Reakcija lokalnih i dr\u017eavnih vlasti na potres u Zagrebu otklonila je zadr\u0161ke i onih najnaivnijih: organizacijski, koordinacijski i sanacijski kapaciteti gotovo su ravni nuli. Centar grada nije jo\u0161 ni ra\u0161\u010di\u0161\u0107en, otklanjanje i dalje prijete\u0107ih opasnosti je prepu\u0161teno volonterima, gradona\u010delnik za sve okrivljuje gra\u0111ane, a Vlada donosi zakon ignoriraju\u0107i osnovne naputke struke.<\/p>\n\n\n\n
U povijesnom gradi\u0107u L\u2019Aquili u talijanskoj regiji Abruzzo, u prolje\u0107e 2009. godine stanovnike je u ranim jutarnjim satima probudio razoran potres ja\u010dine 6,3 stupnja po Richteru. Tada je u L\u2019Aquili i okolnim selima poginulo 308, ozlije\u0111eno 1.500 i bez doma ostalo 34.670 ljudi, a povijesne jezgre naselja, uglavnom kamene izgradnje, u potpunosti su uni\u0161tene. <\/p>\n\n\n\n
Premda ja\u010di od nedavnog zagreba\u010dkog i s daleko tragi\u010dnijim posljedicama ovaj potres se smatra seizmi\u010dkim doga\u0111ajem srednje ja\u010dine, a 6,3 je i procijenjeni<\/a> seizmi\u010dki potencijal \u0161ireg zagreba\u010dkog podru\u010dja. Zbog toga je zanimljivo, u maniri svojevrsnog povratka u budu\u0107nost, kratko analizirati na\u010din na koji su talijanske nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te struka reagirale na tragediju koja je zadesila ovaj mali, ali povijesno i akademski va\u017ean grad u blizini Rima. Izostavimo li filmsku scenu sa znanstvenikom Gioacchinom G. Giulianijem koji je netom predvidio potres i uzalud poku\u0161avao dignuti na noge uspavani regionalni aparat civilne za\u0161tite kao i lokalne znanstvenike, prve slu\u017ebene reakcije kre\u0107u ve\u0107 nekoliko sati nakon potresa. <\/p>\n\n\n\n Civilna za\u0161tita odlu\u010duje, mimo regularne procedure koja treba uklju\u010divati na\u010delnike, evakuirati stanovni\u0161tvo iz svih gradskih jezgri i zapo\u010dinje akciju spa\u0161avanja ljudi iz ru\u0161evina. Prvog dana nakon potresa Odjel za civilnu za\u0161titu osniva krizni sto\u017eer na nacionalnoj razini i sedam podru\u017enih Centara za mje\u0161ovite operacije odnosno lokalne krizne centre za kooperaciju razli\u010ditih slu\u017ebi. U ve\u010dernjim satima progla\u0161eno je stanje elementarne nepogode prema nalogu tada\u0161njeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Sljede\u0107i dan u suradnji s lokalnom vla\u0161\u0107u Sto\u017eer civilne za\u0161tite donosi odluku i zapo\u010dinje organiziranje alternativnih lokacija za smje\u0161taj pogo\u0111enih stanovnika u turisti\u010dkim kampovima, vojnim \u0161atorima, hotelima itd. 1<\/a><\/sup> Nakon \u010detiri dana, koliko traje mjera povi\u0161ene pripravnosti primarnih slu\u017ebi, pristupa se sustavnom uklanjanju ru\u0161evina i vra\u0107anja slu\u017ebi u funkciju unutar svojih uobi\u010dajenih opsega rada. <\/p>\n\n\n\n Devet dana nakon potresa Berlusconi javnost obavje\u0161tava da je \u0161teta nastala u potresu procijenjena na 16 milijardi eura. Nakon dva mjeseca regionalna i lokalna vlast zajedni\u010dki donose odluku o izradi Plana obnove na temelju prethodno izra\u0111enih smjernica i studija. Tri mjeseca poslije samog potresa na dr\u017eavnoj razini pokrenuti su programi stambenog zbrinjavanja pogo\u0111enih u potresu. Godinu i osam mjeseci od potresa, u prosincu 2010., zapo\u010dinje izrada Plana i traje osam mjeseci. Plan obnove ni danas, 11 godina kasnije, nije u potpunosti proveden.