Talijansko dru\u0161tvo potpuno je ovisno o radu njegovateljica iz isto\u010dnoeuropskih zemalja, no one su zbog svog nevidljivog i nepriznatog statusa isklju\u010dene i iz paketa pomo\u0107i radnicima pogo\u0111enima aktualnom krizom. Marta Baradi\u0107 u razgovoru s jednom od njegovateljica i nekoliko stru\u010dnjaka pribli\u017eava sumornu situaciju s kojom su trenutno suo\u010dene \u017eene koje iz Hrvatske odlaze raditi kao njegovateljice starijih osoba u Italiju. <\/p>\n\n\n\n
Krajem o\u017eujka talijanska vlada predstavila je paket financijske potpore radnicima pogo\u0111enima krizom uzrokovanom koronavirusnom pandemijom pod nazivom “Cura Italia” (“Briga za Italiju”). Ironi\u010dno, donesene mjere nije briga za radnice u sektoru brige za starije \u2013 one su eksplicitno isklju\u010dene<\/a> iz tih paketa. Iako je talijansko dru\u0161tvo potpuno ovisno o njihovom radu, one su dru\u0161tveno nevidljive i nepriznate. Od sredine 1990-ih Italija problem manjka radne snage u podru\u010dju skrbi za starije osobe rje\u0161ava autsorsanjem <\/em>njegovateljskog rada migrantskim radnicama. Procjenjuje se da se u Italiji nalazi preko dva milijuna radnica u ku\u0107anstvu<\/a> \u2013 od toga ih je otprilike 1.2 milijuna nedokumentirano, a broj registriranih radnica prelazi 850 tisu\u0107a. Usto, 88% radnica u ku\u0107anstvu su \u017eene, a preko 70% su strankinje. Najvi\u0161e ih je iz isto\u010dnoeuropskih zemalja \u010dlanica EU, poput Rumunjske i Poljske te ne-EU zemalja poput Ukrajine, a ve\u0107ina ih je zaposlena na sjeveru zemlje. Ovaj je sektor i dalje obilje\u017een visokim udjelom rada na crno, a neki od razloga su limitirane kvote za radnice u ku\u0107anstvu, ali i oklijevanje poslodavaca da prijave radnike i upla\u0107uju doprinose. <\/p>\n\n\n\n Upravo 1990-ih \u017eene s na\u0161ih prostora masovno odlaze raditi u Italiju kao njegovateljice starijih osoba. Predsjednik Me\u0111uregionalnog sindikalnog odbora Sjeverni Jadran, Michele Berti, iako oprezan u navo\u0111enju brojki, u razgovoru s nama poziva se na istra\u017eivanje o pograni\u010dnom radu u regiji Friuli Venezia Giulia provedenom na Sveu\u010dili\u0161tu u Trstu 2000. godine 1<\/a><\/sup>. Prema Bertiju, to je trenutno jedini donekle pouzdan raspolo\u017eivi izvor podataka: “Ovo istra\u017eivanje govori o 10.000 pograni\u010dnih radnika koji svakodnevno ulaze iz Slovenije i Hrvatske u talijanski teritorij. Studija ih ne razlikuje po zemlji prebivali\u0161ta i po sektorima rada. Unato\u010d tome, iskustvo ste\u010deno na terenu navodi me na razmi\u0161ljanje da je me\u0111u njima ve\u0107ina stanovnika iz Hrvatske (otprilike 60-65% od ukupnog broja) i ve\u0107ina su \u017eene, gotovo sve zaposlene u sektoru skrbi i rada u ku\u0107anstvima”. <\/p>\n\n\n\n Migrantskim radom njegovateljica starijih i nemo\u0107nih osoba posljednjih se godina bavila istra\u017eiva\u010dica Duga Mavrinac sa zagreba\u010dkog Instituta za antropologiju koja nam je dala komentar: “U zadnja tri desetlje\u0107a transformacije koje su se dogodile na tr\u017ei\u0161tu pla\u0107enog rada u ku\u0107anstvu i njege starijih i nemo\u0107nih idu u nekoliko smjerova. S jedne strane, uslijed rata i masovnog gubitka posla, \u017eene srednje i kasnije \u017eivotne dobi iz podru\u010dja Istre i Kvarnera (ali i Dalmacije i otoka) odlaze u Italiju gdje raste potra\u017enja za njihovim uslugama u ku\u0107anstvu uvjetovana promjenama