\n\nHrvatski poduzetnici od nedavno se bore za svoje interese u inicijativi “Glas poduzetnika” koja navodno zastupa sve privatnike i zaposlenike privatnog sektora. Kako to da, predla\u017eu\u0107i vlastite mjere, inicijativa na radnike uop\u0107e nije mislila, iako su upravo radnici uvjerljivo najmasovnija skupina u privatnom sektoru? Odgovor je poprili\u010dno jednostavan: zato \u0161to glas poduzetnika po\u010diva na ti\u0161ini radnika.
<\/p>\n\n\n\n
Sredinom pro\u0161log mjeseca, samo dan nakon \u0161to je Vlada donijela prve mjere za spas nacionalne ekonomije u doba pandemije, na Facebooku je osnovana grupa “Glas poduzetnika”. Revoltirani poslovi\u010dno polovi\u010dnom reakcijom vlasti, premijeru su brzo poslali vlastiti kontraprijedlog: kratkoro\u010dno osloba\u0111anje od pla\u0107anja poreza, doprinosa i ostalih nameta umjesto njihove privremene odgode, moratorij na otplatu kredita i leasinga, ukidanje obaveznih \u010dlanarina poput one u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pojednostavljenje birokratskih pravila, pla\u0107anje PDV-a tek nakon naplate izdanog ra\u010duna umjesto da se, kao do sada, porez pla\u0107a unaprijed\u2026 Iz perspektive poduzetnika, takva je politika logi\u010dna: ako im je dr\u017eava mjerama za ograni\u010davanje pandemije prakti\u010dno onemogu\u0107ila poslovanje, nema razloga da im poslovanje istovremeno “napla\u0107uje”. A politika je savr\u0161eno racionalna i iz perspektive dr\u017eave: za\u0161to bi nametima gurala u propast firme koje su ionako zavr\u0161ile na rubu egzistencije, ako o njihovom oporezivanju u perspektivi ovisi? \u010cini se, za\u010dudo, da je to shvatio i netko u Vladi. Ve\u0107 po\u010detkom ovog mjeseca Andrej Plenkovi\u0107 predstavit \u0107e tako drugi paket mjera, a medijsku euforiju koja ga je do\u010dekala vrijedi upamtiti. “Inicijativa Glas poduzetnika zadovoljna predlo\u017eenim paketom”, dojavio je Jutarnji<\/a>; “Vlada ipak popu\u0161ta i otpisuje porez”, potvrdio je Lider<\/a>; “Vlada je \u010dini se pogodila u ‘sridu’, plan ekonomskog spasa pozdravljaju svi”, zadovoljno zaklju\u010duje T-portal<\/a>\u2026 Ako \u0107emo vjerovati mainstream medijima, poduzetnici i dr\u017eava su prvi put u posljednjih 30 godina zavr\u0161ili u nje\u017enom ekonomskom zagrljaju: vlast je napokon poslu\u0161ala one koji “zaista privre\u0111uju”, poslovnjaci su joj zauzvrat zapljeskali. <\/p>\n\n\n\n Idila, dodu\u0161e, ne\u0107e dugo trajati: to\u010dno onoliko koliko je poduzetnicima trebalo da se regrupiraju, prisjete kako je svaki ljubavni \u010din s dr\u017eavom duboko neprirodan i zatim ponovno pre\u0111u u ofanzivu. A budu\u0107i da je za svakog pravog poduzetnika kriza ujedno i prilika, ovu su shvatili kao sjajnu \u0161ansu za novi blitzkrieg na javni sektor. Najsvje\u017eiji zahtjevi Glasa poduzetnika stoga o\u010dekivano idu prema radikalnom rezanju pla\u0107a i desetkovanju mrskih “uhljeba”. Ono \u0161to je zapo\u010delo kao neformalna Facebook grupa pritom se na valu velikog inicijalnog uspjeha transformiralo u slu\u017ebenu udrugu gra\u0111ana, a prvi sljede\u0107i cilj im je, kao \u0161to javlja Faktograf<\/a>, izboriti poziciju socijalnog partnera u tripartitnom Gospodarskom vije\u0107u, gdje interese privatnika naspram dr\u017eave i sindikata predstavlja isklju\u010divo Hrvatska udruga poslodavaca, organizacija koja mahom okuplja velike tvrtke. Za