Slijepo slije\u0111enje direktiva i preporuka EU bacilo je \u017eeljeznice u Hrvatskoj na koljena. Usprkos disfunkcionalnosti sustava, \u010dini se da mejnstrim politika zasad nema ideja kako revitalizirati ovaj potencijalno ekolo\u0161ki odr\u017eiv sektor.
<\/p>\n\n\n\n
Svega nekoliko tjedana prije nego \u0161to \u0107e vlade ve\u0107ine europskih zemalja donijeti drasti\u010dne mjere u poku\u0161aju suzbijanja \u0161irenja globalne epidemije korona virusa, odr\u017eana je javna tribina na temu uloge hrvatske industrije u modernizaciji \u017eeljeznice. Na njoj se Zvonimir Viduka iz Saveza za \u017eeljeznice (SZZ) i direktor tvrtke Altpro, hrvatskog proizvo\u0111a\u010da signalno-sigurnosne opreme za \u017eeljezni\u010dka vozila i infrastrukturu po\u017ealio na ka\u0161njenje izvo\u0111enja radova upravo zbog korona virusa. Dodu\u0161e, ne u Hrvatskoj, nego u Kini.
<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj pak, radove i nadzore na sustavima signalno-sigurnosnih ure\u0111aja, obnovu i rekonstrukciju kolodvora te modernizaciju \u017eeljezni\u010dkih linija koji se odvijaju u sklopu infrastrukturnih zahvata godinama izvode redom strane kompanije koje milijarde eura te\u0161ke poslove dobivaju na javnim natje\u010dajima. Prema navodima s tribine, u \u017eeljezni\u010dkim projektima doma\u0107a industrija sudjeluje s tek otprilike 35 posto<\/a>. Postavlja se pitanje za\u0161to doma\u0107e tvrtke koje u potpunosti razvijaju znanje i proizvode u Hrvatskoj ne sudjeluju u modernizaciji \u017eeljezni\u010dkih usluga i infrastrukture na doma\u0107em terenu. Odgovor, kako primje\u0107uju sudionici tribine, krije se prije svega u krutim EU direktivama za javnu nabavu, odnosno kriterijima dodjele i izvr\u0161avanja javnih ugovora koje se potom uskla\u0111uju s nacionalnim zakonodavstvima. Ipak, na tribini nije kvalitetno adresirano pitanje tko i na koji na\u010din zapravo upravlja \u017eeljezni\u010dkim uslugama u Hrvatskoj. Istina je da su kriteriji javne nabave izrazito prijeporni i nepovoljni. Inzistira se na ekonomski najpovoljnijoj ponudi \u010dime se pogoduje odre\u0111enim naru\u010diteljima, odnosno iz tr\u017ei\u0161ne utakmice se izbacuju proizvo\u0111a\u010di koji zbog visokih ulaznih tro\u0161kova proizvodnje te\u0161ko mogu konkurirati velikim kompanijama. Europske direktive koje se ti\u010du javne nabave jedan su od brojnih regulatornih instrumenata dizajniranih da pod pokroviteljstvom transparentnijeg i inkluzivnijeg poslovanja u pravilu generiraju ili dodatno zao\u0161travaju nejednaki pristup. Pogoduju\u0107i pritom privatnim interesima velikih kompanija koje dobivaju unosne poslove. Manjkavosti europskih direktiva prepoznaju prije svega socijalni partneri kao \u0161to su sindikati, ali i sve vi\u0161e progresivnih europskih municipalisti\u010dkih pokreta i stranaka. Oni tra\u017ee stro\u017eije kriterije natje\u010daja kako bi se smanjila ovisnosti o kupnji roba, usluga i radova od velikih kompanija te potaknule socijalno pravednije i ekolo\u0161ki odr\u017eivije politike javne nabave. Sindikati i zeleno-lijevi municipalisti\u010dki pokreti s predstavnicima kapitala, barem s europske periferije kao \u0161to je Hrvatska, imaju i vi\u0161e dodirnih to\u010daka nego \u0161to je to na prvi pogled vidljivo. Naime, prema rezultatima anketa provedenih me\u0111u hrvatskim proizvo\u0111a\u010dima, njih preko 90 posto je nezadovoljno