socijalne politike i reorganizacije generacijske i rodne podjele nepla\u0107enog rada unutar obitelji. U tim, nazovimo ih po\u010decima, na talijanskom tr\u017ei\u0161tu, usluge na\u0161ih \u017eena<\/em> bile su poprili\u010dno tra\u017eene te su one relativno lako nalazile posao. Kasnijih godina, a posebice nakon prvog pro\u0161irenja granica Europske unije, pojavljuju se \u017eene iz drugih krajeva Europe, ali i svijeta, te se uslijed pove\u0107ane ponude cijena rada sni\u017eava, a uvjeti rada ote\u017eavaju. Svakako, ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine ozna\u010dio je ve\u0107u slobodu kretanja \u2013 time postepeno nestaje strah od vi\u0161estrukih prelazaka granice, kontrola i pretresa koji su \u010desto obilje\u017eavali odlaske i dolaske \u017eena. U tom smislu njihov radni odnos i dalje je neformalan, temeljen na usmenom dogovoru, me\u0111utim njihov boravak u Italiji nije vi\u0161e usko vezan i uvjetovan radnom dozvolom, koja u njihovom slu\u010daju naj\u010de\u0161\u0107e izostaje. U smislu zakonodavne regulative i za\u0161tite, u ranijim fazama one su gotovo u potpunosti izostale, ali se ubrzanim tempom, ponekad i ad hoc<\/em> mjerama, nastojalo djelovati u smjeru za\u0161tite radnica. Preduvjet za tako ne\u0161to se prvenstveno nalazi u procesu formalizacije radnog odnosa i osiguranju svih materijalnih prava koji iz njega proizlaze. Na lokalnoj razini prvi se pokre\u0107u sindikati, a na globalnoj, od 2000. godine na ovamo, Me\u0111unarodna organizacija rada koja Konvencijom C189 definira osnovne standarde za\u0161tite, \u0161titi pravo radnika\/ica u ku\u0107anstvu na osnivanje sindikata te utire put udru\u017eivanju i procesu solidarnosti sa ciljem stro\u017ee kontrole i za\u0161tite svih oblika neformalnog rada, ali i osvje\u0161\u0107ivanja i osna\u017eivanja radnica. Danas se tr\u017ei\u0161te do neke mjere zasitilo – to\u010dnije mnoge na\u0161e \u017eene te\u017ee pronalaze posao u inozemstvu za prihvatljivu cijenu (ne samo u materijalnom smislu). Ipak, jako puno \u017eena jo\u0161 uvijek odlazi u Italiju, Austriju i Njema\u010dku, ali mnoge se sada zapo\u0161ljavaju putem agencija ili HZZ-a kao njegovateljice i njihov radni odnos je formaliziran. Druge se pak okre\u0107u lokalnom tr\u017ei\u0161tu gdje u ve\u0107im gradovima poput Zagreba, Splita i Rijeke raste potra\u017enja. Ipak, sama priroda posla i njegova dru\u0161tvena nepriznatost odnosno obezvrije\u0111enost diktira te\u0161ke uvjete rada i nevidljivu poziciju radnica.” <\/p>\n\n\n\n Telefonski smo kontaktirali njegovateljicu koja se na svoju zakazanu smjenu u Trstu nije uputila jer su dan ranije zatvorene granice. Kaziva\u010dica je iz Primorsko-goranske \u017eupanije, ima vi\u0161e od 70 godina te radi u 15-15 smjenama, odnosno 15 dana je kod ku\u0107e, a 15 dana \u017eivi u stanu u Trstu s osobom o kojoj skrbi. Da su njegovateljice tek nekoliko godina mla\u0111e od klijenata zapravo je uobi\u010dajena pojava: “Altroke sam u penziji, ovo mi je da ne stanem u red na \u0161alterima”, ka\u017ee na\u0161a sugovornica. Posao njegovateljice opisuje sljede\u0107im rije\u010dima: “Katica za sve, \u0161to zna\u010di i odr\u017eavanje ku\u0107anstva, nije da sjedi\u0161 na stolici i gleda\u0161 dal’ osobi treba \u010da\u0161a vode nego kompletna njega, higijena, priprema hrane, odr\u017eavanje prostora”. Prema svom tridesetogodi\u0161njem iskustvu kao