{"id":32256,"date":"2020-04-17T13:24:18","date_gmt":"2020-04-17T12:24:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32256"},"modified":"2020-04-18T15:32:09","modified_gmt":"2020-04-18T14:32:09","slug":"dijalektika-izumiranja-prirode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32256","title":{"rendered":"Dijalektika (izumiranja) prirode"},"content":{"rendered":"\n<p>Kolaps ekosustava biljnog i \u017eivotinjskog svijeta ne\u0107e i\u0107i postepeno, kako smo se do sada nadali, ve\u0107 \u0107e umjesto toga promjene biti jako nagle i iznenadne te bi mogle nastupiti puno ranije nego \u0161to su znanstvenici o\u010dekivali. Nastavi li se Zemlja zagrijavati donedavnim tempom, posljedice \u0107emo jasno osjetiti za deset godina. Budu\u0107i da svaka nova znanstvena studija na ovu temu nudi sve katastrofalnije scenarije skore budu\u0107nosti, i s obzirom na gotovo promilsku to\u010dnost predvi\u0111anja dekadama starih istra\u017eivanja, nije li vrijeme da ozbiljno prionemo sanaciji planete?<\/p>\n\n\n\n<p>Da osobe na pozicijama mo\u0107i, bilo da govorimo o politi\u010dkim ili poduzetni\u010dkim elitama, ne misle isto, jasno svjedo\u010de apeli brojnih izrazito zaga\u0111uju\u0107ih industrija da se zbog pandemije koronavirusa, i ekonomske \u0161tete koju im je ona nanijela, odgode svi klimatski ciljevi te da se tim industrijama, umjesto karbonskih penala, odobre nove linije javnih subvencija. Nas, koji diljem svijeta stvaramo sredstva za te subvencije i dalje nitko ne pita na \u0161to da se na\u0161i novci tro\u0161e. Za to vrijeme, znanost je neumoljiva. <\/p>\n\n\n\n<p>\u010casopis Nature, jedan od najpresti\u017enijih uop\u0107e, objavio je <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"studiju trojice autora (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41586-020-2189-9.epdf?author_access_token=xeIRKeSD_AQ2aWEwjFA-2dRgN0jAjWel9jnR3ZoTv0Mu1Ah8wVLy6bvXVvBoMP6OTTYrbG8GM0auUesx4pdEt--E3_subRo9vjNSWStNtN0yKVsw2QCGsxASBb6hI6U8FIoFS5VEmFuWHlokeEpRcw%3D%3D\" target=\"_blank\">studiju trojice autora<\/a> (Trisos, Merow, Pigot) koja prorokuje da \u0107e veliki pojasevi ekosustava umirati u valovima, u iznenadnim masovnim izumiranjima \u0161to \u0107e uzrokovati disbalanse i me\u0111u zajednicama ljudi ovisnima o tim ekosustavima. Tropi su ve\u0107 sada najvi\u0161e izlo\u017eeni te zbog malenog manevarskog prostora u pogledu adaptacije na rast temperatura zapravo i najugro\u017eeniji. <\/p>\n\n\n\n<p>Trisos, Merow i Pigot smatraju da se ovo izumiranje vrsta doga\u0111a tako da se jako dugo \u010dini kao da je sve u redu dok odjednom nije, a tada je kasno za bilo \u0161to poduzeti i obrnuti proces. Njihova usporedba ka\u017ee da se radi o tome da shvati\u0161 da pada\u0161 s litice, nakon \u0161to si ve\u0107 pao. Trojac znanstvenika upozorava da su rezultati studije izrazito crni te da je nu\u017ena hitna akcija da se ve\u0107 otpo\u010deo proces zaustavi. Smatraju da je nu\u017eno sa\u010duvati stani\u0161ta i da se zbog bezbroj na\u010dina na koji ljudi mijenjaju lice Zemlje (ribolovom, poljoprivredom, sje\u010dom \u0161uma, rudarenjem i sagorijevanjem fosilnih goriva) u riziku od izumiranja nalazi milijun biljnih i \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/die-off-3-david-mcnew-Getty-NA-AFP-1024x682.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-32258\" srcset=\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/die-off-3-david-mcnew-Getty-NA-AFP.jpg 1024w, https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/die-off-3-david-mcnew-Getty-NA-AFP-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/die-off-3-david-mcnew-Getty-NA-AFP-768x512.