<\/p>\n\n\n\n Ovo je selektivno pobrojan slijed osnovnih koraka koji su uslijedili nakon potresa u L\u2019Aquili. Pri tome postoji i druga strana procesa obilje\u017eena nizom afera, malverzacija i konflikata izme\u0111u stru\u010dnih i politi\u010dkih aktera. Naprimjer, dosu\u0111ena je presuda za ubojstvo iz nemara Komisiji za procjenu visokih rizika zbog ignoriranja Giulianijevih upozorenja na mogu\u0107nost potresa mjesecima prije nego se dogodio. Tako\u0111er, nizom Berlusconijevih samovoljnih odluka populisti\u010dki su raspore\u0111ivao bud\u017eet za obnovu, uz mafiju koja se infiltrirala u gra\u0111evinske tvrtke i kao svojevrsnu novu bran\u0161u razvijala \u0161verc otpadnim materijalom. 2<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n Poslu\u017eimo se jo\u0161 jednim primjerom. Ni\u0161ta manje intenzivni nisu bili doga\u0111aji u regijama Manta, Pedernales i Portoviejo u Ekvadoru 2016. godine. Jedan od najve\u0107ih potresa u recentnoj povijesti Latinske Amerike dogodio se 16. travnja u 19 sati s magnitudom od 7,8 stupnjeva i maksimalnim Mercallijevim intenzitetom od VIII stupnjeva. Poslovno sredi\u0161te regije Manta, Tarqui, potpuno je uni\u0161teno. Velika \u0161teta prouzro\u010dena je u cijeloj provinciji Manabi gdje su se uru\u0161avale gra\u0111evine stotine kilometara udaljene od epicentra. Najmanje 676 ljudi je umrlo, a 16.600 osoba je ranjeno. Predsjednik Correa proglasio je izvanredno stanje pa je za operacije sanacije mobilizirano 13.500 vojnika i policajaca.<\/p>\n\n\n\n Koji su razlozi za usporedbu ovako razornog potresa u Ekvadoru s daleko slabijim u Zagrebu? Treba razumjeti da je, s obzirom na magnitudu, potres uzrokovao relativno malen broj \u017ertava. Dr\u017eave na zapadnoj obali Ju\u017ene Amerike smje\u0161tene su na konvergentnom litoralnom rasjedu koji obiluje potresima i vulkanima pa su lokalna arhitektura i kultura prilago\u0111ene tom tipu nepogoda. Zato je zanimljivo kronolo\u0161ki promotriti reakciju dr\u017eave koja ima uhodanu metodologiju.<\/p>\n\n\n\n Dakle, nakon potresa predsjednik je dekretom proglasio izvanredno stanje u sedam provincija i hitnu situaciju (tzv. crvenu uzbunu) u \u0161est pokrajina. Unutar 24 sata od potresa, drugim je dekretom proglasio mobilizaciju na razini nacionalnog teritorija i uspostavu hitnih mjera podr\u0161ke pogo\u0111enim provincijama. Mjere neposredne, visoke medicinske, vojne i logisti\u010dke pripravnosti odvijaju se 72 sata nakon progla\u0161enja izvanrednog stanja, dakle ukupno \u010detiri dana od potresa. Predsjedni\u010dkom uredbom deset dana nakon potresa definirano je stvaranje Odbora za obnovu i oporavak zapo\u0161ljavanja u proizvodnji na podru\u010djima pogo\u0111enim potresom. Cilj ove uredbe je primjena politika, projekata i programa za ponovno aktiviranje ekonomije, trgovine i obnove glavnih pogo\u0111enih gradova u \u0161to kra\u0107em roku. Dvanaest dana nakon udara obustavljena je distribucija humanitarne pomo\u0107i na pogo\u0111enom teritoriju jer su svi potrebiti bili opskrbljeni. Period vektorskog monitoringa na epidemije i zaraze traje \u010detrnaest dana od progla\u0161enja izvanrednog stanja. To podrazumijeva sustavno cijepljenje i pregledavanje pogo\u0111enih obitelji. Osamnaest dana od potresa, po\u010dinje nastava na alternativnim lokacijama, a i bolnice po\u010dinju raditi punim kapacitetima. Mnogima koji su u danima poslije potresa u Zagrebu osjetili razli\u010dite simptome \u0161oka ili traume bit \u0107e zanimljivo da se nastava u \u0161kole vra\u0107a postepeno, kroz tri faze u dva i pol mjeseca. Prva faza uklju\u010duje emocionalnu podr\u0161ku i rekreacijske aktivnosti, druga emocionalnu edukaciju i u tre\u0107oj fazi zapo\u010dinje formalno obrazovanje. Uz to su profesionalni psiholozi obavlili 2.500 individualnih i 540 grupnih pregleda.