idealne, ali iznimno rijetke radne uvjete kaziva\u010dica navodi situaciju u kojoj imu\u0107niji poslodavci istovremeno anga\u017eiraju dvije jednako pla\u0107ene njegovateljice. Osim \u0161to osoba o kojoj se skrbi tako nikad nije sama, njegovateljice tad imaju i prijeko potrebno vrijeme za odmor. <\/p>\n\n\n\n Kaziva\u010dica trenutno s kolegicom s kojom se izmjenjuje na smjenama radi u paru vi\u0161e od petnaest godina, a upoznale su se putuju\u0107i na rad u Italiju. Neformalne mre\u017ee i pripadaju\u0107i sustav preporuka i ina\u010de su u radu na crno krucijalni za dolazak do posla. “Sve ovisi o sre\u0107i i o\u010daju, jesu li njegovateljice iz isto\u010dne Europe ili pljune\u0161 preko granice, tako i cijena, tako i vrednovanje osobe i \u017emikanje<\/em> osoba, ho\u0107e\u0161 li biti donna <\/em>\u010dak i bez imena, ili kao \u010dlan familije. Talijani ti znaju, oni znaju to\u010dno koje su cijene na tr\u017ei\u0161tu, oni znaju kako funkcioniraju slu\u017ebene agencije. Postoje agencije koje nabavljaju \u017eene; Friuli je naklonjena isto\u010dnoj Europi, i ako si u Milanu i okolici, tu je ve\u0107a populacija Filipina i tako, oni dr\u017ee recimo to podru\u010dje”.<\/p>\n\n\n\n Kao njegovateljica starijih osoba u Italiji kaziva\u010dica je krenula raditi po\u010detkom 1990-ih. Od tada radi na crno te nam opisuje poku\u0161aj suradnje s agencijom: “Osoba je umrla, normalno ostane\u0161 bez posla jer je osoba umrla, to ti je crni humor, ne ostane\u0161 bez posla jer ne vrijedi\u0161 nego jer ti je osoba zavr\u0161ila u oblacima. I onda sam i\u0161la tra\u017eiti, oglasi su bili, burza, agencija neka u Puli, posla ima ali ti uvjetuju 400 hiljada lira, oni da te voze, a ja onako naivna ka\u017eem ‘\u010dujte mene ne treba voziti’. Me\u0111utim, kasnije sam shvatila, uvjetuju te da te oni voze jer ti naplate prijevoz. I jo\u0161 od prve pla\u0107e ne znam koliko im mora\u0161 dati (\u2026) ne\u0107u ti re\u0107i koliko je osoba devedesetih do\u0161lo raditi preko mene, posao se otvarao na moju preporuku. Bilo mi je nezamislivo da bi netko uzeo centa nekome zato \u0161ta mu je otvorio posao. Ja sam u stanju ubiti osobe koje su lihvari, eto u tom smislu, takve ljude mogu gaziti”. <\/p>\n\n\n\n O kolegici koja je ostala “zarobljena” na smjeni uslijed pandemije koronavirusa i epidemiolo\u0161kih mjera ograni\u010davanja kretanja ka\u017ee da su joj “najprije radili \u017eivci” jer u Hrvatskoj ima \u010dlana obitelji o kojem tako\u0111er skrbi. Ni u globalnim razmjerima nije neuobi\u010dajeno da ove migrantske radnice anga\u017eiraju druge pla\u0107ene njegovateljice ili \u010dlanice obitelji, bliske osobe (mahom druge \u017eene) da skrbe o njihovim obiteljima dok su na smjeni. O konkretnom slu\u010daju na\u0161a sugovornica ka\u017ee: “Sad ja usko\u010dim, sad usko\u010di druga prijateljica. Njoj je najbitnije kako su joj bli\u017enji, napravili smo krug, da se skuha, donese. Lijepo smo to sve izorganizirali”.