{"id":32379,"date":"2020-04-24T10:17:33","date_gmt":"2020-04-24T09:17:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32379"},"modified":"2020-04-27T00:44:28","modified_gmt":"2020-04-26T23:44:28","slug":"nema-potrebe-za-medijskim-pritiskom-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32379","title":{"rendered":"Nema potrebe za medijskim pritiskom u BiH"},"content":{"rendered":"\n

Ono \u0161to politi\u010dari drugih zemalja rade suptilno, oni bosansko-hercegova\u010dki ponovno rade nemu\u0161to. Mo\u017eda im je upravo zbog toga kontrola nad medijima toliko dobro i po\u0161la za rukom. Nametnuta cenzura mo\u017eda se vi\u0161e nikad ne uspije povu\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Progla\u0161enje pandemije COVID-19 vlastima u Bosni i Hercegovini (BiH), na svim nivoima, pokazalo se kao dobra prilika za dokidanje i ono malo sloboda \u0161to je preostalo gra\u0111anima i gra\u0111ankama u ovoj zemlji. Kako to obi\u010dno biva u kriznim vremenima, sloboda govora na\u0161la se prva na meti. Vlasti oba entiteta, ali i op\u0107ine Stari Grad Sarajevo, donijele su uredbe i odluke koje im omogu\u0107avaju pra\u0107enje dru\u0161tvenih mre\u017ea, te izricanje kazni onima za koje policija smatra da su prekr\u0161ili odluke koje donose krizni \u0161tabovi. <\/p>\n\n\n\n

Prvu takvu odluku donijela je Vlada Republike Srpske (RS) 16. marta, a na prijedlog entitetskog ministra unutra\u0161njih poslova. Ministar Dragan Luka\u010d na press konferenciji je objasnio da se odluka odnosi na “preno\u0161enje la\u017enih vijesti putem medija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i drugih sli\u010dnih sredstava” te najavio kako \u0107e se ona provoditi “putem ovla\u0161tenja policije” kao i da su za kr\u0161enje odredbi predvi\u0111ene kazne od 1.500 do 4.500 eura. Ve\u0107 u prvih sedam dana izre\u010dena je kazna, i to doktorici Maji Stoji\u0107 Dragojevi\u0107, ina\u010de \u010dlanici u RS opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), kojoj je izdata kazna zbog objave na privatnom Facebook profilu. Ovu odluku je po\u010detkom aprila predsjednica RS \u017deljka Cvijanovi\u0107 pretvorila<\/a> u uredbu sa zakonskom snagom, potez koji je nai\u0161ao na osudu dijela nevladinog sektora i nekih me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dne mjere uvedene su i u Federaciji BiH gdje je, prema podacima do kojih je do\u0161ao BIRN<\/a>, do kraja marta podignuto pet prijava. U aprilu, taj trend se nastavio. Samo jedan od slu\u010dajeva je onaj od 14. aprila kada je policija u Sarajevu uhapsila osobu zbog “krivi\u010dnog djela podstrekavanja” tvrde\u0107i da je objavila komentare na jednom od internet portala “kojima se poziva na nasilje nad policijskim slu\u017ebenicima”. Javnost je tako\u0111er obavije\u0161tena da MUP-ova jedinica za cyber kriminal prati i nadzire dru\u0161tvene mre\u017ee. U oba entiteta, niti u jednom od slu\u010dajeva koji su do\u0161li do javnosti, osobe koje su privo\u0111ene ili su im izricani prekr\u0161aji, nisu objavljivale la\u017ene informacije o \u0161irenju virusa, nego su komentarisali rad vlasti i policije. <\/p>\n\n\n\n

