{"id":32298,"date":"2020-04-21T11:10:08","date_gmt":"2020-04-21T10:10:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32298"},"modified":"2020-04-21T11:07:03","modified_gmt":"2020-04-21T10:07:03","slug":"gradani-njemacke-nisu-protiv-korona-obveznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32298","title":{"rendered":"Gra\u0111ani Njema\u010dke nisu protiv korona obveznica"},"content":{"rendered":"\n

Jo\u0161 i za vrijeme pro\u0161le financijske krize njema\u010dke su vlasti kao opravdanje za svoj tvrdi stav, prije svega prema Grcima, izme\u0111u ostalog iznosile i navodnu volju naroda. Ili kako je to glasilo u standardnom refrenu: njema\u010dki porezni obveznici ne \u017eele pla\u0107ati gr\u010dke dugove. \u010cak ako bi ponekad i do\u0161lo do relaksacije ideolo\u0161kih uvjerenja, volja naroda bi isko\u010dila kao nepremostiv argument. Naprosto, obi\u010dan Nijemac ne \u017eeli pla\u0107ati dugove ju\u017enjaka, i javno izno\u0161enje tog prijedloga bilo bi politi\u010dko samoubojstvo.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dna se pri\u010da nastavila i s krizom koju je uzrokovala pandemija. Odbacivanje prijedloga korona obveznica, tj. zajedni\u010dkog duga, tako\u0111er se oslanjalo na nesalomljive stavove bira\u010da koji bi takav potez kaznili na idu\u0107im izborima. Me\u0111utim, \u010dini se da ti stavovi bira\u010da nisu ba\u0161 toliko tvrdi. Pogotovo ako im se predstave svi scenariji i sve posljedice. Odnosno ako nisu prisiljeni reproducirati mi\u0161ljenja i predod\u017ebe kojima ih svakodnevno bombardiraju politi\u010dke elite, velike medijske ku\u0107e i razna udru\u017eenja kapitalista. Tako nam barem tvrdi istra\u017eivanje znanstvenika s kelnskog Insituta Max Planck za istra\u017eivanje dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n

Lucio Baccaro, Bjorn Bremer i Erik Neimans, znanstvenici koji su proveli istra\u017eivanje, predstavili su<\/a> ju\u010der njegove rezultate na stranicama Washington Posta. Oni su po\u010detkom ovog mjeseca proveli anketu na uzorku od 4.500 ljudi. Svakome od ispitanika predstavljen je sljede\u0107i scenarij: Italija je jako pogo\u0111ena ekonomskom krizom i razmi\u0161lja o napu\u0161tanju eura. \u0160to bi njema\u010dka vlada trebala u\u010diniti u slu\u010daju da Italija ne pristane na mjere \u0161tednje i odlu\u010di se na izlazak iz eurozone? Pored tog scenarija, anketiranima su pru\u017eeni, u razli\u010ditim kombinacijama, i dodatni slojevi informacija. Preciznije, tri: 1) talijanski dug je sna\u017eno narastao zbog pandemije i velikih zdravstvenih tro\u0161kova, 2) talijanski izlazak iz eura bi mogao dovesti do kolapsa valute \u010dime bi se ugrozila njema\u010dka izvozna konkurentnost, 3) tro\u0161ak njema\u010dkog prihva\u0107anja zajedni\u010dkog duga. Postojala je kontrolna grupa koja nije dobila nikakve druge informacije osim samog scenarija, dok su ostali anketirani dobili neku od osam kombinacija dodatnih informacija.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati sugeriraju da Nijemci ne bi htjeli da Italija napusti eurozonu. Kad je posrijedi kontrolna grupa koja nije primila nikakve dodatne informacije relativna ve\u0107ina je protiv talijanskog izlaska iz eura. Apsolutna ve\u0107ina onih koji su informirani samo o utjecaju izlaska na njema\u010dku ekonomiju je protiv izlaska, a oni kojima je bila i dostupna informacija od utjecaju pandemije na rast duga su preko 60% bili protiv izlaska. Postotak onih koji se protive izlasku smanjio se s informacijom o tro\u0161kovima zajedni\u010dkog zadu\u017eivanja, ali efekat je bio slabiji nego u slu\u010dajevima dodatnog plasiranja ostalih informacija. Oni koji su istovremeno bili upoznati sa svim informacijama su u apsolutnoj ve\u0107ini, njih malo vi\u0161e od 50%, bili protiv talijanskog napu\u0161tanja zajedni\u010dke valute.<\/p>\n\n\n\n

Ispitanicima je ponu\u0111eno jo\u0161 jedno sli\u010dno, samo malo druk\u010dije oblikovano pitanje s naglaskom zajedni\u010dki dug: preferiraju li scenarij u kojem europske vlade ne pristaju na zajedni\u010dki dug \u0161to vodi izlasku Italije iz eurozone ili onaj u kojem vlade pristaju na zajedni\u010dki dug i Italija ostaje u eurozoni? Ispitanici iz kontrolne grupe kojima nisu pru\u017eene dodatne informacije bili su relativnom ve\u0107inom, njih 41%, za izlazak Italije, 38% je bilo za ostanak i zajedni\u010dki dug, dok ih 20% nije bilo sigurno. Plasiranje dodatnih informacija nije bilo toliko utjecajno kao u prethodnom pitanju, ali tako\u0111er je napravilo obrat. Gotovo 50% onih kojima su pru\u017eene sve informacije je bilo za korona obveznice, dok je njih 39% bilo protiv. \u0160to sugerira da se utjecaj uglavnom imale na one neodlu\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, prema obavljenom istra\u017eivanju mo\u017eemo zaklju\u010diti da stav Nijemaca o korona obveznicama nije toliko rigidan i konsenzualan \u010dak i kad im nisu pru\u017eene dodatne informacije. A onda kad jesu, ve\u0107ina \u0107e kao ve\u0107i tro\u0161ak procijeniti ugro\u017eavanje valute nego zajedni\u010dko servisiranje dugova. Ne samo da je upitno pozivanje njema\u010dkih politi\u010dkih elita na stavove poreznih obveznika, ve\u0107 je jasno da oni te stavove u prili\u010dnoj mjeri i oblikuju tako \u0161to raspravu diktiraju u kontekstu nepotpunih informacija. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 i za vrijeme pro\u0161le financijske krize njema\u010dke su vlasti kao opravdanje za svoj tvrdi stav, prije svega prema Grcima, izme\u0111u ostalog iznosile i navodnu volju naroda. Ili kako je to glasilo u standardnom refrenu: njema\u010dki porezni obveznici ne \u017eele pla\u0107ati gr\u010dke dugove. \u010cak ako bi ponekad i do\u0161lo do relaksacije ideolo\u0161kih uvjerenja, volja naroda […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32303,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213,393],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","tag-njemacka","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32298"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32302,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32298\/revisions\/32302"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32298"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32298"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32298"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32298"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}