<\/p>\n\n\n\n Na na\u0161e pitanje \u0161to dalje i koliko \u0107e se kolegica zadr\u017eati na smjeni odgovara: “\u010cuj, ne mo\u017ee\u0161 izdr\u017eati psihi\u010dko optere\u0107enje. \u010ceka se kako se mo\u017ee pro\u0107i. Ja ne mogu po nju jer moram tamo ostati u karanteni. Ako pukne sa \u017eivcima, postoje na\u010dini, zna\u0161 \u0161ta rade neke \u017eene, \u010dula sam – do\u0111u taksijem, talijanskim taksijima do na\u0161ih granica, na na\u0161oj granici do\u010deka je netko, pre\u0111e pje\u0161ke onih par metara, igra \u017eivaca. Zna\u0161 koliko \u0107e ti uzeti talijanski taksi, ej! I onda nema natrag”. Primjerice, poznanica joj je odlu\u010dila ostati na smjeni zbog nemogu\u0107nosti samoizolacije u mjestu prebivali\u0161ta – jer \u017eivi u malom stanu s drugim \u010dlanom obitelji, kao i zbog lo\u0161e financijske situacije. “A nema svako \u017eivaca, a ovisi i kod ku\u0107e kakvi su problemi. Za skidati kapu, ne radi\u0161 iz ljubavi i zato jer ti je dosadno, nego jer ima\u0161 problema; mo\u017eda 1% radi od dosade, a onaj tko radi iz dosade ne radi te\u0161ke slu\u010dajeve – dizanja, pranja, te\u0161ke poslove. Tu si 24 sata na izvol’te, radi\u0161 vi\u0161e nego \u0161to bi doma. Svi ti ljudi, sve te \u017eene, psihi\u010dki pritisak jer doma ima\u0161 problema, uvijek te financije koje te gu\u0161e za neko dobro familije, manje-vi\u0161e su to sve tragedije – ili mu\u017e umro, ili oti\u0161ao ili te istukao. Sve su to pri\u010de od kojih bi se film mogao raditi”, zaklju\u010duje ova dugogodi\u0161nja njegovateljica starijih.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da se u svom dosada\u0161njem radu Duga Mavrinac bavila specifi\u010dnostima rada njegovateljica starijih u ku\u0107anstvu, zanimalo nas je \u0161to ovu skupinu mnogostruko marginaliziranih radnica \u010dini dodatno ranjivima u aktualnim okolnostima. “Situacija uzrokovana korona virusom duboko je utjecala na najranjivije skupine radnika, u koju spadaju i radnice u ku\u0107anstvu. Prvenstveno, radi se o tome da je u prvom valu izglasanih mjera potpore talijanske vlade izostavljena pomo\u0107 obiteljima koje zapo\u0161ljavaju radnice u ku\u0107anstvu i njegovateljice starijih i nemo\u0107nih. Koliko mi je poznato, nakon aktivacije sindikata krenulo se u korekciju izglasanog paketa pomo\u0107i, te bi on ubudu\u0107e obuhvatio i tu kategoriju radnica u smjeru za\u0161tite prihoda, ali i spre\u010davanja otpu\u0161tanja. Me\u0111utim, to je izvedivo isklju\u010divo u situaciji kada postoji formaliziran radni odnos, a bojim se da su mnoge na\u017ealost ostale bez posla ‘od danas do sutra’. Drugi dio problema je sama priroda posla njegovanja starije i bolesne osobe koja u ovoj situaciji postaje jo\u0161 te\u017ea. Naime, potrebno je primijeniti stroge mjere za\u0161tite koje je ponekad te\u0161ko osigurati i u vrhunskim bolni\u010dkim uvjetima. Bez adekvatne materijalne pomo\u0107i i znanja, mnoge radnice moraju se same snalaziti pri primjeni preporuka medicinske struke u njegovanju starije i bolesne osobe koja spada u najrizi\u010dniju skupinu. Sve je to dio nevidljivog posla koji zahtjeva velike napore, a \u010desto je i emotivno te\u017eak jer se pove\u0107ava i razina stresa, napetosti i tjeskobe koja je obilje\u017eila dru\u0161tvo op\u0107enito, a posebno obitelji \u010diji su \u010dlanovi najranjiviji u ovoj epidemiji”, pojasnila je Mavrinac. <\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, brojne njegovateljice iz Hrvatske odlaze osim u Italiju raditi u Njema\u010dku i Austriju. \u0160ejla Voji\u0107, savjetnica iz Faire Mobilit\u00e4t (savjetovali\u0161te za migrantske radnike\/ce iz zemalja srednje i isto\u010dne Europe na njema\u010dkom tr\u017ei\u0161tu rada – partnersko savjetovali\u0161te SSSH) ka\u017ee nam da im se pro\u0161le godine javilo tristotinjak osoba koje rade u sektoru