Donesi-povuci-izmijeni-cenzuriraj<\/h2>\n\n\n\n

Nakon entitetskih vlasti u napad na medije krenuli su i ni\u017ei nivoi uprave. Tako je na\u010delnik op\u0107ine Stari Grad u Sarajevu, pod izgovorom spre\u010davanja “stigmatizacije” i naravno “\u0161irenja panike i nemira”, zabranio izno\u0161enje i preno\u0161enje “la\u017enih vijesti” putem sredstava informisanja i dru\u0161tvenih mre\u017ea, prijete\u0107i kaznama od 500 do 4.500 eura. Bez obja\u0161njenja kako jedna op\u0107ina ima nadle\u017enost nad ovim pitanjima, ili kako \u0107e provoditi te mjere, iz Starog Grada su u izjavi za portal \u017durnal rekli da nije rije\u010d o cenzuri nego “isklju\u010divo djelovanje u pravcu zaustavljanja lica u \u0161irenju panike ili straha me\u0111u stanovni\u0161tvom uslijed pojave korona virusa ili nastanka materijalnih posljedica”.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, a nakon niza reakcija, vlasti u RS odlu\u010dile su da povuku zakon koji se odnosi na zabranu \u0161irenje panike, ali i sve prijave podnesene na osnovu prethodno donesene odluke. No, to nije ozna\u010dilo kraj pritisaka i cenzure, niti govori da vlasti ne\u0107e posegnuti za nekim drugim na\u010dinima da uti\u010du na javno mnijenje. Poruka da mogu kada \u017eele ograni\u010diti slobodu govora, i ka\u017enjavati ljude, je ve\u0107 poslana. Ti\u0161ina sa kojom su mediji u RS ispratili sve rigorozne mjere koje su vlasti uvele, pa i one koji direktno uti\u010du na njihov rad, nagovje\u0161taj je perioda koji slijedi a u kojem bi uloga medija mogla biti svedena na triviju i propagandu, a autocenzura obaveza. <\/p>\n\n\n\n

Istovremeno u Federaciji vlasti donose odluke kojima sprje\u010davaju novinare da postavljaju pitanja tokom konferencija za medije na kojima se saop\u0161tavaju najnovije informacije vezane za \u0161irenje virusa Covid 19 i poduzete mjere. Ovakva odluka je prvo done\u0161ena u Vladi Federacije koja je od medijskih ku\u0107a zatra\u017eila da nekoliko sati prije konferencija dostave pitanja koja su potom selektovali slu\u017ebenici Vlade i \u010ditali ih na kraju konferencije. U jednom trenutku su prilagodili tu mjeru te su dozvolili medijima da prisustvuju, ali samo ograni\u010den broj, odnosno tri medija dnevno. Od medijskih ku\u0107a su o\u010dekivali da odlu\u010de koja su to tri medija svaki dan. No, ve\u0107 prvi dan medije koji su prisustvovali nisu odabrali same medijske ku\u0107e dogovorom nego je to uradio neko od slu\u017ebenika Vlade. Na\u017ealost, glasnog i jasno artikulisanog protivljenja medijskih ku\u0107a i udru\u017eenja zbog ovakvog odnosa nije bilo. Posljedica je da novinari nisu uspjeli u ime javnosti postaviti neka bitna pitanja: od toga koje metode se koriste za lije\u010denje, ko mo\u017ee testirati, ili koji su osnovni problemi u zdravstvenom sistemu, ali i poja\u0161njenja odluka koje su uvo\u0111enje i od kojih su neke vrlo kontroverzne, kao ona koja se ti\u010de potpune zabrane kretanja za mla\u0111e od 18 i starije od 65 ili policijskog sata. <\/p>\n\n\n\n

Nakon Vlade Federacije, iste mjere su uveli i neki kantoni, uskra\u0107uju\u0107i svaku mogu\u0107nost da novinari budu prisutni na konferencijama za medije, pa tako i postavljaju pitanja \u010dlanovima kriznih \u0161tabova i lokalnim liderima. Razne vrste pritisaka na medije u BiH opstaju ve\u0107 godinama, dok je ovo vanredno stanje dalo priliku ovda\u0161njim vlastodr\u0161cima da uvo\u0111enjem mjera i odluka po\u0161alju jo\u0161 jednom poruku da je sloboda govora u njihovim rukama. <\/p>\n\n\n\n

U nekim dijelovima zemlje mjere sli\u010dne onima koje su uvo\u0111ene sa pandemijom postoje od ranije. Jedan od primjera dolazi iz Unsko-sanskog kantona (USK) u kojem vlasti i policija nerijetko rade suprotno zakonu, pa \u010dak i Ustavu, ali mediji to ne problematiziraju. Izme\u0111u ostalog, Vlada USK je jo\u0161 u junu 2019. godine uvela Odluku o javnom redu i miru kojom je “upu\u0107ivanje prijetnji, vrije\u0111anje, omalova\u017eavanje ili drugi vid uznemiravanja gra\u0111ana, pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske po\u0161te, javnih portala i dru\u0161tvenih mre\u017ea” prekr\u0161aj. Do kraja godine evidentirano je 15 takvih prekr\u0161aja, od kojih je dio izre\u010den medijima, a dio pojedincima koji su javno komentarisali rad vlasti. U slu\u010daju USK, ova odluka je donesena kako bi se uticalo na na\u010din izvje\u0161tavanja o tretmanu izbjeglica i migranata u ovom dijelu zemlje, a kojima su uskra\u0107ena neka od osnovnih prava. <\/p>\n\n\n\n

