Brojni doma\u0107i i svjetski medijski komentatori ve\u0107 su primijetili promjenu dru\u0161tvenog statusa znanosti u periodu razvoja pandemije. Glas epidemiologa, virusologa i infektologa zauzeo je mjesto vrhovnog autoriteta, a njihovi naputci i procjene vodilje su novog oblikovanja dru\u0161tvene organizacije. I ne samo to, znanstvenici i zdravstveni stru\u010dnjaci su postali medijske zvijezde, pa \u010dak i politi\u010dke nade. Neki u tom razvoju vide potencijalni spas od prijetnji koje predstavljaju desni populisti, dok drugi u znanstvenoj i medicinskoj autoritarnosti vide podlogu, legitimaciju i “inspiraciju” za uvo\u0111enje trajnijih diktatorskih re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n
I dok ugled znanstvenika i znanosti nesumnjivo raste, ne miruje ni suprotni tabor. Ve\u0107 tjednima se u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama nezaustavljivo \u0161ire raznolike teorije zavjere o izvoru i “motivima” pandemije. Pritom prednja\u010di teorija o 5G mre\u017ei koja se predstavlja kao neka vrsta infrastrukturne podr\u0161ke prijenosu virusa. Iako teorije zavjere o 5G mre\u017ei kru\u017ee odavno, a pratile su i prija\u0161nje ina\u010dice razvoja internetske infrastrukture, prvu poveznicu izme\u0111u 5G mre\u017ee i koronavirusa mo\u017eemo precizno locirati<\/a>. Radi se o izdanju belgijskih novina Het Laatste Nieuws od 22. sije\u010dnja ove godine. U tom je izdanju objavljen intervju s Krisom Van Kerckhovenom, lije\u010dnikom op\u0107e prakse iz jednog malog grada pored Antwerpena. <\/p>\n\n\n\n Novinar je upitao Van Kerckhovena mo\u017ee li se dovesti u vezu izgradnja brojnih 5G repetitora u Wuhanu od po\u010detka 2019. godine s pojavom virusa. Lije\u010dnik je svoj odgovor zapo\u010deo oprezno, tvrde\u0107i da nema \u010dinjeni\u010dnih dokaza, ali to ga nije smetalo da improvizira: “ali mo\u017ee postojati poveznica s trenutnim doga\u0111ajima.” Iako je Van Kerckhoven bio relativno oprezan, oprema \u010dlanka je bila dovoljno bombasti\u010dna da pokrene val. Nije pomoglo ni \u0161to su belgijske novine nakon nekoliko sati uklonile \u010dlanak sa svojih internet stranica. Nakon \u0161to se nekoliko dana “otkri\u0107e” zadr\u017eavalo u belgijskom i nizozemskom internetskom prostoru, vrlo brzo se ra\u0161irilo i na anglofonske zemlje, \u0161to zna\u010di i na cijeli svijet. Dodu\u0161e, i tamo se na po\u010detku zadr\u017eavalo na grupama, forumima i profilima standardnih promotora teorija zavjere, no, vrlo se brzo pro\u0161irio u mejnstrim. Tome su pridonijeli algoritmi koji prepoznavaju viralne sadr\u017eaje i poti\u010du njihovu distribuciju bez obzira na sadr\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n Kao i kod svih popularnih teorija zavjera koje se zasnivaju na opskurnim temeljima, nije dovoljno samo znanstveno opovrgavanje, ve\u0107 i dru\u0161tveno razumijevanje njihove uvjerljivosti za nezanemariv broj ljudi. Ono \u0161to valja istra\u017eiti jest dru\u0161tvena potreba za takvim tipom narativa i obja\u0161njenja. Naravno, tu treba razlikovati one koji promoviraju ta obja\u0161njenja s ciljem ubiranja politi\u010dkih poena i stjecanja mo\u0107i od onih kojima teorije zavjere predstavljaju svojevrsnu politi\u010dku i epistemolo\u0161ku utjehu. <\/p>\n\n\n\n Obrazac koji i danas primje\u0107ujemo u teorijama zavjera datira jo\u0161 od po\u010detka 19. stolje\u0107a. 1<\/a><\/sup> Bilo je, dakako, sli\u010dnih obrazaca i prije, pogotovo u religijskom obliku, ali teorije zavjere koje se zasnivaju na politi\u010dkom obja\u0161njenju svijeta i tajnim grupama koje upravljaju tim svijetom, ra\u0111aju se u sklopu velikih