{"id":32322,"date":"2020-04-22T13:17:40","date_gmt":"2020-04-22T12:17:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32322"},"modified":"2020-04-22T13:27:44","modified_gmt":"2020-04-22T12:27:44","slug":"dan-planete-zemlje-pripremite-se-na-glad-biblijskih-proporcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32322","title":{"rendered":"Dan planete Zemlje: pripremite se na glad “biblijskih proporcija”"},"content":{"rendered":"\n

Ujedinjeni narodi izdali su upozorenje<\/a> da svijetu prijeti glad “biblijskih proporcija” uzrokovana pandemijom koronavirusa. Stoga su potrebne hitne mjere kako bi se izbjegla katastrofa. Dok su jesenska sjetva i proljetna \u017eetva za sada osigurala lanac opskrbe hranom, problem bi mogao nastati zbog aktualnog manjka radne snage na proljetnim sjetvama te posljedi\u010dno \u2013 jesenskim \u017eetvama. Ujedinjeni narodi upozoravaju da vrijeme nije na na\u0161oj strani.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161\u0107u Ujedinjenih naroda procjenjuje se da bi se broj ljudi kojima prijeti glad mogao udvostru\u010diti sa 135 milijuna na vi\u0161e od 250 milijuna. Rizik je najve\u0107i u deset zemalja zahva\u0107enih klimatskim promjenama, ekonomskom krizom i sukobima, to su Afganistan, Etiopija, Haiti, Jemen, Ju\u017eni Sudan, Kongo, Nigerija, Sirija, Sudan i Venezuela. Afrika je dakle posebno izlo\u017eena. Ve\u0107 pro\u0161le godine u Ju\u017enom Sudanu prehrambena kriza pogodila je 61 posto stanovni\u0161tva. Ove godine, stvar \u0107e biti jo\u0161 i gora budu\u0107i da su najezde skakavaca, koje ve\u0107 mjesecima stvaraju probleme, pokosile ve\u0107inu uroda. Osim toga, tu je i uvijek prisutna su\u0161a. Neke od najve\u0107ih izvoznica p\u0161enice ve\u0107 su zabranile izvoz, a mljekari diljem svijeta prolijevaju mlijeko u nemogu\u0107nosti da ga prodaju. Zemlje bi uskoro mogle po\u010deti ovisiti same o sebi. <\/p>\n\n\n\n

Osim nedostatka prehrambenih proizvoda, tu je i problem radnika koji su u pandemiji ostali bez posla i vjerojatno kroz nekoliko mjeseci, ne\u0107e mo\u0107i sebi priu\u0161titi hranu. U Europi, poseban problem prijeti Velikoj Britaniji koja i ovako uvozi ve\u0107inu hrane, a trenutno pati od sna\u017enog manjka radne snage uzrokovane epidemijom. Sigurnost hrane u Velikoj Britaniji ovisit \u0107e stoga o dobrosusjedskim odnosima s Europskom unijom i uklanjanju potencijalnih trgovinskih zapreka proizi\u0161lih iz nepostojanja dogovora izme\u0111u ovih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Arif Ali \/ Najezda skakavaca u Keniji \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Europa kratkoro\u010dno sigurna<\/h2>\n\n\n\n

Europska komisija izdala je ovog mjeseca Kratkoro\u010dni pregled europskog poljoprivrednog tr\u017ei\u0161ta<\/a> u kojem se isti\u010de kako je Europa za sada sigurna, budu\u0107i da je agrikulturni sektor trenutno manje pogo\u0111en posljedicama epidemije od drugih podru\u010dja ekonomije. Ipak, nagla\u0161ava se da je logistika usko grlo europskog lanca opskrbe hranom te da bi potencijalni i krucijalni problem mogao biti i manjak radne snage na europskim poljima. Problem manjka radne snage u narednim \u017eetvama mogao bi nastati u radnointenzivnim industrijama poput berbi vo\u0107a i povr\u0107a. Tako\u0111er, nemogu\u0107nost plasmana mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda moglo bi dovesti do orijentacije na proizvode s du\u017eim rokom trajanja, poput proizvodnje sireva i mlijeka u prahu.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, navodi Komisija, zalihe hrane diljem EU na izrazito su visokim razinama, a \u017eetve su obe\u0107avaju\u0107e: tro\u0161kovi su pali zbog historijsko niskih cijena energenata. O\u010dekuje se da \u0107e se to preliti i na pad cijena (mineralnih) gnojiva. Za ovaj resurs, EU ovisi o uvozu iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine te sjeverne Afrike (Maroko i Al\u017eir). Mikronutrijente i za\u0161titnu opremu za farme, EU uvozi iz Kine. Najvi\u0161e \u0107e vjerojatno stradati mesna industrija \u2013 \u0161to zbog zaustavljenih protoka roba iz Ju\u017ene Amerike, \u0161to zbog ekolo\u0161kih zahtjeva nu\u017enih za ubla\u017eavanje klimatskih promjena. To zna\u010di da bi cijena mesa mogla porasti. Tu su dakako i problemi poput svinjske gripe, zbog \u010dega je ograni\u010den i uvoz mesa iz nekih afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se Hrvatske ti\u010de, ova zemlja ima 40.000 hektara neiskori\u0161tenog zemlji\u0161ta<\/a> i teoretski mo\u017ee prehraniti 11 milijuna ljudi. No, ovdje ne postoji nikakva strategija da se na tim poljima zaposli oko 35.000 ljudi koji su od po\u010detka epidemije ostali bez posla (u drugim sektorima). Alternativa je dakako, pu\u0161tanje migranata koji umiru na vanjskim granicama Unije, u EU, da rade na poljima. Umjesto toga, nove ogromne i prekrasne parcele planiraju se dati u zakup za golf terene<\/a>. Kao nijedan golf-teren ranije, ni ovaj najnoviji projekt ne\u0107e uspjeti, ovaj put aktivisti se ne\u0107e morati ni truditi, jer turizam nikad vi\u0161e ne\u0107e imati istu gospodarsku va\u017enost kakvu je imao do prije nekoliko mjeseci. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ujedinjeni narodi izdali su upozorenje da svijetu prijeti glad “biblijskih proporcija” uzrokovana pandemijom koronavirusa. Stoga su potrebne hitne mjere kako bi se izbjegla katastrofa. Dok su jesenska sjetva i proljetna \u017eetva za sada osigurala lanac opskrbe hranom, problem bi mogao nastati zbog aktualnog manjka radne snage na proljetnim sjetvama te posljedi\u010dno \u2013 jesenskim \u017eetvama. Ujedinjeni […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[883,858,884,70],"theme":[458],"country":[495,38,459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-epidemija","tag-korona-virus","tag-pandemija","tag-poljoprivreda","theme-drustvo","country-europska-unija","country-hrvatska","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32322"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32333,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32322\/revisions\/32333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32322"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32322"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32322"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32322"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}