Albanija bilje\u017ei prili\u010dno nizak broj zara\u017eenih i preminulih od koronavirusa, ali jo\u0161 je te\u0161ko re\u0107i jesu li tome razlog restriktivne mjere karantene ili mali broj testova. No, nije te\u0161ko re\u0107i \u010diju je stranu kad su posrijedi ekonomske posljedice vlada sklonija zauzeti: kapitala ili rada.<\/p>\n\n\n\n
Ozbiljna socijalna karantena je u Albaniji na snazi jo\u0161 od po\u010detka o\u017eujka. \u010cim je zabilje\u017een prvi slu\u010daj zaraze koronavirusom vlada je odlu\u010dila zatvoriti \u0161kole, kafi\u0107e, restorane, kazali\u0161te, stadione itd. Kako su tjedni prolazili restrikcije su postale jo\u0161 drasti\u010dnije: zabranjena je \u0161etnja parkovima, \u0161etnja u bilo kakvom dru\u0161tvu, dok je od 5 do 13 sati kretanje omogu\u0107eno samo po jednoj osobi iz ku\u0107anstva, na jedan sat, i to samo u svrhu kupovanja nu\u017enih namirnica. Niska razina zara\u017eenih i mrtvih, 535 i 26, mo\u017ee biti rezultat drasti\u010dnih mjera ili malog broj testiranja. Naime, Albanija je napravila 1.765 testova na milijun stanovnika \u0161to je me\u0111u najni\u017eim brojevima u Europa. Primjerice, Italija je napravila 20.577 testova na milijuna stanovnika, a susjedne Srbija i Makedonija 3.727, odnosno 5.212. testova. 1<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n \u0160to god bio uzrok niskog broja zabilje\u017eenih oboljelih, valja primijetiti da se Albanija na\u0161la u situaciji paradoksalne prednosti siroma\u0161ne, korumpirane dr\u017eave s devastiranim zdravstvenim sustavom: vlada je bilo dobro upoznata sa stanjem u zdravstvu, za \u0161to je i prili\u010dno odgovorna, tako da je jedina djelotvorna kratkoro\u010dna opcija bila krajnje restriktivna karantena.<\/p>\n\n\n\n Kako bi pokazala da misli ozbiljno vlada je kaznila vi\u0161e od 1.000 ljudi za sitne prekr\u0161aje. No, nije sve ostalo na tome. Na svojoj Facebook stranici premijer Edi Rama je postavio video snimku na kojoj se vide policijske snage koje prebijaju ljude. Rama je tvrdio da se na snimci vidi recentan doga\u0111aj iz demokratske \u0160panjolske, sugeriraju\u0107i tako valjda da je represija neizostavan dio demokratskih re\u017eima. Me\u0111utim, vrlo brzo se otkrilo da je ono \u0161to se vidi na snimci represija nad opozicijskim prosvjednicima u Al\u017eiru, a ne na \u0161panjolskim kr\u0161iteljima mjera izolacije. Na op\u0107enitijoj razini, vlada je djelomi\u010dno suspendirala Ustav, a Rama uglavnom koristi autoritarnu i paternalisti\u010dku retoriku.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na sve to, vlada nije zabranila proizvodnju u tzv. ne-esencijalnim sektorima. Posebno su pritom riziku izlo\u017eeni radnice i radnici u tekstilnoj industriji, call centrima i rudnicima. U javnost je iza\u0161lo nekoliko izvje\u0161taja o zarazama me\u0111u radnicima, pogotovo u sku\u010denim tekstilnim tvornicama koje slu\u017ebeno broje 20 slu\u010dajeva u posljednja dva dana. Vlada ne samo da ne namjerava privremeno obustaviti proizvodnju u ovom sektoru ve\u0107 se priklonila mjerama izvanrednog stanja i izme\u0111u ostalog suspendirala ustavno pravo na \u0161trajk. Radnice se boje za svoje zdravlje, ali se tako\u0111er boje i otkaza. Poslodavci ih tjeraju na rad u krajnje riskantnim uvjetima, ali oni ne mogu prosvjedovati, \u0161trajkati ili pokrenuti bilo kakav oblik kolektivne akcije. Naime, brutalne kazne, do nekoliko godina zatvora, su namijenjene za svakoga tko prekr\u0161i mjere karantene i socijalnog distanciranja, \u0161to onemogu\u0107uje radni\u010dko organiziranje. Tu i tamo su se pojavljivali divlji \u0161trajkovi no oni bi ve\u0107 sutra bili ugu\u0161eni.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, svakim danom smo sve bli\u017ee izbijanju ekonomske krize. Veliki broj radnika u turizmu, kafi\u0107ima i restoranima trenutno ne radi, kao ni brojni uli\u010dni prodava\u010di i mali poduzetnici. Vlada je potvrdila dva paketa mjera kako bi se pomoglo onima pogo\u0111enima krizom. 