dru\u0161tvenih promjena po\u010detkom tog stolje\u0107a. Te se promjene uglavnom ti\u010du Francuske revolucije i postupnog prevladanja kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje. Revolucija je predstavljala \u0161ok, otvorila pukotinu u dru\u0161tvenom poretku. Ali cijelo naredno stolje\u0107e obilje\u017eeno je gu\u0161enjem i sputavanjem narodne volje, tj. srednjih slojeva koji su je predstavljali. Ta stalna dinamika previranja svoj je objasnidbeni oblik dobila u romanu ili, preciznije, u novinskim feljtonima kojima je rastom pismenosti rasla i popularnost. Oni su obra\u0111ivali razne imaginarne i ne\u0161to stvarnije zavjereni\u010dke grupe kojima se pridavala mo\u0107 orkestriranja dru\u0161tvenih odnosa i politi\u010dkih prevrata. Pribjegavale su im obje strane, i rojalisti i republikanci.<\/p>\n\n\n\n Kasnije je taj obrazac zadobio globalnu popularnost. Osim knji\u017eevnosti, va\u017enu ulogu je odigrao i film. Kroz filmsku se povijest neprestano nastojao de\u0161ifrirati svijet i ponuditi obja\u0161njenje tko zapravo stoji iza svega. Naime, nakon uklanjanja feudalnog poretka koji se oslanjao na osobnu dominaciju i jasnu hijerarhiju, na snagu su stupili kapitalisti\u010dki odnosi koji se zasnivaju na impersonalnoj dominaciji i puno kompleksnijim dru\u0161tvenim odnosima. Potreba za de\u0161ifriranjem tih odnosa i za stvaranjem jasnog i uobli\u010denog narativa koji ludilu svijeta daje neki smisao le\u017ei u podlozi atraktivnosti teorija zavjera. Nekad te potrebe rezultiraju dru\u0161tveno opasnim posljedicama i demoniziranjem \u017ertvenih jaraca, a nekad se transformiraju u politi\u010dke pokrete koji se bore protiv izvla\u0161tenja i dominacije.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, konspiracionizam je svojevrsna reakcija na manjak demokracije, pogotovo u ekonomskoj sferi. Netransparentnost ekonomskih odnosa i sustavno onemogu\u0107avanje \u0161irih slojeva da o tim odnosima odlu\u010duju – upravo je to temelj neoliberalizma, a ne strah od dr\u017eave – za svoj simptom ima teorije zavjere. One mogu biti razli\u010dito ideolo\u0161ki obojane i sklepane, ali dru\u0161tvena pozadina i potreba koju nastoje zadovoljiti su im isti. Naizgled, pri\u010da s koronavirusom izgleda druk\u010dije. Posrijedi je, \u010dini se, pojava koja vi\u0161e sli\u010di na neka srednjovjekovna vremena i pandemiju kuge, kao i da su dru\u0161tvena pozadina i potreba koje generiraju trenutne teorije zavjere li\u0161ene netransparentnosti kapitalisti\u010dkih odnosa. To je, dakako, djelomi\u010dno to\u010dno. Me\u0111utim, \u0161irenje pandemije i poku\u0161aji suzbijanja odvijaju se unutar kapitalisti\u010dke ekonomije. A o opstanku te ekonomije su ovisni oni koji moraju prodavati svoju radnu snagu da bi pre\u017eivjeli. I rasplet same krize bit \u0107e presudno odre\u0111en odnosima mo\u0107i u toj ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n Ova situacija u konspiracionisti\u010dkim smislu u sebi nosi jo\u0161 jednu specifi\u010dnost. Kao \u0161to smo napomenuli na po\u010detku, pandemiju je obilje\u017eio uspon znanstvenog autoriteta, ali taj autoritet u ovom konkretnom slu\u010daju ne barata kona\u010dnim saznanjima. Ne znamo sve o virusu, nemamo jo\u0161 cjepivo, razna znanstvena istra\u017eivanja \u010dak pokazuju i proturje\u010dne rezultate. Zapravo svjedo\u010dimo znanstvenom savladavanju problema u\u017eivo, s manje ili vi\u0161e uspjeha, \u0161to dodatno otvara prostor ne-znanstvenim tuma\u010denjima. Tome pridonosi i “svjetsko prvenstvo” u broju zara\u017eenih i mrtvih te natjecanje razli\u010ditih epidemiolo\u0161kih pristupa u broju testiranja, stupnju izolacije i drugim mjerama. Razlike u statisti\u010dkim pristupima i metodolo\u0161ki nacionalizmi dodatno raspiruju teorije da tu netko ne\u0161to skriva. Na primjer, i to da se virus \u0161iri 5G mre\u017eom.