ku\u0107ne njege, no napominje da i dalje veliki broj \u017eena radi ilegalno te da im se ne javljaju u slu\u010daju problema. “Nedavno smo testirali novi oblik pru\u017eanja savjeta putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Budu\u0107i da \u017eene ne mogu do\u0107i k nama po savjet, savjetujemo ih putem interneta i pru\u017eamo im informacije o Zakonu o radu. Trenutno savjetujemo samo na poljskom jeziku putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, ali u budu\u0107nosti namjeravamo pro\u0161iriti i na ostale isto\u010dnoeuropske jezike”, ka\u017ee Voji\u0107. <\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da problemi proizlaze iz netransparentnosti poslovnih odnosa. Primjerice, iako njegovateljice rade i \u017eive u ku\u0107anstvu i primaju upute od \u010dlanova ku\u0107anstva, obitelj nije poslodavac, ali nije ni njema\u010dka agencija. Njegovateljica je, prema Voji\u0107, takore\u0107i neovisna, a time i neza\u0161ti\u0107ena radnim pravom: “Nema pravo na stalnu pla\u0107u ako se razboli, nema za\u0161titu od otkaza, nema pla\u0107enog odmora, a \u010desto \u010dak ni pauze. One rade non-stop i snose puni rizik”. Voji\u0107 dodaje da u slu\u010daju nezgode (npr. bolesti, nesre\u0107e ili ako osoba o kojoj se treba brinuti postane lo\u0161ijeg zdravstvenog stanja) agencije nisu od velike pomo\u0107i i \u010desto ostavljaju \u017eene same s takvim problemima. “Iako je 40 sati tjedno regulirano u ugovoru o radu, ti su sati na\u017ealost znatno prekora\u010deni. Tako\u0111er, bitno je istaknuti da bi morala biti napravljena pauza od 11 sati izme\u0111u dvije smjene, \u0161to kod ovih radnica uglavnom nije slu\u010daj. Va\u017eno je napomenuti i to da ako se \u017eeli osigurati 24-satna njega svakodnevno, potrebne su najmanje tri stalno zaposlene radnice. Sve ostalo ne samo da kr\u0161i zakon ve\u0107 ugro\u017eava i zdravlje njegovateljica, a samim time i kvalitetu rada. Radnice tako\u0111er \u010desto moraju pla\u0107ati i velike provizije agencijama koje ih zapo\u0161ljavaju.”<\/p>\n\n\n\n Po\u0161tivanje Zakona o radnom vremenu se ne provjerava ili to uop\u0107e nije mogu\u0107e provjeriti jer se radi o privatnim ku\u0107anstvima koja su za\u0161ti\u0107ena kao mjesta privatnosti, nastavlja Voji\u0107 te dodaje da se pla\u0107e uglavnom kre\u0107u u iznosu njema\u010dkog minimalca (koji od 1.1.2020. iznosi 9.35 eura bruto po satu). Osim toga, radnice \u010desto ne primaju platne liste pa su komponente isplate nejasne. Njegovateljice \u010desto nemaju ni slobodan dan niti trenutak odmora. “Na\u017ealost, puno je nevolja. Mo\u017ee se re\u0107i da je cijela industrija ku\u0107ne njege u takozvanom ‘sivom podru\u010dju’. Ne postoje odgovaraju\u0107i zakonski propisi koji bi mogli u\u010dinkovito pobolj\u0161ati situaciju njegovateljica”, zaklju\u010duje Voji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema procjenama napravljenima nakon Uskrsa, o 200 tisu\u0107a ljudi vi\u0161e nije mogu\u0107e brinuti kod ku\u0107e jer su mnoge njegovateljice iz isto\u010dne Europe oti\u0161le iz Njema\u010dke zbog straha od koronavirusa, ka\u017ee Voji\u0107 dodav\u0161i: “Bolnice ne mogu prihvatiti ove ljude jer im trebaju mjesta za zara\u017eene. Stara\u010dki domovi su puni. VHBP (Der Verband f\u00fcr h\u00e4usliche Betreuung und Pflege \u2013 Udruga za ku\u0107nu njegu i skrb) procjenjuje da u Njema\u010dkoj trenutno ima oko 300 tisu\u0107a njegovateljica iz isto\u010dne Europe. 