Ulazak u EU je omogu\u0107io rumunjskim vladama da migraciju radne snage koriste kao sigurnosni ventil za kanaliziranje politi\u010dkog nezadovoljstva i odga\u0111anje bilo kakvih progresivnih reformi. Tome pribjegavaju i u periodu karantene \u0161to predstavlja prili\u010dan zdravstveni rizik, a i ogoljuje mehanizam vladanja u normalnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Najupe\u010datljivija slika proboja koronavirusa u Rumunjskoj nije vezana uz prekrcane bolnice ili napu\u0161tene ulice. Najprepoznatljivija slika je ona s provincijskog aerodroma u Cluju na kojoj se nalazi masa ljudi, jedni drugima rame uz rame u dugim redovima, neki nose maske, neki ne, ali svi zajedno nestrpljivo \u010dekaju da kao sezonski poljoprivredni radnici odlete za Njema\u010dku, unato\u010d zatvorenim granicama. Ta je slika izazvala prili\u010dan bijes u rumunjskoj javnosti. Krajnje zdravstveno neprikladni uvjeti u kojima su se ti ljudi nalazili u sna\u017enom su kontrastu s obe\u0107anjem rumunjske vlade o primjeni striktnih mjera protiv \u0161irenja virusa.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 va\u017enije, slika je jasno otkrila dvostruki izazov koji pandemija predstavlja zemlji poput Rumunjske. S jedne strane, o\u010dita je duboka potkapacitiranost dr\u017eave i lokalnih vlasti da gra\u0111anima osiguraju zdravstvenu sigurnost: nezanemariv broj radnika koji se zatekao u gu\u017evi na aerodromu u Cluju je do\u0161ao iz Suceave, \u017eari\u0161ta epidemije, i nitko nije brinuo o njihovoj sigurno. Nedugo nakon dolaska u Njema\u010dku jedan je radnik preminuo. S druge strane, problem s pandemijom je za rumunjske vlasti jo\u0161 zahtjevniji zbog klju\u010dnog zna\u010daja migrantskog rada za ekonomiju i ukupno dru\u0161tveno tkivo zemlje: gotovo 20% radno sposobnih Rumunja radi u inozemstvu \u0161to predstavlja rekord u zemljama Europske unije. Pandemijska drama jo\u0161 je jednom ocrtala neizdr\u017eivu prepletenost slabe dr\u017eavne infrastrukture i velikog me\u0111unarodnog protoka radne snage.<\/p>\n\n\n\n
Koronavirus je razotkrio u\u017easno stanje samog zdravstvenog sustava bez obzira na relativno nizak stupanj zara\u017eenosti: 20. travnja Rumunjska je imala 8.983 slu\u010daja zaraze i 460 mrtvih. U usporedbi s Italijom ili Francuskom situacija je prili\u010dno povoljna, ali kontekst je sasvim razli\u010dit i poziva na brigu. Rumunjska izdvaja najmanje prora\u010dunskih sredstava za zdravstvo u cijeloj Europskoj uniji, tek 5,2% BDP-a, dok je europski prosjek 9,6%. Zanemarivanje zdravstvenog sustava posljednjih desetlje\u0107a rezultiralo je sna\u017enim odljevom mozgova. Medicinsko osoblje je migriralo u Zapadnu Europu u potrazi za bolje pla\u0107enim poslovima. Tako\u0111er, izostala je sanacija \u0161tete koju je zdravstveni sustav pretrpio u godinama pro\u0161le ekonomske krize u kojoj je zatvoreno 67 od ukupno 450 bolnica u dr\u017eavi. Protekle vlade, bilo socijaldemokratske bilo liberalne, pa\u017enju i resurse se umjesto na javno zdravstvo tro\u0161ile na privatne zdravstvene klinike. A one su se u razdoblju pandemije naprosto zatvorile kako ne bi izgubile previ\u0161e novca. U kontekstu osiroma\u0161enog javno zdravstva i “ne-kooperativnih” privatnih klinika, vlada se u suzbijanju pandemije oslonila na kaoti\u010dnu mre\u017eu institucija koje su proteklih godina bile izda\u0161no financirane: policiju, vojsku te \u010dak i tajne slu\u017ebe. Naprosto su manjak zdravstvenih kapaciteta naumili kompenzirati represivnim polugama.<\/p>\n\n\n\n
Tako je 16. o\u017eujka uvedeno izvanredno stanje koje je omogu\u0107ilo vladi da vlada vojnim dekretom i uspostavi op\u0107e smjernice za nacionalni lockdown<\/em>. Mjere su bile sli\u010dne onima kakvima su pribjegle zemlje poput Italije ili Francuske: zabrana izlaska iz stana osim za potrebe kupovanja osnovnih namirnica i odlaska na posao, zatvaranje ne-esencijalnih trgovina i sli\u010dno. Dodane su i neke lokalne specifi\u010dnosti poput suspendiranja Europske konvencije o ljudskim pravima \u010demu je osim Rumunjske u Europi pribjegla jo\u0161 jedino Latvija. Kao pone\u0161to egzoti\u010dniju mjeru mo\u017eemo izdvojiti potpunu zabranu izlaska osobama starijim od 65 godina osim u vrlo kratkom periodu od 11 do 13 sati. Koliko je ta mjera neu\u010dinkovita najbolje pokazuju dugi redovi u tom periodu koji starije osobe izla\u017eu prili\u010dnoj zdravstvenoj opasnosti.<\/p>\n\n\n\n Primjena tih mjera je dakle prepu\u0161tena policiji i \u017eandarmeriji kojima poma\u017ee vojska; institucijama koje se ne libe djelovati prili\u010dno tvrdo. Vrlo brzo nakon progla\u0161enja izvanrednog stanja razotkrili su se primjeri policijskog zlostavljanja, dok su se pro\u0161log tjedna pojavili snimci obra\u010duna policije i stanovnika u nekoliko gradova. Ve\u0107ina tih obra\u010duna je uklju\u010divala pripadnike romske zajednice koji se i ina\u010de predstavljaju kao neposlu\u0161ni i nepodlo\u017eni kontroli. Te su zajednice i prije pojave pandemije bile izlo\u017eene policijskom nadzoru i zlostavljanju, a sada su ti na\u010dini opho\u0111enja jo\u0161 izra\u017eeniji. Sli\u010dna se dinamika koja uklju\u010duje rigidne i o\u0161tre mjere u svrhu kompenziranja dubokih nedostataka socijalne politike pojavila i kao reakcija na prosvjed medicinskih radnika koji su se \u017ealili na nedostatak prikladne opreme. Jedino \u010dega se vlada dosjetila jest da izna\u0111e pravno rje\u0161enje kojim njihovu obustavu rada progla\u0161ava nelegalnom i to po vojnom dekretu koji zabranjuje medicinskom osoblju obustavu rada \u010dak i u slu\u010daju kad nisu u posjedu opreme koja im je nu\u017ena za rad.