Od amaterskog “recenzenta” tehnologije do globalnog financijskog tr\u017ei\u0161ta, svi se sla\u017eu u jednome: Njema\u010dka je najbolja. Artikulirao se taj stav kao “\u0161ta \u0160vabo napravi to ti je…” ili kao negativna kamata na njema\u010dku dr\u017eavnu obveznicu, svejedno je. Konsenzus je postojan i nitko ga ne mo\u017ee naru\u0161iti. Sli\u010dno stoje i kad je u pitanju tretman pandemije, konstantno se hvali niska smrtnost u Njema\u010dkoj i tuma\u010di ju se kao novi dokaz discipline i efikasnosti. Me\u0111utim, kao i u slu\u010daju ekonomije u periodu pro\u0161le krize, tako i danas, njema\u010dki uspjeh nije samo njema\u010dki.<\/p>\n\n\n\n
I dok je u prvoj polovici pro\u0161log desetlje\u0107a Njema\u010dka “izvozila” nezaposlenost na ju\u017enu periferiju kontinenta, danas “izvozi” pandemiju. Naime, sezona je bijelih \u0161paroga. A kako znamo iz pjesme o nagovaranju dalmatinske radne snage da ne migrira, nema koga da ih bere. Bijela \u0161paroga se u sjeverozapadnoj Europi smatra delicijom te se organiziraju razni gastronomski festivali i ceremonije u vrijeme sezone. Tih festivala ove godine ne\u0107e biti, ali \u0161paroge se moraju obrati. Zbog ekonomije, kako se to danas ka\u017ee. Problem je taj \u0161to nema radne snage: rumunjski radnici koji ina\u010de sezonski beru \u0161paroge su zbog pandemije i zatvorenih granica ostali doma.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, pandemija nije bila dovoljno uvjerljivo obja\u0161njenje za njema\u010dki agrobiznis. Lobisti su pritiskali vladu da napravi nekakav dogovor s Rumunjima i da ti radnici ipak nekako do\u0111u. Rumunjska vlada je pristala i dogovorena je iznimka: otvoreni su letovi iz Rumunjske za Njema\u010dku. I krenuo je stampedo: tisu\u0107e radnika s ugovorima o radu na Whatsappu su se krcale u prepune autobuse kako bi stigli na aerodrom i u\u0161li u avione. Pritom je velik dio njih do\u0161ao iz Suceave, \u017eari\u0161ta koronavirusa u Rumunjskoj. No, epidemiolo\u0161ke mjere su stavljene u stranu, kao i protokoli socijalnog distanciranja, izvanredno stanje u Rumunjskoj i zabrana ulaska stranih radnika u Njema\u010dku. Vlada u Bukure\u0161tu se ne mora brinuti o gladnim ljudima, a njema\u010dki agrobiznis ne mora u lockdown<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Rumunjske radnike, me\u0111utim, ne\u0107e tretirati njema\u010dko zdravstvo kad se zaraze. Vratit \u0107e se doma prije nego \u0161to se navr\u0161i 115 dana rada u Njema\u010dkoj nakon kojih su poslodavci prisiljeni na izdvajanje za doprinose. A kad se vrate doma, pitanje je tko \u0107e ih lije\u010diti jer su doktori i medicinske sestre jo\u0161 prije oti\u0161li – u Njema\u010dku! Ekonomski krug izme\u0111u centra i periferije je zatvoren. Ne radi se pritom samo o Njema\u010dkoj. I druge zemlje u Europi kre\u0107u istim putem, poput Italije i Velike Britanije i nastoje “iskam\u010diti” dolazak poljoprivrednih radnika iz isto\u010dne Europe. Nije samo poljoprivreda ta koja treba radnike. Kako u svom \u010dlanku<\/a> o ovoj pri\u010di na Guardianu navode Daniela Gabor i Costi Rogozanu, ispod radara se odvija i migracija rumunjskih i bugarskih njegovateljica u Austriju.<\/p>\n\n\n\n Sve je o\u010ditije da bogate zapadne ekonomije na svojim le\u0111ima u prili\u010dnoj mjeri dr\u017ei postkomunisti\u010dka univerzalna radnica. Rije\u010dima Gabor i Rogozanua: “Reza\u010di \u0161paroga, bera\u010di salate i njegovateljice predstavljaju na mnogo na\u010dina najefikasniji oblik rada u Europi: jeftin, visoko produktivan i neoporezivan \u010dak i kad predstavlja javnozdravstveni rizik. Europska politi\u010dka ekonomija je stvorila univerzalnog vojnika sposobnog da se transformira po sezonskoj potrebi: od bera\u010dice preko njegovateljice do bau\u0161telca.” S obzirom na to da ovakvu situaciju na tr\u017ei\u0161tu rada slu\u017ebena Europa uop\u0107e ne adresira kao problem, mo\u017eemo se komotno zapitati: nije li ovo mo\u017eda i bio cilj europskih integracija i \u0161irenja na istok? Jedan od klju\u010dnih definitivno.<\/p>\n\n\n\n Pandemija, izolacija i obustava velikog dijela ekonomije poslu\u017eile su nam kao rendgenska slika suvremenog kapitalizma. A na toj slici se vidi da su negativne kamatne stope na njema\u010dke obveznice zapravo pogrbljena le\u0111a rumunjskih radnika na poljima \u0161paroga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od amaterskog “recenzenta” tehnologije do globalnog financijskog tr\u017ei\u0161ta, svi se sla\u017eu u jednome: Njema\u010dka je najbolja. Artikulirao se taj stav kao “\u0161ta \u0160vabo napravi to ti je…” ili kao negativna kamata na njema\u010dku dr\u017eavnu obveznicu, svejedno je. Konsenzus je postojan i nitko ga ne mo\u017ee naru\u0161iti. Sli\u010dno stoje i kad je u pitanju tretman pandemije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32254,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32252"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32255,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32252\/revisions\/32255"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32252"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32252"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32252"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32252"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}