90% njih, ili oko 270 tisu\u0107a, rade na crno. Njegovateljice su dosad uglavnom dolazile autobusom \u010dije je prometovanje sada zabranjeno pa se name\u0107e problem dolaska, kao i potreba samoizolacije. Austrija nastoji omogu\u0107iti letove kako bi se osiguralo da njegovateljice do\u0111u”.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, Guardian<\/a> ve\u0107 pi\u0161e o austrijskom “prko\u0161enju” zatvorenim granicama organizacijom \u010darter letova za njegovateljice starijih i nemo\u0107nih iz Rumunjske i Bugarske. Prema svjedo\u010danstvima putnica, osim onemogu\u0107enog fizi\u010dkog distanciranja na letu, po dolasku u Austriju oduzete su im putovnice za vrijeme dr\u017eavno organizirane karantene \u2013 sve dok slu\u010daj nisu raskrinkali lokalni mediji. Trenutno je, kao \u0161to i na\u0161e sugovornice isti\u010du, pitanje mobilnosti njegovateljica jedno od klju\u010dnih pitanja, a tome svjedo\u010de i brojne prepiske u njegovateljskim grupama na dru\u0161tvenim mre\u017eama – taksiji voze samo unutar dr\u017eavnih granica, a neki od prijevoznika tra\u017ee i potvrde o negativnom nalazu na koronavirus. Granice se prelaze pje\u0161ke, putovanje od stotinjak kilometara, primjerice od Trsta do mjesta na isto\u010dnoj obali Istre traje i po 12 sati, nude se prijevozi za vi\u0161e njegovateljica istovremeno u osobnim automobilima, a prelazak granice i povratak u mjesto prebivali\u0161ta njegovateljice nazivaju “proboj”. <\/p>\n\n\n\n Ograni\u010denje kretanja\nvi\u0161estruko poga\u0111a radnice na crno. Radnice koje ne \u017eive u ku\u0107anstvima u kojima\nrade ostaju bez posla zbog nemogu\u0107nosti dolaska na radno mjesto odnosno\nishodovanja propusnice. Putem njegovateljskih grupa na dru\u0161tvenim mre\u017eama saznajemo\nda se taj problem javlja i na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, zbog onemogu\u0107enog putovanja me\u0111u\n\u017eupanijama. Neprijavljene radnice koje \u017eive u ku\u0107anstvima u kojima rade, a koje\nsu sad onemogu\u0107ene u odlasku u nabavku ili izvr\u0161avanju drugih zadataka izvan\nprostora doma, izgubile su i te, iako radne, trenutke koji su im \u010desto\npredstavljali i svojevrsni predah. Govorimo i o radnicama za koje gubitak posla\n\u010desto zna\u010di i gubitak doma. U Italiji su u toku rasprave o osmi\u0161ljavanju i pokretanju nekih oblika potpora za radnike na crno, no jo\u0161 uvijek nije jasno ho\u0107e li ih biti te kako \u0107e te mjere izgledati. Spominju se opcije u kojima bi radnica prilo\u017eila dokaze o radu proteklih tjedana, makar i na crno. No, Michele Berti mi\u0161ljenja je da je ovaj aspekt izrazito kriti\u010dan i te\u017eak za dokazati, a posebice u sektoru brige i ku\u0107anskog rada. <\/p>\n\n\n\n Da je isklju\u010divanje radnica u ku\u0107anstvu, dadilja i njegovateljica starijih iz paketa mjera pravne i ekonomske za\u0161tite paradoksalno upravo danas kad je vi\u0161e no ikad o\u010dita va\u017enost skrbi i reproduktivnog rada upozoravaju i istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010di koji su talijanskim vlastima uputili apel “Cura lavoro di cura”<\/a> (“Briga za bri\u017eni rad”). Potrebna je, stoji u apelu, zna\u010dajna promjena perspektive, kako kratkoro\u010dno tako i srednjoro\u010dno, a jo\u0161 vi\u0161e otkako je Italija ratificirala ILO189 Konvenciju o ku\u0107nim radnicima (2011.) \u010dime se obvezala ukloniti sve oblike diskriminacije tih kategorija rada. “Konvencija je va\u017ena jer sprje\u010dava diskriminaciju radnica u ku\u0107anstvu u odnosu na druge radnike, dok su mjere o kojima je talijanska vlada do sada raspravljala diskriminatorne. Smatramo da aktualne rasprave o koronavirusnoj krizi mogu biti prilika za prevazila\u017eenje dosada\u0161nje diskriminacije, poput one koja se odnosi na nepostojanje pokrivenosti ovih radnica INPS-om (socijalnim osiguranjem) u slu\u010daju bolesti”, kazale su nam inicijatorice apela. Tako\u0111er, smatraju da nam je potrebna europska migracijska politika koja se ne bi odnosila samo na dono\u0161enje ili odbacivanje politika pojedinih dr\u017eava, te dodaju da ve\u0107 postoje mjere za prava radnika u ku\u0107anstvu i migranata koje bi trebale biti implementirane u svim dr\u017eavama. U srednjoro\u010dnoj perspektivi isti\u010du potrebu razvoja javnih servisa, javno dostupne te\u010dajeve obuke za njegovateljice te stro\u017eu i razra\u0111eniju suradnju javnih servisa i pojedina\u010dnih obitelji. Zaklju\u010dile su da je va\u017eno promovirati i sektorsko radni\u010dko organiziranje (\u0161to je i jedno od na\u010dela C189) s naglaskom na sindikalno organiziranje migrantskih radnica, a ne tek unutar udruga migranata koje obi\u010dno nisu fokusirane na pitanja rada. <\/p>\n\n\n\n Povijest se rimuje, kako u odnosu centra i (polu)periferije tako i u nepriznavanju \u017eenskog reproduktivnog rada i migracija. Kona\u010dno, siamo tutti sulla stessa barca<\/em> dok nevidljiva basa forca u potpalublju \u010depi rupe. 2<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Nastanku ovog teksta pomogli\/e su Elena \u0110eki\u0107, Drago \u017dupari\u0107-Ilji\u0107 te Sun\u010dica Brnardi\u0107 i Slobodan Kapor iz SSSH-a kojima se ovim putem zahvaljujem, a posebno se zahvaljujem kaziva\u010dici. <\/em><\/p>\n Talijansko dru\u0161tvo potpuno je ovisno o radu njegovateljica iz isto\u010dnoeuropskih zemalja, no one su zbog svog nevidljivog i nepriznatog statusa isklju\u010dene i iz paketa pomo\u0107i radnicima pogo\u0111enima aktualnom krizom. Marta Baradi\u0107 u razgovoru s jednom od njegovateljica i nekoliko stru\u010dnjaka pribli\u017eava sumornu situaciju s kojom su trenutno suo\u010dene \u017eene koje iz Hrvatske odlaze raditi kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32291,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[657,858,834,894],"theme":[455],"country":[38,30],"articleformat":[450],"coauthors":[434],"class_list":["post-32287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-briga-za-starije","tag-korona-virus","tag-migrantice","tag-njegovateljice","theme-rad","country-hrvatska","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32287"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32301,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32287\/revisions\/32301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32291"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32287"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32287"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32287"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32287"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}U po\u010detku bija\u0161e neformalno <\/h2>\n\n\n\n
Katica za sve <\/h2>\n\n\n\n
Ni petka ni svetka<\/h2>\n\n\n\n
Briga za rad brige<\/h2>\n\n\n\n