Ispisane su ve\u0107 tisu\u0107e i tisu\u0107e tekstova i \u010dlanaka na temu utjecaja epidemiolo\u0161kih mjera na ekonomiju i na to kako shva\u0107amo ekonomiju. Neki su pohitali dr\u017eavne mjere proglasiti za\u010decima novog socijalizma i dokaza neminovne propasti kapitalizma, dok su neki u pandemiji vidjeli novu priliku da napokon krenemo s pravim kapitalizmom. Jo\u0161 od 2008. i 2009. nisu toliko razli\u010diti pristupi dobili pravo javnosti i barem donekle legitimni status. I dok su potezi razli\u010ditih dr\u017eava varirali po stupnju odva\u017enosti, pravi\u010dnosti i neposredne efikasnosti, svima je jasno da prava politi\u010dka bitka u ekonomiji tek slijedi. I ne\u0107e se samo ticati pitanja tko \u0107e podnijeti teret zadu\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Neposrednu epidemiolo\u0161ku sudbinu je te\u0161ko predvidjeti. Nitko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee ni\u0161ta re\u0107i jer o samom virusu jo\u0161 ne znamo dovoljno. No, bez obzira na neizvjesnost svugdje se ve\u0107 pomalo sla\u017eu planovi, ili kako bi Andrej Plenkovi\u0107 rekao, hodogrami postepene normalizacije. A ta normalizacija se prvenstveno odnosi na ekonomske aktivnosti. Pritom je znakovito \u0161to se “metodolo\u0161ka” rasprava vodi oko pitanja trebaju li pri odlukama dominirati epidemiolo\u0161ki ili politi\u010dki kriteriji. Jasno je \u0161to su epidemiolo\u0161ki kriteriji ili je barem nama laicima jasno na \u010demu bi se trebali zasnivati, ali nije ba\u0161 toliko jasno \u0161to bi bili politi\u010dki kriteriji. Ili nam je mo\u017eda svima “previ\u0161e” jasno.<\/p>\n\n\n\n
Naime, razlika izme\u0111u epidemiolo\u0161kih i politi\u010dkih odluka o ekonomskoj (ne)aktivnosti se zasniva na izdvajanju ekonomije iz politike. U ovom kontekstu politi\u010dko samo zna\u010di da Andrej Plenkovi\u0107 preuzima ne\u0161to ve\u0107i rizik s ozbirom na epidemiolo\u0161ke procjene. Kako \u0107e sama ekonomija izgledati s onu stranu pitanja treba li stajati komad pleksiglasa izme\u0111u stolova u restoranu se ne postavlja jer se pretpostavlja da \u0107e izgledati isto kao i prije. A to isto kao prije zna\u010di da odnos izme\u0111u kapitala i rada nije politi\u010dko pitanje ve\u0107 normalna simbioza koju politi\u010dki remete porezni sustav i pla\u0107e u javnom sektoru. Me\u0111utim, \u010dini se da bi moglo biti i gore nego prije. I to ne samo zbog pada cjelokupne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n
Naime, metafori\u010dki je teren ve\u0107 pripremljen. Kad se govori o ponovnom pokretanju ekonomske aktivnosti dominiraju dvije sintagme: relaksacija mjera i otvaranje ekonomije. Posrijedi su sasvim “prirodna” jezi\u010dna rje\u0161enja i sama po sebi neutralna. Me\u0111utim, kad ih se uklopi u politi\u010dko-ekonomski jezik oni automatski gube svoju neutralnu narav i postaju svojevrsni regulatorni okvir. Ideolo\u0161ki je trik u tome \u0161to se i dalje \u010dine neutralnima. Sasvim je lako zamisliti kako \u0107e se stvari odvijati. Kad krene relaksacija mjera epidemiolo\u0161ke naravi odmah \u0107e se zazivati i dodatne relaksacije dr\u017eavnih mjera kao \u0161to inspekcije, zakon o radu i porezi. Naprosto \u0107e nastati kontinuum. Sli\u010dno \u0107e biti i s otvaranjem ekonomije: tra\u017eit \u0107e se micanje svega onoga \u0161to to “otvaranje” ko\u010di bez obzira dolazile ko\u010dnice iz epidemiolo\u0161kih ud\u017ebenika ili sustava socijalne za\u0161tite. Ekonomiju ni\u0161ta ne\u0107e smjeti vi\u0161e zatvarati.<\/p>\n\n\n\n
Tu se ne radi o vje\u0161tini predstavnika kapitala da bolje prepoznaju retori\u010dke potencijale od predstavnika radnika. Radi se o tome da posjeduju dru\u0161tvenu mo\u0107 koja mo\u017ee svakodnevni jezik prilagoditi svojim interesima. A to \u0107e biti jo\u0161 lak\u0161e kad sko\u010di stopa nezaposlenosti, pove\u0107a se javni dug i ospe se potra\u017enja zbog rezova u javnom sektoru. Period lockdowna<\/em> podgrijao je ma\u0161tu na ljevici, vratio u optjecaj neke zaboravljene institucije, ideje i retorike, ali u me\u0111uvremenu odnosi mo\u0107i izme\u0111u rada i kapitala nisu promijenjeni. U tome le\u017ei dru\u0161tvena uvjerljivost “neutralnih” metafora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ispisane su ve\u0107 tisu\u0107e i tisu\u0107e tekstova i \u010dlanaka na temu utjecaja epidemiolo\u0161kih mjera na ekonomiju i na to kako shva\u0107amo ekonomiju. Neki su pohitali dr\u017eavne mjere proglasiti za\u010decima novog socijalizma i dokaza neminovne propasti kapitalizma, dok su neki u pandemiji vidjeli novu priliku da napokon krenemo s pravim kapitalizmom. Jo\u0161 od 2008. i 2009. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32317,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[775],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32315","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kapitalizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32315"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32315\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32319,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32315\/revisions\/32319"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32317"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32315"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32315"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32315"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32315"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}