{"id":32107,"date":"2020-04-09T12:40:28","date_gmt":"2020-04-09T11:40:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32107"},"modified":"2020-04-09T12:43:00","modified_gmt":"2020-04-09T11:43:00","slug":"zoonotski-virusi-rezultat-su-utjecaja-ljudi-na-divlje-zivotinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32107","title":{"rendered":"Zoonotski virusi rezultat su utjecaja ljudi na divlje \u017eivotinje"},"content":{"rendered":"\n

Puno se, ali \u010desto neprecizno pi\u0161e o tome da su uzrok izbijanja COVID-19 “mokre tr\u017enice” gdje se za prehrambene potrebe ljudi mogu kupiti zabranjene, divlje \u017eivotinje. I nije to isklju\u010divo kineski fenomen, kako bi rasisti \u010desto voljeli. Ugro\u017eenim \u017eivotinjama trguje se diljem svijeta. Na na\u0161im prostorima \u010desti su talijanski \u0161verceri zabranjenim i ugro\u017eenim pticama, pa periodi\u010dno mo\u017eemo u vijestima vidjeti trupla tisu\u0107a mrtvih malenih ptica koje je policija zaplijenila krivolovcima. Ipak, \u010dak i sada tokom globalne pandemije, u dijelovima svijeta ove se aktivnosti nastavljaju. \u010cesto zbog toga \u0161to siroma\u0161na afri\u010dka tr\u017ei\u0161ta ovise o tim izvorima proteina za prehranu ljudi. Ponovno se dakle siroma\u0161tvo ispostavlja kao globalni zdravstveni rizik, ovaj put primjeren razmjerima globaliziranog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Konzervatori divlje prirode upozoravaju da je nu\u017eno stati na kraj mokrim tr\u017enicama te globalno zabraniti tr\u017ei\u0161te divljih \u017eivotinja. To dakako podrazumijeva i zaustavljanje crnog tr\u017ei\u0161ta. U velikoj studiji IUCN-a (Me\u0111unarodne unije za o\u010duvanje prirode) isti\u010de se da su “lov, poljoprivreda i globalna selidba ljudi u gradove, doveli do masovnog pada biolo\u0161ke raznolikosti i pove\u0107anja rizika od opasnih virusa poput Covid-19 koji se prenos sa \u017eivotinja na ljude”, pi\u0161e Guardian<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici iz Australije i SAD-a identificirali su \u017eivotinje koje dijele patogene s ljudima. Uzimaju\u0107i 142 virusa za koja se zna da su se prenosili sa \u017eivotinja na ljude tijekom mnogih godina, uvrstili su ih na IUCN-ov crveni popis ugro\u017eenih vrsta, prenosi Guardian. Doma\u0107e \u017eivotinje poput goveda, ovaca, pasa i koza dijele najve\u0107i broj virusa s ljudima. One prenose i do osam puta vi\u0161e virusa nego nepripitomljene vrsta sisavaca. Glodari, \u0161i\u0161mi\u0161i i primati \u2013 koji \u010desto \u017eive me\u0111u ljudima i blizu ku\u0107a i farmi \u2013 zajedno su upleteni kao doma\u0107ini za gotovo 75% svih virusa. \u0160i\u0161mi\u0161i su povezani s bolestima poput Sarsa i Ebole.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Jalaa Marey \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Nadalje, rizik od virusa koje \u017eivotinje prenose ljudima najve\u0107i je me\u0111u ugro\u017eenim \u017eivotinjama \u010dija se populacija u velikoj mjeri smanjila zbog lova, trgovine divljim \u017eivotinjama i gubitka stani\u0161ta. Prisustvo ljudi u podru\u010djima velike biolo\u0161ke raznolikosti te pove\u0107anje kontakata ljudi sa divljim \u017eivotinjama pove\u0107ava rizik od prelaska novih zaraznih bolesti me\u0111u vrstama. Drugim rije\u010dima, takav prenos mo\u017ee se mo\u017eda \u010ditati kao evolucijska obrana divljih \u017eivotinja od apex predatora, \u0161to smo mi. Evolucija uvijek na\u0111e na\u010dina da odr\u017ei ravnote\u017eu. <\/p>\n\n\n\n

Ljudi ulaze u stani\u0161ta divljih \u017eivotinja \u010dime prisiljavaju te \u017eivotinje da se ili prilagode ljudima ili izumru. Zoonotski virus \u2013 oni koji prelaze sa \u017eivotinja na ljude \u2013 statisti\u010dki su zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107i me\u0111u \u017eivotinjama bliskima ljudima. Istovremeno, \u017eivotinje koje su ljudi ostavili na miru nose puno manje virusa koji nas mogu ugroziti. Re\u010deno nikako ne treba shvatiti kao poziv na novi genocid nad \u017eivotinjskim vrstama, \u0161esto veliko izumiranje vrsta u kojem se nalazimo i kojeg ne mo\u017eemo vi\u0161e zaustaviti, ionako je rezultat ljudske djelatnosti. Ovo treba razumjeti upravo obrnuto: \u017eivotinje moramo ostaviti na miru, za svoje dobro i za dobro planete. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Puno se, ali \u010desto neprecizno pi\u0161e o tome da su uzrok izbijanja COVID-19 “mokre tr\u017enice” gdje se za prehrambene potrebe ljudi mogu kupiti zabranjene, divlje \u017eivotinje. I nije to isklju\u010divo kineski fenomen, kako bi rasisti \u010desto voljeli. Ugro\u017eenim \u017eivotinjama trguje se diljem svijeta. Na na\u0161im prostorima \u010desti su talijanski \u0161verceri zabranjenim i ugro\u017eenim pticama, pa […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32109,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[885,883,881,884,886,435,882],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antropocen","tag-epidemija","tag-mokre-trznice","tag-pandemija","tag-sesto-izumiranje-vrsta","tag-zdravstvo","tag-zoonotski-virusi","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32107"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32107\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32113,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32107\/revisions\/32113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32107"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32107"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32107"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32107"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}