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, ba\u0161 kao na primjeru L\u2019Aquille, nekih tri mjeseca od samog potresa na trodnevnom koordiniranom sastanku koji uklju\u010duje jedinice lokalne samouprave, dr\u017eavnu i regionalnu razinu uprave, sveu\u010dili\u0161ta i me\u0111unarodne stru\u010dnjake, donosi se nacrt Osnovnog plana obnove. Bez obzira na probleme koje do danas imaju u samoj provedbi Plana, smjernice prema kojima je Plan oblikovan sadr\u017eavaju nagla\u0161eni integralni pristup prostoru i tri grupe prioriteta u obnovi – infrastrukturu, javne ustanove i stanovanje. Prisutne su i detaljne mjere financiranja privatnih i javnih subjekata, popis vladinih poticaja za obnovu domova, vrlo jasnu vertikalnu i horizontalnu integraciju institucija, definirane uloge sveu\u010dili\u0161ta, izvr\u0161ne vlasti i gra\u0111anskih udruga. Na samom kraju nalazi se stavka koja u zagreba\u010dkom kontekstu rezonira gotovo bajkovito – prioritiziranje sudjelovanja zajednice u odlu\u010divanju kroz sve faze obnove: “Temeljni akter obnove je pogo\u0111ena zajednica. Va\u017eno je da kohezivni, organizirani i osna\u017eeni gra\u0111ani budu glavni akteri donesenih odluka u definiranju planova za teritorij i gradove. Osna\u017eivanje i uklju\u010divanje ljudi jedino je jamstvo uspjeha u akcijama transformacije i pobolj\u0161anja grada koja \u0107e se provoditi.”<\/p>\n\n\n\n Dakle, kao \u0161to je poznato, Zagreb je u nedjeljno jutro 22.o\u017eujka u 6:24 probudio potres magnitude 5,5 i ne\u0161to kasnije jo\u0161 jedan od 5,0 po Richteru s epicentrom 7 kilometara sjeverno od sredi\u0161ta Zagreba. Ozlije\u0111eno je 27 ljudi i izgubljen jedan mladi \u017eivot. Sredi\u0161te grada i naselja u blizini epicentra najte\u017ee su pogo\u0111ena, s velikim brojem o\u0161te\u0107enih zgrada.<\/p>\n\n\n\n Par sati nakon potresa gradskim ulicama su se pro\u0161etali premijer i predsjednik te je predsjednik tek usputno poru\u010dio da bi za saniranje posljedica, po uzoru na Dubrovnik iz potresa 1979. godine, trebao biti osnovan specijalan zavod ili ustanova. Uz vatrogasce i \u010dlanove civilne za\u0161tite, mobilizirana je vojska za pomo\u0107 u ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju ulica. Isti dan otvoren je Ured za upravljanje u kriznim situacijama preko \u010dijih su telefona i aplikacije gra\u0111ani krenuli prijavljivati \u0161tetu. Okupljeni oko Josipa Atali\u0107a, profesora na Gra\u0111evinskom fakultetu specijaliziranog u procjenjivanju o\u0161te\u0107enja zgrada od potresa i iskusnog u koordinaciji nakon nepogode, mobilizirano je oko 500 in\u017eenjera kako bi volonterski napravili prvu procjenu sigurnosti zgrada. U popodnevnim satima, kad odlukom ministra unutarnjih poslova gra\u0111ani iz zgrada ozna\u010denih neupotrebljivima privremeno useljavaju u studentske domove, po\u010dinje se primje\u0107ivati nespremnost gradskih slu\u017ebi na ovakav scenarij. Pritom brzinski iseljavaju studente na Cvjetnom naselju ugro\u017eavaju\u0107i sve epidemiolo\u0161ke upute o socijalnoj distanci. Ideja osiguravanja smje\u0161taja o\u0161te\u0107enih gra\u0111ana u prazne hotele je izignorirana.<\/p>\n\n\n\n Gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 je drugi dan nakon potresa proglasio elementarnu nepogodu za Grad Zagreb, mjeru koja je gra\u0111anima zvu\u010dala kao najava sudjelovanja u naknadi nastale \u0161tete. Dok volonteri na terenu rade prvu brzu procjenu \u0161tete iz grada plju\u0161te kontradiktorne mjere i upute. Tri dana nakon potresa pro\u010delnica Gradskog ureda o\u0161te\u0107enicima poru\u010duje da mogu tra\u017eiti naknadu \u0161tete od pet posto samo za legalizirane objekte o\u0161te\u0107ene vi\u0161e od 60 posto. Istovremeno gradona\u010delnik podr\u017eava nastavak radova na spomeniku domovini i zagreba\u010dkoj \u017ei\u010dari. Osam dana od potresa zbog neorganiziranosti sustava volonteri nakratko obustavljaju svoj rad. Taj isti dan, nakon sastanka premijera i gradona\u010delnika, na presici, gra\u0111ani prvi puta dobivaju relativno nedvosmislene poruke. Uz lekciju o privatnom vlasni\u0161tvu i nemaru prema vlastitoj imovini gradona\u010delnik se jasno ogra\u0111uje od sudjelovanja Grada u financiranju obnove osim u slu\u010dajevima objekata u gradskom vlasni\u0161tvu. Premijer najavljuje izradu posebnog zakona, a izvore financiranja sanacije \u0161tete, kontradiktorno gradona\u010delniku, vidi kroz prora\u010dun Grada Zagreba uz podr\u0161ku iz dr\u017eavnog prora\u010duna i europskih sredstava.