razliku od njih, Glas poduzetnika spreman je zastupati stvarne, autenti\u010dne interese manjih i srednjih poslodavaca. Ali i ostalih: “Inicijativa okuplja poduzetnike, obrtnike i sve privatnike i zaposlenike privatnog sektora”, tuma\u010di Hrvoje Bujas, osniva\u010d Facebook stranice koja polako prerasta u dru\u0161tveni pokret i “\u010dovjek koji je natjerao vladu da napokon poku\u0161a spasiti gospodarstvo”<\/a>. Pa dodaje: “U ovom trenutku, Inicijativa je jedina organizacija koja prati i prenosi glas realnog sektora.”<\/p>\n\n\n\n U \u010ditavoj pri\u010di postoji samo jedan problem. A on je, na\u017ealost, golem. Prvu, klju\u010dnu i za daleko najve\u0107i broj ljudi iz tzv. realnog sektora neusporedivo najva\u017eniju mjeru \u2013 onu prema kojoj \u0107e se iznosi minimalnih pla\u0107a kroz idu\u0107a tri mjeseca financirati iz dr\u017eavnog prora\u010duna kako radnici ne bi odmah ostajali bez posla \u2013 Vlada je donijela jo\u0161 u prvom krugu dr\u017eavnih intervencija, sredinom pro\u0161log mjeseca, prije nego \u0161to ju je na to bilo tko “natjerao”. \u0160tovi\u0161e: u drugom krugu mjera iznos subvencionirane minimalne pla\u0107e povisila je s 3.250 na 4.000 kuna \u2013 odnosno oko 5.500 kuna nakon \u0161to se ura\u010dunaju otpisani doprinosi \u2013 iako nitko od nje nije tra\u017eio pove\u0107anje. Me\u0111u prijedlozima mjera koje je nakon prvoga kruga premijeru poslao Glas poduzetnika, naime, nigdje nema zahtjeva za sna\u017enijom bud\u017eetskom potporom radnicima. Poduzetnici su, naprotiv, naglasili da se sla\u017eu s isprva odobrenih 3.250 kuna. Mo\u017eda zato, za razliku od medija koji su promjenu ekonomskog kursa vlasti prikazali kao popu\u0161tanje pod poduzetni\u010dkom pritiskom, sama Vlada stvari vidi ne\u0161to druga\u010dije, pa sa svojih slu\u017ebenih stranica poru\u010duje<\/a>: “Odlu\u010dili smo sna\u017eno stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva!”. Iznenadni senzibilitet Andreja Plenkovi\u0107a za radni\u010dke sudbine ima, naravno, itekakve veze sa skorim parlamentarnim izborima i preliminarnim skupljanjem glasova, ali svejedno ostaje prosta \u010dinjenica da se za radnike, isklju\u010divo na vlastitu inicijativu, privremeno pobrinula dr\u017eavna vlast, dok poduzetnici o prora\u010dunskom subvencioniranju radni\u010dkih pla\u0107a uop\u0107e nisu razmi\u0161ljali. Da stvar bude gora, prema informacijama koje je nedavno prenio Bilten<\/a>, jedan dio tih poduzetnika sada zloupotrebljava najva\u017eniju Vladinu ekonomsku mjeru i krade od vlastitih radnika potporu koju se prethodno nisu ni sjetili tra\u017eiti. <\/p>\n\n\n\n Za\u0161to onda inicijativa Glas poduzetnika tvrdi da, me\u0111u ostalima, predstavlja i “zaposlenike privatnog sektora”? Kad ih ve\u0107 predstavlja, kako to da na njih, predla\u017eu\u0107i vlastite mjere, uop\u0107e nije mislila, iako su upravo radnici uvjerljivo najmasovnija skupina u privatnom sektoru i mada ih ondje ima mnogo vi\u0161e od poduzetnika, obrtnika i samozaposlenih? Kako to da ih je smetnula s uma ako je Glas poduzetnika \u2013 kao \u0161to smo \u010duli \u2013 “jedina organizacija koja prati i prenosi glas realnog sektora”? Odgovor na ova i sli\u010dna pitanja poprili\u010dno je jednostavan: zato \u0161to glas poduzetnika po\u010diva na ti\u0161ini radnika. Onih najmanje za\u0161ti\u0107enih, kojima golema ve\u0107ina privatnika ne dozvoljava