<\/p>\n\n\n\n Naravno, glavni sumnjivci su Kinezi. Ne samo zato \u0161to je virus tamo otkriven ve\u0107 i zbog tzv. ekonomskog rata Kine i SAD-a oko 5G mre\u017ee koji je prethodio izbijanju pandemije. Kao \u0161to je poznato, Kinezi su najdalje odmakli u razvoju tehnologije koja je nu\u017ena kao infrastrukturna podr\u0161ka razvoju interneta. I to ne samo zbog pove\u0107anog prometa, sve ve\u0107eg broja ure\u0111aja i razvoja “interneta stvari”, ve\u0107 prvenstveno zbog industrijske proizvodnje. Razvoj 5G mre\u017ee<\/a>, smatra se, utjecat \u0107e na razvoj “industrijskog interneta stvari” i proizvodnje u \u010ditavim sektorima. Tko uspije prije razviti 5G mre\u017eu imat \u0107e zna\u010dajnu konkurentsku prednost, ali i priliku da \u0161iri svoj politi\u010dko-ekonomski utjecaj kroz sudjelovanje u razvoju mre\u017ee u drugim dr\u017eavama. Dakle, radi se o mo\u017eda klju\u010dnom kapitalisti\u010dkom okr\u0161aju na\u0161eg vremena \u010diji je ishod pandemija samo usporila. Ali i dodala nove slojeve tuma\u010denja tog okr\u0161aja i metoda. Jer ga se ne sagledava kao sasvim uobi\u010dajen izdanak kapitalisti\u010dke konkurencije, ve\u0107 kao plan nekog tajnog ovladavanja svijetom.<\/p>\n\n\n\n Dakle, ne samo \u0161to je nastanak virusa postao predmetom teorija zavjere, ve\u0107 se unutar teorija zavjere po\u010deo tretirati i kao alat za stjecanje globalne politi\u010dke dominacije. Pogre\u0161an korak u politi\u010dkoj borbi protiv teorija zavjere, pored infantilizacije ljudi, nalazi se u pripisivanju razloga uspje\u0161nosti tih teorija demokratizaciji komunikacije i razvoju interneta koji su otkrili “pravu” ljudsku narav. Dru\u0161tvene mre\u017ee jesu pridonijele brzini \u0161irenja “informacija”, ali uvjerljivost i uspje\u0161nost teorije zavjere prvenstveno duguju nekim drugim procesima. U prvom redu sve slabijem utjecaju masa na politi\u010dke odluke, pogotovo na ekonomskom planu. \u0160to je, vidljivo, primjerice i na sve slabijim izlaznostima na izboru i raspadu nekad sto\u017eernih stranaka diljem Europe. Ako vam stru\u010dnjaci stalno tvrde da \u0107e slobodno tr\u017ei\u0161te rije\u0161iti sve probleme, pa i va\u0161e, a ne rje\u0161ava ih, onda, u nedostatku ozbiljnijih politi\u010dkih projekata, i teorije zavjere zvu\u010de uvjerljivo.<\/p>\n Brojni doma\u0107i i svjetski medijski komentatori ve\u0107 su primijetili promjenu dru\u0161tvenog statusa znanosti u periodu razvoja pandemije. Glas epidemiologa, virusologa i infektologa zauzeo je mjesto vrhovnog autoriteta, a njihovi naputci i procjene vodilje su novog oblikovanja dru\u0161tvene organizacije. I ne samo to, znanstvenici i zdravstveni stru\u010dnjaci su postali medijske zvijezde, pa \u010dak i politi\u010dke nade. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32154,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32151","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32151"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32172,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32151\/revisions\/32172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32151"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32151"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32151"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32151"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Izdanak kapitalisti\u010dke konkurencije<\/h2>\n\n\n\n