<\/p>\n\n\n\n Prvi nacrt Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Zagreba i okolice predstavio je ministar \u0160tromar 31. o\u017eujka. Na prvi pogled bilo je jasno da je zakon neadekvatno napisan s obzirom na to da se radi o obnovi glavnog grada i njegovog povijesnog sredi\u0161ta kao cjeline. Ipak, radi se o prvoj slu\u017ebenoj mjeri koja opisuje kako bi se obnova trebala odvijati na srednjoro\u010dnom i dugoro\u010dnom planu. Zakon je u proceduri i i\u0161\u010dekuje se u kojem \u0107e obliku on biti donesen. Za sada se radi o jedinoj mjeri koja strukturira aktere i procedure procesa obnove i oporavka grada, pa stoga zaslu\u017euje i pregled osnovnih elemenata.<\/p>\n\n\n\n Cilj zakona o obnovi potresom o\u0161te\u0107enih objekata na podru\u010dju Zagreba i okolice navodi da bi osim ure\u0111ivanja na\u010dina obnove i uklanjanja ru\u0161evina trebao i odrediti nadle\u017ena tijela koja \u0107e to provoditi. Ministarstvo tako predla\u017ee osnivanje \u201cSavjeta za obnovu zgrada o\u0161te\u0107enih u potresu\u201d koji bi trebao pripremiti, provoditi i organizirati program mjera. Predlo\u017eena struktura savjeta sastojala bi se od sedamnaest \u010dlanova iz redova du\u017enosnika ministarstava, Grada Zagreba, Vlade i pogo\u0111enih \u017eupanija dok svega njih pet dolazi iz redova arhitektonskih i gra\u0111evinskih fakulteta i komora. Unutar programa mjera takav Savjet bi trebao, uz ostalo, odlu\u010divati koje zgrade \u0107e biti sru\u0161ene, koje obnovljene djelomi\u010dno, a koje cjelovito. <\/p>\n\n\n\n Najproblemati\u010dniji dijelovi prijedloga zakona su nejednake mjere za vlasnike stanova unutar obiteljskih ku\u0107a i vlasnike stanova u vi\u0161estambenim zgradama. Onima iz obiteljskih ku\u0107a dr\u017eava predla\u017ee izgradnju novih, dok onima u zgradama daje u najam stanove u gradskom i dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na neodre\u0111eno. Tako\u0111er, samo zgradama javne namjene garantirana je potpuna obnova, dok se o\u0161te\u0107enim stambenim objektima planira obnova isklju\u010divo konstruktivnih dijelova tj. zidova, krovova, dimnjaka do stanja koje je prethodilo potresu. Toj ideji se protive sve razine strukovnih udru\u017eenja i napominju da je ovo prilika za protupotresnu sanaciju kompletnog gra\u0111evinskog fonda. Pod izlikom ubrzavanja procesa obnove predla\u017ee se stavljanje prostornih planova van funkcije kod obnove obiteljskih ku\u0107a i suspendiranje Zakona o javnoj nabavi. Upitno je uklanjanje regulativa koje zapravo \u0161tite proces od malverzacija i manipulacija. Financiranje obnove nije precizirano, ostaje na razini prethodno spomenute izjave premijera.<\/p>\n\n\n\n Par dana nakon predstavljanja zakona otvorenim pismom su se slo\u017eno oglasile strukovne udruge i inicijative zala\u017eu\u0107i se za uspostavu Koordinacijskog tijela stru\u010dnjaka koje bi neovisno definiralo sve strate\u0161ke postupke, financijske modele i zakonodavne okvire. Smatraju da se jedino tako kvalitetno mo\u017ee pristupiti cjelokupnom procesu obnove. Istovremeno i volonteri slu\u017ebeno iskazuju \u017eelju da se dono\u0161enje Zakona uspori dok se ne zavr\u0161e \u201cbrzi pregledi\u201d na svim prijavljenim zgradama kako bi se kroz iskustva s terena moglo cjelovito pristupiti njegovom dora\u0111ivanju. Jedini daju jasne poruke gra\u0111anima da obave prvu ruku sanacija, onih vezanih uz hitne intervencije, a da ne pokre\u0107u nikakve obuhvatnije obnove bez projekta i smjernica. Do 7.4. pregledano je ne\u0161to vi\u0161e od 8.000 zgrada od kojih je 567 ozna\u010deno neuporabljivo zbog o\u0161te\u0107enja ili vanjskih utjecaja.