uvjetima javnih natje\u010daja, a vi\u0161e od polovine ih smatra da se trebaju postro\u017eiti uvjeti<\/a> za strane dobavlja\u010de. U daljnjem lamentu, predstavnici izvozu orijentiranih tvrtki kao \u0161to je Altpro, konstatiraju da restriktivnim pravilima u sudjelovanju doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da na tr\u017ei\u0161tu pogoduju i specifikacije natje\u010daja. Tako kompanija Altro koja oprema na stotine \u017eeljezni\u010dkih kolodvora u svijetu, u Hrvatskoj nije opremila nijedan jer nema \u2013 reference. Doma\u0107i predstavnici kapitala, tra\u017ee\u0107i vi\u0161e protekcionizma i regulacije zapravo se bune protiv temeljnog principa europskog jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta, odnosno klasi\u010dne ekonomske teorije komparativne prednosti. Nema u tome nekog osobitog paradoksa, primje\u0107uje i zamjenica predstojnika Dr\u017eavnog ureda za sredi\u0161nju javnu nabavu Ivan\u010dica Franjkovi\u0107 kad ka\u017ee da brojne zemlje nalaze na\u010dine da efikasno i suptilno \u0161tite doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de iako EU direktive zabranjuju njihovo favoriziranje. Drugim rije\u010dima, mehanizmi dr\u017eavne potpore i ostali regulatorni instrumenti neizostavni su dio tr\u017ei\u0161ne utakmice te je njihova potpora ili izostanak klju\u010dna za analizu opstanka pojedinih poduze\u0107a ili proizvodnih sektora. Dr\u017eave su itekako svjesne da liberalizacija dovodi do smanjenja doma\u0107e proizvodnje i generira potra\u017enju za uvozom pa komparativnu prednost svojih nacionalnih proizvoda na jedinstvenom europskom tr\u017ei\u0161tu uspostavljaju i zadr\u017eavaju upravo kroz razne mehanizme i instrumente za\u0161tite proizvodnih sektora i poslova. Eventualni paradoks, mogli bismo primijetiti, nalazi se u tomu \u0161to je hrvatski \u017eeljezni\u010dki sektor u posljednjih trideset godina radio sve kako bi poziciju doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da, ali i \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a uslijed nepovoljnih strukturnih okolnosti na tr\u017ei\u0161tu jo\u0161 dodatno oslabio. Primjera je mnogo, no osvrnut \u0107emo se na neke najupe\u010datljivije. <\/p>\n\n\n\n Analiza upravljanja \u017eeljezni\u010dkim uslugama u Hrvatskoj uz komparativni pregled zemalja EU u izdanju Instituta za politi\u010dku ekologiju (IPE), koja \u0107e uskoro biti objavljena, pokazuje, izme\u0111u ostaloga, da Hrvatska od 2003. do danas sektor \u017eeljezni\u010dkih usluga reformira slijepo slijede\u0107i EU direktive i oslanjaju\u0107i se na kredite razvojnih banaka kao \u0161to je Svjetska banka. O liberalizacijskim reformama kao \u0161to su restrukturiranje \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a uz smanjenja broja radnika, ukidanje nerentabilnih linija, otvaranje tr\u017ei\u0161ta teretnog prometa stranim kompanijama i smanjivanja dr\u017eavnih subvencija ovdje se pisalo u vi\u0161e navrata, stoga \u0107emo se osloniti na neke od neuralgi\u010dnih to\u010daka same pozicije na tr\u017ei\u0161tu na koje su ukazali predstavnici iz \u017eeljezni\u010dkog sektora s kojima su se vodili intervjui u sklopu analize.
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nProtiv jedinstvenog europskog tr\u017ei\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nRiba smrdi od glave<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n