\u010dnih trgovina, odnosno trgova\u010dkih lanaca. Stanje u Republici Srpskoj pritom je ne\u0161to bolje zbog centraliziranost vlasti i upravljanja situacijom kao i efikasnijeg provo\u0111enju mjera za\u0161tite gra\u0111ana, ali i radnika.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, ono \u0161to trenuta\u010dno najvi\u0161e ti\u0161ti predsjednicu ST BiH koji je jedan od malobrojnih sindikata koji djeluje na cijelom podru\u010dju Bosne i Hercegovine i nije ograni\u010dio svoje aktivnosti entitetskim i kantonalnim granicama, najava je izmjena Zakona o radu Federacije BiH. Naime, jo\u0161 pro\u0161li tjedan u javnost je pu\u0161tena vijest da u sklopu (post)korona reformskih zahvata, Vlada Federacije BiH kre\u0107e u izmjene ZOR-a koji je ina\u010de zadnji put drasti\u010dno mijenjan 2016. kao dio tada\u0161njeg (post)kriznog vala mjera \u0161tednje i deregulacije radne legislative. Rije\u010d je o reformskoj ofanzivi koja je uz BiH zahvatila i sve zemlje u regionu uskladiv\u0161i ZOR-ove s interesima poslodavaca i neoliberalnim pojmovnikom Europske unije. Kako se sada \u010dini, Vlada Federacije BiH je iskoristila ekonomsku krizu izazvanu koronavirusom, kao i postavljena ograni\u010denja u vidu zabrane javnih okupljanja kako bi po hitnom postupku donijela novi ZOR i time izbjegla masovnije prosvjede i eventualno \u0161trajkove.<\/p>\n\n\n\n A ono \u0161to stoji u novom nacrtu ZOR-a, prema izjavama Mersihe Be\u0161irevi\u0107 na\u0161em mediju, ovom sindikatu je u “cijelosti neprihvatljivo”. Prema njenim rije\u010dima novi ZOR vodi “derogiranju prava radnika, potpunom stavljaju ad acta<\/em> svih kolektivnih ugovora i sporazuma”, a pritom se “uloga sindikata potpuno minimizira”. Kao najeklatantniji primjer kriznog menad\u017ementa Vlade FBiH po \u017eelji i interesu poslodavaca je “vi\u0161e \u010dlanaka nacrta ZOR-a koji doslovno poslodavcima dozvoljavaju da ‘jednostrano’ donose sve odluke o pravima radnika”.<\/p>\n\n\n\n Tako je pred Prvi maj i Me\u0111unarodni praznik rada, Vlada FBiH svim svojim radnicima koji jo\u0161 imaju posao, kao i onima onim koji \u0107e ga tek tra\u017eiti nakon \u0161to se ubla\u017ee mjere za\u0161tite zdravlja, poslala \u010destitku u kojoj stoji: Gonite se u neku stvar! Malo je nade da \u0107e se eventualni bijes radnika tom porukom dati kanalizirati i organizirati. Naime, od Saveza samostalnih sindikata BiH kao sindikalne sredi\u0161njice u Federaciji BiH, radnici \u0107e vjerojatno dobiti vjerojatno dvije \u010destitke i ne toliko potrebne sindikalne podr\u0161ke ili ne daj bo\u017ee mobilizacije. Naime, iako je velika ve\u0107ina strukovnih sindikata \u010dlanova SSSBiH, nakon dugogodi\u0161nje krize vlasti u ovo krovnoj sindikalnoj organizaciji, kona\u010dno krajem velja\u010de izabrala<\/a> novo vodstvo sindikata i predsjednika Mevludina Bekti\u0107a, dosada\u0161nji predsjednik Selvedin \u0160atorovi\u0107 odbija odstupiti s mjesta predsjednika SSSSBiH dovode\u0107i u pitanje legalnost izborne sjednice. Drugim rije\u010dima, radnici u BiH, ionako slabo organizirani ostavljeni su na milost i nemilost poslodavcima i dr\u017eavi koja im je pripremila najregresivniji ZOR na ovim prostorima vjerojatno od Kralja Aleksandra i \u0161estojanuarske diktature.<\/p>\n\n\n\n U skladu s tim, umjesto nekog velikog zaklju\u010dka i poziva na solidarnost koji iz Prvog maja u Prvi maj izgledaju kao sve otrcanija prazna gesta, za kraj smo pipremili svojevrsnu prvu pomo\u0107 za radnike i radnice \u010dije su zaposlenje i egzistencija trenutno ugro\u017eeni. U zemlji u kojoj i nekada\u0161nji radni\u010dki list nema vi\u0161e radnika, a ve\u0107 odavno je prestao izvje\u0161tavati o radni\u010dkim pitanjima potra\u017eili smo one koji to jo\u0161 \u010dine. Televizija Unsko-sanskog Kantona pripremila je kratki video<\/a> u kojem odvjetnik Almir Smaji\u0107 savjetuje kako postupiti u slu\u010daju da vam poslodavac \u017eeli uru\u010diti otkaz kao tehnolo\u0161kom vi\u0161ku i koja je razlika izme\u0111u otkaza i raskida ugovora o radu. Sindikat radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti BiH kao dio svojih edukacijskih aktivnosti priredio je user friendly<\/em> pregled radnog zakonodavstva<\/a> za svoje \u010dlanove i povjerenike koji mo\u017ee biti od pomo\u0107i i za ostale radnike ukoliko se na\u0111u i situaciji da su im ugro\u017eena radni\u010dka prava ili ih se prisiljava na potpisivanje otkaza ugovora o radu. <\/p>\n\n\n\nRast nezaposlenosti<\/h2>\n\n\n\n
Nu\u017eni radnici<\/h2>\n\n\n\n
Zakon o radu kakvog jo\u0161 nismo vidjeli<\/h2>\n\n\n\n
Prvomajska poruka<\/h2>\n\n\n\n