<\/p>\n\n\n\n Prema dosad zabilje\u017eenom o\u010ditovanju zadu\u017eenih vlasti na gradskoj i dr\u017eavnoj razini \u010dini se da je najte\u017ei dio puta do obnove grada nakon potresa u ovih dvadesetak dana bio ustanoviti \u010dija je zapravo odgovornost obnova, pri \u010demu se argumenti \u010desto utapaju u me\u0111usobnim okrivljavanjima za toliku \u0161tetu. Pa se tako gradona\u010delnik bavi direktnim osu\u0111ivanjem gra\u0111ana Zagreba za nemar prema vlastitoj imovini dok se Ministarstvo graditeljstva zgra\u017ea nad strukovnim udru\u017eenjima koja se ne sla\u017eu s predlo\u017eenim nacrtom zakona.<\/p>\n\n\n\n Kao da kombinacija pandemije virusa i razornog potresa nije dovoljno nestvarna razina tragedije, oni koji su ostali bez doma ili su im ozbiljno o\u0161te\u0107eni, nalaze se i izme\u0111u dvije nesposobne razine vlasti. S jedne strane gledaju nadrealne postupke gradona\u010delnika koji vodi rat protiv svojih gra\u0111ana i postavlja sebe za predstojnika Sto\u017eera civilne za\u0161tite u poku\u0161aju spa\u0161avanja klimave politi\u010dke pozicije. S druge strane promatraju nadle\u017eno ministarstvo u borbi protiv struke optu\u017euju\u0107i ih za bojkotiranje Zakona. Nijedna od te dvije razine vlasti ne ulijeva dovoljno povjerenja u proces obnove kao uklju\u010div, kohezivan s integriranim horizontalnim i vertikalnim razinama vlasti i interdisciplinarnim timovima kao donositeljima klju\u010dnih odluka. Prevedeno – zajednici ni traga.<\/p>\n\n\n\n Paralelno s nesnala\u017eenjem vlasti, prisutna je sna\u017ena \u017eelja strukovnih udru\u017eenja, od arhitekata i urbanista perko gra\u0111evinara do povjesni\u010dara, da obnova Zagreba nakon potresa ne bude samo sanacija nego da zaista bude detaljna obnova s vizijom nekog boljeg i sigurnijeg grada. Uvodni primjeri imali su relativno strukturiranu neposrednu i srednjoro\u010dnu reakciju, no svejedno su nakon deset odnosno pet godina u fazi sporog i mu\u010dnog oporavka. Na\u017ealost, sude\u0107i prema njima, \u010dini se da \u0107e obnova Zagreba trajati mnogo dulje, s visokim rizikom od krivog zarastanja. Ako nas u me\u0111uvremenu ne ubije propuh.<\/p>\n Reakcija lokalnih i dr\u017eavnih vlasti na potres u Zagrebu otklonila je zadr\u0161ke i onih najnaivnijih: organizacijski, koordinacijski i sanacijski kapaciteti gotovo su ravni nuli. Centar grada nije jo\u0161 ni ra\u0161\u010di\u0161\u0107en, otklanjanje i dalje prijete\u0107ih opasnosti je prepu\u0161teno volonterima, gradona\u010delnik za sve okrivljuje gra\u0111ane, a Vlada donosi zakon ignoriraju\u0107i osnovne naputke struke. U povijesnom gradi\u0107u L\u2019Aquili […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136,661],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[879,880],"class_list":["post-32096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","tag-potres","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32096"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32106,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32096\/revisions\/32106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32096"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32096"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32096"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32096"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ekvadorski primjer<\/h2>\n\n\n\n
Problemati\u010dan zakonski prijedlog<\/h2>\n\n\n\n
Protiv gra\u0111ana i struke<\/h2>\n\n\n\n