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption>Foto: AFP \/ Getty Imges NA \/ David McNew<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da metode ovakvih studija obi\u010dno ostanu izvan novinarskih tekstova, radi \u010dega zaklju\u010dci u o\u010dima javnosti \u010desto gube na te\u017eini, ovdje \u0107emo iznijeti neke metodolo\u0161ke okvire kako bi bilo jasno da je studija itekako kredibilna i pouzdana. Znanstvenici su prou\u010davali malo vi\u0161e od 30.000 (vodenih) morskih i kopnenih vrsta koje su podijelili s obzirom na stani\u0161ta u kvadrante osnovice sto kilometara, i s pitanjem kada bi klimatske promjene mogle utjecati na pad njihove populacije te da li \u0107e se to dogoditi naglo ili postupno. Potom su odredili najvi\u0161e temperature koje vrste mogu podnijeti (prou\u010dili su maksimalne temperature u stani\u0161tima u kojima vrste obitavaju) i izra\u010dunali kada \u0107e globalno zatopljenje prevazi\u0107i te temperature. Pri tome su kao faktor zagrijavanja uzeti poznati scenariji globalnog zatopljenja ni\u017eeg i vi\u0161eg od prosje\u010dna dva stupnja Celzijusa godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su ih \u0161okirali: naglo izumiranje vrsta prijeti svim razredima \u2013 ribama, vodozemcima, gmazovima, pticama i sisavcima \u2013 i u svim stani\u0161tima. Dakle, ne radi se o ne\u010demu \u0161to se doga\u0111a samo u tropskim krajevima nego o sustavu povezanih posuda, samo \u0161to \u0107e te promjene biti nagle, i jako vidljive, a ne postupne i neprimjetne. Kako god analizirali prikupljene podatke, ishod je uvijek isti \u2013 kazao je za <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"New York Times (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.nytimes.com\/2020\/04\/15\/climate\/wildlife-population-collapse-climate-change.html?\" target=\"_blank\">New York Times<\/a> Cory Merow, ekolog i jedan od autora studije zaposlen na Sveu\u010dili\u0161tu u Conneticutu. Dodao je kako bi u slu\u010daju da se globalno zatopljenje zaustavi na ispod dva stupnja u prosjeku godi\u0161nje pomor vrsta bio manji od 60 posto. No, ako nastavimo po sada\u0161njoj putanji, kolaps tropskih \u0161uma \u010deka nas ve\u0107 za dvadeset godina, u 2040-ima (do krajeva u umjerenom pojasu izumiranje bi stiglo do 2050-ih, \u0161to ne zna\u010di da se poreme\u0107aji ne\u0107e osje\u0107ati i ranije). Ako po\u010dnemo odmah, svako pobolj\u0161anje statistika u stvarnosti zna\u010di spa\u0161avanje i pre\u017eivljavanje tisu\u0107a vrsta. No i smanjeno zagrijavanje ipak \u0107e poremetiti \u017eivote tisu\u0107a ljudskih, biljnih i \u017eivotinjskih zajednica diljem planete, a za po\u010detak, posebno one u tropskim krajevima. <\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, makar i samo kupovanje vremena od nekoliko dekada mo\u017ee rezultirati boljom adaptacijom vrsta na nove, visoke temperature, \u0161to bi tako\u0111er smanjilo razmjere izumiranja. Spre\u010davanje najgoreg scenarija mora zapo\u010deti odmah i sada. Globalna epidemija virusa Serioznog akutnog respiratornog sindroma 2 (SARS-CoV 2) i bolesti koju on izaziva (COVID-19) kao jin u jangu ima trun\u010dicu dobra u sebi \u2013 a to je smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova, koja bi Zemlji mogla donijeti toliko \u017eu\u0111eni predah. Pitanje je samo ho\u0107e li se u skladu s epidemijom i znanosti promijeniti i politi\u010dka ekonomija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kolaps ekosustava biljnog i \u017eivotinjskog svijeta ne\u0107e i\u0107i postepeno, kako smo se do sada nadali, ve\u0107 \u0107e umjesto toga promjene biti jako nagle i iznenadne te bi mogle nastupiti puno ranije nego \u0161to su znanstvenici o\u010dekivali. Nastavi li se Zemlja zagrijavati donedavnim tempom, posljedice \u0107emo jasno osjetiti za deset godina. Budu\u0107i da svaka nova znanstvena [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32260,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[714,357],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izumiranje-vrsta","tag-klimatske-promjene","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32256"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32275,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32256\/revisions\/32275"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32256"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32256"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32256"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32256"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}