sindikalno udru\u017eivanje, koje mediji zaobilaze dok naizmjeni\u010dno promoviraju \u010dari “poduzetni\u010dkog mentaliteta” i zapoma\u017eu zbog nepovoljne “poslovne klime”, onih koji ve\u0107 sada ostaju bez planiranih ljetnih poslova iako su ritam godi\u0161njih tro\u0161kova odavno prilagodili sezonskom radu, onih koji \u0107e se uskoro u kolonama vra\u0107ati iz Irske i Austrije, onih koji \u0107e, kada pro\u0111u parlamentarni izbori, ostati bez dr\u017eavne pomo\u0107i i postrojiti se u redovima pred Zavodom za zapo\u0161ljavanje, sni\u017eavaju\u0107i paralelno konkurentskim pritiskom cijenu rada sretnicima koji uspiju zadr\u017eati radna mjesta\u2026 <\/p>\n\n\n\n Razjedinjeni, jer im poslodavci ne dozvoljavaju sindikalno udru\u017eivanje, neupotrebljivi, jer politi\u010darima nakon izbora ne mogu poslu\u017eiti, nevidljivi, jer su medijima nezanimljivi, radnici u privatnom sektoru mogu samo \u0161utjeti. Ili \u2013 u nedostatku bilo kakve suvisle alternative \u2013 s vremenom prihvatiti interese svojih vlasnika kao vlastite. I nema u tome ni\u010deg naro\u010dito neobi\u010dnog: tako, naprosto, kapitalizam funkcionira ako mu se ne postave minimalna ograni\u010denja. Prava perverzija, me\u0111utim, zapo\u010dinje onda kada poduzetnici iznu\u0111enu \u0161utnju radnika iz “realnog sektora” shvate kao poziv da sami po\u010dnu govoriti u njihovo ime. Pa tvrde da jedini razumiju radni\u010dke interese, iako im, eto, nije palo na pamet tra\u017eiti subvenciju za minimalnu pla\u0107u. Ili ih svedu na sredstvo moralne ucjene, opravdavaju\u0107i svaki zahtjev upu\u0107en dr\u017eavi pukom \u017eeljom da se “osiguraju radna mjesta”. Ili vlastitim u\u0161utkanim radnicima neumorno tuma\u010de kako je njihov pravi neprijatelj zapravo parazitski javni sektor.<\/p>\n\n\n\n Dobro, ne ba\u0161 \u010ditav javni sektor: ba\u0161 kao \u0161to je pandemijska kriza u poslovnom svijetu zao\u0161trila razliku izme\u0111u mo\u0107nog HUP-a i “autenti\u010dnih” manjih poduzetnika, tako je me\u0111u korisnicima prora\u010duna povukla jasnu crtu koja sada dijeli “dobre” od “lo\u0161ih” javnih radnika. Vi\u0161e ni zadnjem libertarijanskom idiotu \u2013 koji je jo\u0161 do ju\u010der neselektivno pljuvao na sve te u\u010ditelje, birokrate i sindikaliste \u2013 ne\u0107e pasti na pamet da zatra\u017ei smanjenje pla\u0107e za, recimo, policajce ili doktore. Umjesto toga, Glas poduzetnika sada predla\u017ee da se iz javnog sektora odstrani tek natalo\u017eeno maligno tkivo nesposobnih strana\u010dkih kadrova, suvi\u0161nih politi\u010dkih poslu\u0161nika i ostalih “pravih” uhljeba. I to zvu\u010di sasvim razumno: svi iz vlastitog iskustva dobro znamo koliko su \u0161tetni, brojni i spori oni radnici koji su u javnoj upravi zaposleni isklju\u010divo po partijskim i klijentelisti\u010dkim vezama. Zahtjev se dakle \u010dini sasvim realan: logi\u010dno, s obzirom na to da dolazi od predstavnika “realnog sektora”. Ali \u010dim ga se samo malo detaljnije pregleda, mno\u017ee se pitanja. <\/p>\n\n\n\n Tko bi to\u010dno trebao provesti selekciju “lo\u0161ih” uhljeba? Dr\u017eavna vlast, koju dr\u017ei ista ona partija \u0161to ih je tamo prethodno decenijama postavljala? Kako osigurati da se odstranjivanje malignog tkiva ne pretvori u politi\u010dki odstrel kadrova koje su u javnoj slu\u017ebi zapo\u0161ljavale druge stranke, u vrijeme kada su same vodile