180 milijuna eura \u0107e i\u0107i za infrastrukturne investicije u javne bolnice i minimalne pla\u0107e (oko 200 eura) za radnike i male poduzetnike koji zbog progla\u0161enih mjera karantena ne smiju raditi. Tako\u0111er, predvi\u0111eno je i 250 milijuna eura jamstva za velika poduze\u0107a, \u0161to zna\u010di da \u0107e mo\u0107i uzimati kredite \u010dije kamate \u0107e pla\u0107ati dr\u017eava. Primjena poreza na dobit, \u010dak i za velika poduze\u0107a, odgo\u0111ena je do rujna.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ovih mjera je izazvala dosta skepse u javnosti. Na primjer, postoji veliki broj neregistriranih nezaposlenih, ljudi koji rade na crno i koji su najsiroma\u0161niji me\u0111u siroma\u0161nima, a njih sve mjere zaobilaze i ne\u0107e primati nikakvu pomo\u0107. S druge strane, postoje velike kompanije poput lanaca supermarketa koji u periodu krize bilje\u017ee rekordne profite koje ostvaruju na le\u0111ima radnika i njihovim prekomjernim radnim satima. Umjesto da takva poduze\u0107a dodatno oporezuje i redistribuira sredstva dru\u0161tveno najugro\u017eenijima, dr\u017eava ih dodatno privilegira. Tako\u0111er, tu su i oni najbogatiji, milijarderi, mahom prisutni u nekretninskom biznisu. Oni ne samo da bi mogli pla\u0107ati poreze bez obzira na manjak ekonomskih aktivnosti ve\u0107 bi moglo komotno dodatno pomo\u0107i cijeloj ekonomiji. No, slijepi u odnosu na svoj dugoro\u010dni, kolektivni klasni interes, oni od vlade tra\u017ee dodatne financijske ustupke.<\/p>\n\n\n\n Vladina se strategija, dakle, zasniva na izbjegavanju fiskalnih mjera i saniranju rashoda zadu\u017eivanjem i rastom javnog duga. Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF), koji prognozira pad BDP-a za 5% ove godine, obe\u0107ao je vladi 174 milijuna eura zajmova i dopustio vi\u0161e prora\u010dunske deficite ove godine, ali sa zna\u010dajnim mjerama \u0161tednje od idu\u0107e godine. Naravno, prora\u010dunski prihodi su bili rekordno nisku u prvom kvartalu: porezni prihodi su pali za 4,5%, a carinskih prihodi za 19%.<\/p>\n\n\n\n Ekonomske prognoze su jo\u0161 crnije ako uzmemo u obzir da su motori albanske ekonomije – tekstilne tvornice i call centri – potpuno ovisni o firmama sa zapada, pogotovo talijanskim s kojim se nalaze u podugovorateljskom odnosu. Ako se ekonomska blokada nastavi, \u0161to zna\u010di i ni\u017ea potra\u017enja za cipelama, majicama i call centrima, albanske kompanije \u0107e naprosto bankrotirati. Tako\u0111er, s obzirom na izra\u017eenu zavisnost ekonomije i nedovoljnu proizvodnju hrane, Albanija riskira gotovo sve ako se epidemiolo\u0161ke mjere nastave jo\u0161 nekoliko mjeseci. A s obzirom na zatvorene granice, “vi\u0161ak populacije” koji \u0107e \u010diniti dana\u0161nji i sutra\u0161nji otkazi, ne\u0107e imati mogu\u0107nost migracije u Njema\u010dku ili Italiju kao \u0161to je to do sada bio slu\u010daj. Masovna nezaposlenost koja se ne\u0107e mo\u0107i rije\u0161iti migracijom dodatno \u0107e naglasiti dru\u0161tvene kontradikcije.<\/p>\n\n\n\n Dok se ljudi privikavaju pomalo na izvanredne okolnosti, svakodnevno se postavljaju nova pitanja. Za\u0161to se nalazimo u ovakvom neredu? Za\u0161to su na\u0161e bolnice tako slabo opremljene? Za\u0161to nemamo dovoljno kapaciteta za testiranje? Za\u0161to na\u0161e medicinsko osoblje ima tako smije\u0161ne pla\u0107e? Za\u0161to su javnozdravstvene ustanove tako podinvestirane? Za\u0161to se dr\u017eava odlu\u010dila na podr\u017eavanje kapitala u obliku javno-privatnih partnerstava? Za\u0161to je vlada prije godinu dana odlu\u010dila smanjiti porez na dividendu za pola? Ova i sli\u010dna pitanja postaju sve ra\u0161irenija u javnosti. U kombinaciji s visokom nezaposleno\u0161\u0107u i osiroma\u0161enjem mogla bi dodatno aktivirati narodni bijes. Prvi dan nakon karantene moglo bi se sva\u0161ta dogoditi.<\/p>\nRiskantni rad<\/h2>\n\n\n\n
Crne prognoze<\/h2>\n\n\n\n