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na to, sila kojom se provodi lockdown<\/em> u Rumunjskoj daleko je od toga da slu\u017ei kao trening za autoritarne re\u017eime kao \u0161to je to slu\u010daj primjerice u Ma\u0111arskoj. Glavni razlog tome je nelagodna pozicija liberalne vlade koja je zapravo manjinska vlada bez pune podr\u0161ke u parlamentu \u0161to joj onemogu\u0107ava radikalniji autoritarni smjer. Liberalima i dalje nedostaje politi\u010dki kapital kao i ozbiljnija masovna podr\u0161ka. Upravo zbog toga je karantena, unato\u010d svoj striktnosti, postala prili\u010dno propusna. To se najbolje vidjelo uo\u010di Uskrsa kad je ministar unutarnjih poslova najavio relaksaciju mjera kako bi se pridobili glasa\u010di kojima religija predstavlja politi\u010dki prioritet.<\/p>\n\n\n\n Karantena je propusna i zbog drugih razloga, \u0161to najbolje znaju spomenuti radnici nedavno okupljeni na aerodromu u Cluju. Kao odgovor na sna\u017ean pritisak njema\u010dke vlade Rumunjska se odlu\u010dila na iznimku u primjeni striktnih pravila i dopustila je odlazak sezonskih radnika. Nakon Njema\u010dke javile su se i druge europske poljoprivredne sile u potrazi za sezonskim radnicima: Italija, Francuska i \u0160panjolska. U velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva uvjeti u kojima se radnici prevoze predstavljaju enorman zdravstveni rizik, puno ve\u0107i nego “neposlu\u0161ne” romske zajednice izlo\u017eene policijskoj torturi. A s obzirom na ina\u010de va\u017ee\u0107e mjere, stranim poslodavcima je dopu\u0161teno da zanemare standardne mjere za\u0161tite radnika. Naime, radnicima je zabranjeno mijenjanje kompanija \u0161to im u potpunosti slabi pregovara\u010dku mo\u0107. Tako\u0111er, jedino poslodavac mo\u017ee organizirati povratak nazad u Rumunjsku i sezonski karakter rada mu omogu\u0107uje da ne pla\u0107a socijalne doprinose koji su obvezni tek nakon 115 dana rada: to zna\u010di da u slu\u010daju zdravstvenih problema radnik mo\u017ee biti komotno poslan u Rumunjsku, a njegovo lije\u010denje pada na le\u0111a rumunjskih poreznih obveznika. Dakle, radi se o klasi\u010dnoj zamci u kojoj se nalazi prekarna radna snaga bez kapaciteta da pregovara o uvjetima rada.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d trenutnim iznimnim okolnostima, rije\u010d je o uvjetima s kojima su se suo\u010davali i legalni i ilegalni rumunjski migrantski radnici i prije pandemije. Ulazak u EU je omogu\u0107io rumunjskim vladama da migraciju radne snage koriste kao sigurnosni ventil za kanaliziranje politi\u010dkog nezadovoljstva i odga\u0111anje bilo kakvih progresivnih reformi. U stereotipnoj dvojbi izme\u0111u podizanja glasa i odlaska veliki broj Rumunja opciju odlaska vidi kao realisti\u010dniju i napu\u0161ta zemlju. I dok se u medijima rumunjska dijaspora mahom portretira kao visokoobrazovana i visokokvalificirana elita, incidenti poput onog na aerodromu u Cluju pokazuju da to nije nu\u017eno slu\u010daj: postalo je jasno da velik broj Rumunja u inozemstvu radi u groznim uvjetima i da sigurnosni ventil migracije ne mo\u017ee uvijek, a i ne smije funkcionirati kao rje\u0161enje unutarnjih problema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ulazak u EU je omogu\u0107io rumunjskim vladama da migraciju radne snage koriste kao sigurnosni ventil za kanaliziranje politi\u010dkog nezadovoljstva i odga\u0111anje bilo kakvih progresivnih reformi. Tome pribjegavaju i u periodu karantene \u0161to predstavlja prili\u010dan zdravstveni rizik, a i ogoljuje mehanizam vladanja u normalnim uvjetima. Najupe\u010datljivija slika proboja koronavirusa u Rumunjskoj nije vezana uz prekrcane bolnice […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32343,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-32339","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32339"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32339\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32345,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32339\/revisions\/32345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32343"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32339"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32339"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32339"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32339"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Neza\u0161ti\u0107eni radnici<\/h2>\n\n\n\n