dr\u017eavu? Mo\u017ee li itko razuman vjerovati u “stru\u010dnu” i meritokratsku selekciju nakon \u0161to su svi politi\u010dki projekti izgra\u0111eni na deklarativnoj meritokraciji \u2013 dovoljno je, recimo, sjetiti se Mosta \u2013 vrlo brzo otkrili svoje pravo ideolo\u0161ko lice? Koji bi, zatim, to\u010dno bili efekti dodatnog pada agregatne potra\u017enje na nacionalnu ekonomiju ionako masakriranu krizom, jednom kada na burzu po\u0161aljemo novi kontingent otpu\u0161tenih radnika? Kakve bi u recesijskim okolnostima bile posljedice neizbje\u017enog ispla\u0107ivanja otpremnina, radi kojih bi se dr\u017eava morala dodatno zadu\u017eiti? I tako dalje, i tako dalje: sve dalje, ukratko, od “realnih zahtjeva”. Poanta ovih pitanja, naravno, nije u tome da \u0161tetni balast strana\u010dki programirane dr\u017eavne birokracije treba ostaviti na miru. Poanta je u tome da svaki zahtjev za rezanjem javnog sektora koji se predstavlja kao “realan” mora makar u naznakama adresirati realne probleme rezanja: ne u\u010dini li to, svodi se na impotentno moraliziranje.<\/p>\n\n\n\n I eto, dakle, zavr\u0161ne dileme: ako se jedan od najrealnijih zahtjeva realnog sektora ve\u0107 na drugi pogled rasplinjuje u moralizatorsku maglu, nije li vrijeme da se zapitamo koliko je zapravo “realan” kompletan taj sektor? Odgovor je prili\u010dno jednostavan: odavno je, naravno, poznato da se pojam “realnog sektora” kod nas naj\u010de\u0161\u0107e koristi pogre\u0161no, jer suprotnost “realnom” sektoru prema temeljnoj ekonomskoj literaturi nije “javni”, nego onaj “financijski”: \u010dine ga banke, \u0161tedionice, osiguravaju\u0107a dru\u0161tva, investicijski i mirovinski fondovi\u2026 Ovo sitno upozorenje zvu\u010dalo bi poput nepotrebnog terminolo\u0161kog zvocanja da nema sljede\u0107eg logi\u010dnog pitanja: a \u0161to ako “realni sektor” poku\u0161amo shvatiti ne\u0161to realnije nego \u0161to ga shva\u0107aju oni koji mu sami pripadaju? Zamislimo, recimo, situaciju u kojoj Glas poduzetnika \u2013 prema vlastitim rije\u010dima “jedina organizacija koja prati i prenosi glas realnog sektora” \u2013 svoju kritiku, umjesto prema javnom, usmjerava prema sebi doista suprotstavljenom financijskom sektoru. Neka mu meta, za po\u010detak, bude drugi mirovinski stup kojim upravljaju privatni mirovinski fondovi u vlasni\u0161tvu velikih banaka. Taj neuspjeli financijski eksperiment Hrvatska je uvela jo\u0161 prije dvadesetak godina pod pritiskom Svjetske banke, koja ga je tada nametnula gotovo svim isto\u010dnoevropskim tranzicijskim zemljama, a model \u2013 sasvim pojednostavljeno \u2013 izgleda tako da se \u010detvrtina mirovinskih doprinosa obavezno upla\u0107uje fondovima, koji su obe\u0107ali da \u0107e novce oploditi ulaganjima, ali im to ba\u0161 i ne uspijeva; istovremeno, rupu koja je nastala u dr\u017eavnom prora\u010dunu dr\u017eava krpa tako \u0161to se uz visoke kamate zadu\u017euje kod istih onih banaka koje su vlasnice fondova. <\/p>\n\n\n\n Prema procjenama stru\u010dnjaka<\/a>, ovaj sumanuti transfer javnih sredstava na ra\u010dune bankara, od kojeg su u me\u0111uvremenu odustale skoro sve ostale tranzicijske dr\u017eave, hrvatske porezne obveznike godi\u0161nje ko\u0161ta oko 9 milijardi kuna, a tom iznosu valja pribrojati jo\u0161 6 milijardi izdvojenih za isplatu postoje\u0107ih mirovina iz prvog stupa. Samo za usporedbu: prema projekcijama<\/a> koje