Strukturno rije\u0161en problem neposlu\u0161nih novinara<\/h2>\n\n\n\n

U mnogim zemljama ovih dana vlasti poku\u0161avaju isto \u0161to i u BiH, prona\u0107i na\u010din ne samo kako kontrolisati \u0161irenje virusa, nego i javno mnijenje. Pod krinkom borbe protiv la\u017enih vijesti, uvode se pravila i zakoni koji ustvari ograni\u010davaju slobodu govora, ali i \u0161alju jasnu poruku da i druge slobode mogu biti bilo kada i na jednostavan na\u010din ukinute. <\/p>\n\n\n\n

I nisu samo vlasti dio toga. Vlasnici medija, koji su \u010desto ili bliski onima na vlasti ili i sami imaju politi\u010dke aspiracije, rade isto zahtijevaju\u0107i od medijskih radnika autocenzuru radije nego profesionalizam. Mo\u017eda najbolji primjer u ovom trenutku u BiH su dnevni list Oslobo\u0111enje, magazin Dani i TV Kanal O, svi u vlasni\u0161tvu jedne firme koja je usred pandemije odlu\u010dila da im je dio novinara “tehnolo\u0161ki vi\u0161ak”, dok su ostalima smanjene plate. Me\u0111u onima koji su “tehnolo\u0161ki vi\u0161ak” na\u0161ao se i odre\u0111eni broj ljudi koji su tokom rata sa\u010duvali Oslobo\u0111enje i novinarstvo u BiH, te su taj dnevni list uveli u povijest svjetskog novinarstva. Njihovim otpu\u0161tanjem, kao i umanjenjem plata onima koji su ostali raditi, poslana je jasna poruka u \u010dijim rukama je kontrola i da postoje pravila kojih se svi moraju dr\u017eati, a njih odre\u0111uje vlasnik.<\/p>\n\n\n\n

Lejla Tur\u010dilo, medijska analiti\u010darka, tvrdi da je pandemija “jedan od na\u010dina da se u medijima rije\u0161e ‘nepo\u017eeljnih’ \u2013 uglavnom novinara u godinama, koji su se i ranije relativno te\u0161ko nosili sa tehnolo\u0161kim promjenama i multitasking izazovima u profesiji, kao i onih koji se bave kreiranjem ‘neprofitabilnih’ sadr\u017eaja poput kulturnih rubrika, dokumentarnih programa, istra\u017eiva\u010dkog novinarstva i sli\u010dno”.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, kada se pi\u0161e o medijskim slobodama u BiH danas, moramo se vratiti unazad, u ratne i poratne godine, u kojima se sistematski radilo na slabljenju medija i negiranju prava na slobodu govora. Dok je u ratnoj Republici Srpskoj na snazi bila propaganda mr\u017enje koja je prvo diktirana iz kabineta Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, a kasnije lidera na Palama i u Banja Luci, u Mostaru su mediji bili pod paskom Zagreba preko Smiljka \u0160agolja, u Sarajevu su se vlasti odlu\u010dile na drugi pristup. Naime, Stranka demokratske akcije (SDA), koja od po\u010detka 90-ih do danas dominira u Federaciji, je odlu\u010dila da prihvati savjete stru\u010dnjaka iz SAD i da umjesto pritisaka i cenzure, naprosto ignori\u0161u neovisne glasove. Istovremeno su upumpavali novac u svoje medije i novinare. Dnevni Avaz, \u010diji pokreta\u010d i vlasnik je sada ministar sigurnosti, je samo jedan od produkata tog doba. Isti metod kasnije su po\u010deli koristiti i na drugim nivoima, kreiraju\u0107i svoje medije ili vr\u0161e\u0107i pritisak na postoje\u0107e, naro\u010dito, javne.<\/p>\n\n\n\n

Nakon rata, po\u010dela je borba za medije izme\u0111u lokalnih politi\u010dkih elita i me\u0111unarodne zajednice. Ovi drugi su pokrenuli proces koji se naziva “pomo\u0107 medijima”, upumpavaju\u0107i novac u neovisne medije, te preuzimaju\u0107i kontrolu nad javnim, i fomiraju\u0107i vlastite. Eksperiment sa reformom javnog servisa im nije uspio jer su izgradili neprilago\u0111en i u BiH neodr\u017eiv sistem, te su ga napustili. Ostale medije su u\u010dinili ovisnim o donacijama, ali nerijetko i poslu\u0161nicima od kojih zahtijevaju ne da budu rukovo\u0111eni javnim interesom, nego idejama i ciljevima koje odre\u0111eni donatori imaju u odre\u0111enom trenutku. Vrlo sli\u010dno kao i lokalni partijski lideri. Oni koji se nisu uklopili, ili su se gasili, ili su prelazili u ruke politi\u010dkih elita i tajkuna te i danas diktiraju javno mnijenje. <\/p>\n\n\n\n