je nedavno izradio Institut za javne financije, na smanjenju pla\u0107a javnosektorskih “uhljeba” dalo bi se u\u0161tedjeti oko 1.5 milijarde kuna. \u010cak i ako ostavimo po strani prostu \u010dinjenicu da bi smanjenje pla\u0107a pritom podrazumijevalo pad potro\u0161a\u010dke mo\u0107i i novi ciklus usporavanja ekonomije, ra\u010dunica je dakle bizarno jednostavna. A hitna nacionalizacija drugog mirovinskog stupa pritom je samo prva me\u0111u mogu\u0107im kriznim mjerama<\/a> kojima bi se parazitski financijski sektor dalo obuzdati u korist goleme ve\u0107ine poreznih obveznika, od poduzetnika preko obrtnika pa sve do radnika: naposljetku, gotovo da i nema neslaganja oko \u010dinjenice da \u0107e iz ove recesije najobilniji profit ponovno izvu\u0107i banke. Ali aktiviste iz Glasa poduzetnika sve to, izgleda, ne zanima: nasuprot goloj ra\u010dunici koja sugerira hitni pritisak na mo\u0107ne financijske institucije, oni ostaju opsjednuti figurom “uhljeba”, de\u017eurnog stra\u0161ila pomo\u0107u kojeg je vlastitim u\u0161utkanim radnicima najlak\u0161e objasniti za\u0161to im je zapravo toliko lo\u0161e.<\/p>\n\n\n\n I stoga novoosnovanoj inicijativi \u2013 koja, \u010dini se, ni sama najbolje ne shva\u0107a kakvom to\u010dno sektoru pripada \u2013 treba prepustiti da se bori za vlastite poduzetni\u010dke interese, da priti\u0161\u0107e dr\u017eavu, da se sva\u0111a s konkurentskim HUP-om i da koristi val sna\u017ene medijske podr\u0161ke najbolje \u0161to umije. Onda kada, me\u0111utim, maliciozno instrumentalizira najneza\u0161ti\u0107enije me\u0111u radnicima i lupeta o borbi za op\u0107e dobro, vrijeme je da se povuku granice. Jer ako Glas poduzetnika, usprkos osnovnim ekonomskim brojkama, toliko glasno inzistira na razlici realnog i javnog sektora, onda mnogo vi\u0161e smisla ima u pa\u017eljivom slu\u0161anju \u0161utnje njihovih radnika. Ona, dodu\u0161e, nije dovoljno glasna, ali \u0161to da se radi: tako to biva kada je razlika klasna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatski poduzetnici od nedavno se bore za svoje interese u inicijativi “Glas poduzetnika” koja navodno zastupa sve privatnike i zaposlenike privatnog sektora. Kako to da, predla\u017eu\u0107i vlastite mjere, inicijativa na radnike uop\u0107e nije mislila, iako su upravo radnici uvjerljivo najmasovnija skupina u privatnom sektoru? Odgovor je poprili\u010dno jednostavan: zato \u0161to glas poduzetnika po\u010diva na ti\u0161ini […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32162,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[891,858,890,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-32160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-glas-poduzetnika","tag-korona-virus","tag-poduzetnici","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32160"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32169,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32160\/revisions\/32169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32162"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32160"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32160"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32160"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32160"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Glasovi u ti\u0161ini <\/h2>\n\n\n\n
Realnije vi\u0111enje realnog sektora<\/h2>\n\n\n\n