Interesi onih koji nas pla\u0107aju<\/h2>\n\n\n\n

U takavoj atmosferi, uz slabu vladavinu zakona, kreirala se medijska scena koja je ranjiva, podlo\u017ena raznim vrstama uticaja, i vo\u0111ena interesima onih koji ih pla\u0107aju vi\u0161e nego interesima javnosti zbog koje postoje. Mediji se pretvaraju u biltene koji izvje\u0161tavaju o politi\u010dkim aktivnostima stranaka, prenose izjave njihovih lidera i doma\u0107ih zvani\u010dnika, ili me\u0111unarodne zajednice, uz vrlo malo pitanja i propitivanja, ako uop\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

Mjere koje sada uvode vlasti nagovje\u0161tavaju da bi kada jednom pro\u0111e pandemija – a pro\u0107i \u0107e kao i sve ostalo – BiH mogla biti zemlja gdje \u0107e se za slobodu govora trebati ponovo izboriti, ali i za radni\u010dka prava novinara koja sada gotovo da ne postoje, kao \u0161to ne postoje sindikati, dok su postoje\u0107a udru\u017eenja preslaba da se odupru. Ta borba \u0107e se eventualno odvijati u atmosferi jo\u0161 jednih lokalnih izbora, koji bi se trebali odr\u017eati u jesen, te te\u0161ke ekonomske situacija, koja ina\u010de nije dobra, ove godine \u0107e biti jo\u0161 te\u017ea pod uticajem mjera uvedenih zbog \u0161irenja korona virusa, a \u0161to \u0107e se bitno odraziti na medije.<\/p>\n\n\n\n

Na te\u0161ku situaciji u medijima u BiH ukazuju i podaci objavljeni u studiji Friedrich Ebert Stiftunga<\/a> a koja se ti\u010de stepena medijskih sloboda u BiH od 2014. do 2019. godine. Prema nalazima ovog opse\u017enog istra\u017eivanja, vec\u0301i dio ispitanika smatrao je kako je sloboda medija u oba entiteta tek djelomic\u030cno prisutna ili je uop\u0107e nema. Istovremeno, vis\u030ce od polovine gra\u0111ana smatra da je politic\u030cka zavisnost osnovna prepreka u radu medija u ovoj zemlji, primje\u010duju\u0107i njen porast iz godine u godinu. “Pored toga raste percepcija gra\u0111ana da su finansijska zavisnost, ops\u030cta politi\u010dka klima, nedovoljna profesionalnost te neadekvatan zakonski okvir dodatne prepreke slobodnom radu medija u BiH. Slic\u030cna je situacija u FBiH i RS”, navodi se u ovom istra\u017eivanju sa zaklju\u010dkom da politic\u030cari i politic\u030cke stranke imaju ubjedljivo najvec\u0301i uticaj na rad medija u BiH.<\/p>\n\n\n\n

U trenutnom medijskom okru\u017eenju, vlasti mogu\u0107e vi\u0161e ni nemaju potrebe za uvo\u0111enjem cenzure. Autocenzura bi mogla postati legitiman metod, a osnovna funkcija medija – da pru\u017ee provjerene, relevantne i va\u017ene informacije, koje su bitne pojedincima i dru\u0161tvu – bi se mogla izgubiti. Ako ve\u0107 nije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ono \u0161to politi\u010dari drugih zemalja rade suptilno, oni bosansko-hercegova\u010dki ponovno rade nemu\u0161to. Mo\u017eda im je upravo zbog toga kontrola nad medijima toliko dobro i po\u0161la za rukom. Nametnuta cenzura mo\u017eda se vi\u0161e nikad ne uspije povu\u0107i. Progla\u0161enje pandemije COVID-19 vlastima u Bosni i Hercegovini (BiH), na svim nivoima, pokazalo se kao dobra prilika za dokidanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32383,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[895,555,859,858,28,563],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-32379","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-autocenzura","tag-cenzura","tag-covid-19","tag-korona-virus","tag-mediji","tag-sloboda-medija","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32379"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32379\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32398,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32379\/revisions\/32398"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32379"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32379"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32379"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32379"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}